Sajam će biti održan u subotu 22. studenog u klubu Palach, u  trajanju od 10 do 17 sati.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Projekt udruge ViBRa Ima li ViBRe MiMo etera? bavi se nedovoljnim prisustvom lokalne glazbe u domaćem eteru. Zbog nezainteresiranosti komercijalnih, neinformiranosti i tromosti javnih medija, neki glazbeni žanrovi su u izumiranju, a velika većina nove publike odgaja se na “serviranoj” glazbi. Glazba je oduvijek imala puno značajniju ulogu u zajednicama ljudi, reflektirala je i korigirala stanje društva u kojem nastaje. Udruga ViBRa uz podršku Clubturea, Zaklade Kultura Nova i Ministarstva kulture doskače premaloj prisutnosti domaće glazbe u eteru, a o projektu “okupacije etera”, mogućnostima promocije nove glazbe, stanju medijske scene u pogledu nezavisne domaće glazbe te najvećim preprekama da se takva glazba zavrti u programima radija razgovarali smo s Valentom Samardžijom aka NT Wave.

KP: Možeš li ukratko predstaviti projekt s kojim se udruga Vibra prijavila na 14. krug programske razmjene i suradnje Saveza udruga Klubtura?

V.S.: Osnovna ideja projekta je oživjeti lokalnu glazbu u lokalnom eteru. Htjeli smo i isprobati na terenu uređaj koji smo u udruzi razvijali dvije godine vlastitim sredstvima. ViBRa BoX je mali uređaj koji emitira glazbu domaćih glazbenika koji nisu prisutni u medijima u prostorima u kojim se nalaze mladi. Stalno se ubacuju nove pjesme koje nam šalju glazbenici na službenu stranicu udruge. Tako se jedan mali dio etera oslobađa šunda i neumoljivih 80-tih, te predaje u kreativne ruke aktivnih autora iz naše sredine. 

Razgovornica je tribina na kojoj bi se urednici, kritičari, producenti, glazbenici upoznali međusobno, pomirili se i počeli ponovo vjerovati da “glazba koju nitko ne treba” ipak ima smisao u društvu u kojem nastaje. Također se mogu predložiti nove ideje funkcioniranja sistema distribucije i informiranja nove publike, bez koje sve gubi smisao. NT Wave koncert je poticaj na povezivanje klasičnih instrumenata i nove popularne produkcije. Naime, u produkciji elektronike na laptopu malo tko ima prilike doista nešto odsvirati, a techno gitara pokazuje da se to ipak može i da je zanimljivo.

KP: Možeš li predstaviti partnere s kojima provodite projekt i zašto su baš oni odabrani?

V.S.: Birao sam stalne članove Klubture koji imaju veze sa glazbom. Većina odabranih ima klubove, a i bave se produkcijom i promocijom glazbe. Udruga Diston ili Distune tek će postati članica saveza, ali vodili su i obnavljaju klub Palach u Rijeci. Za ovaj projekt odabrali smo cafe Tunel u kojem se sedam dana vrtila glazba riječkih autora, koje je odabrao Distune i koji su poslali snimke. Riječka scena je rockerska pa smo dobili savjet da ne stavljamo elektroniku, ni dub na ViBRa BoX. Bilo je puno prepoznavanja glazbe i pitanja “tko je ovo?” ili “ovo sam ja snimao!”. Metamedij iz Pule također imaju klub, a Marino Jurcan producent je elektronske glazbe što se uklapalo u techno gitaru. Galerija Cvajner je bila domaćin. Tamo pak samo elektronika prolazi i to je ono što je interesantno kod pojedinih mjesta. Ta opredjeljenost ka određenom žanru. Na radionicu su došli ključni ljudi u kulturi Pule, i razgovor se zahuktao jer to su uvijek vruće teme.

Orlando je legendarni klub u Dubrovniku u kojem sam nekoliko puta nastupao s Toboganom, i koji je godinama održavao i obogaćivao scenu. Nezavisna scena je po riječima Tea Martinovića na hotelskim terasama, pa se osjeća jedna stagnacija u interesu za društvene aktivnosti. Fenomen je ta crna strana turizma koja ostavlja kulturnu pustoš u materijalnom obilju. KLFM iz Splita razvija sisteme promocije kvalitetne glazbe kroz community radio, čime se bavi i ViBRa BoX. Šigureca je također aktivna na području Zadra u svim kulturnim područjima. Split i Zadar na redu su u 9. mjesecu.

Opći dojam je da riječ “domaća” glazba izaziva negodovanje, ali da nakon što čuju glazbu o kojoj se radi, svi ostaju začuđeni kvalitetom i produkcijom. Ta rupa koja je nastala između ljudi i njihove vlastite glazbe, zbog neprilagodljivosti medija učinila je svoje, i trebat će vremena da se ljudi počnu interesirati za ono što nastaje oko njih i kritički se odnositi prema tome. 

KP: Udruga Vibra pokrenula je projekte kao što su Beat Manifest, konferenciju o problemima glazbe u Hrvatskoj i MIMO, seriju koncerata u Muzeju suvremene umjetnosti koji su se prenosili na Hrvatskom radiju. Možeš li nam iz te pozicije ukratko ocrtati osnovne probleme s kojima se susreće pokušaj promocije nove, kvalitetne glazbe koja se ne može čuti u eteru većine radija?

V.S.: Kod formatiranih radija, kao što je Antena, problemi su u tome što playliste uređuje marketing odjel i glazbeni urednici nemaju više nikakav značaj. Znači koliko novaca, toliko emitiranja i to ako se uklapa u “ukus” ispitanika koji su nasumce odabrani pripadnici visoko de-educirane nacije. Slušanost i profit, ispred su edukacije i praćenja stanja u glazbi. To i na izdavače postavlja pritisak da izdaju samo hitove i ne riskiraju, s obzirom da su se prihodi od glazbe sveli samo na prihode od emitiranja. 

Kod javnih medija problem je sporost, neinformiranost i život u prošlosti. Osamdesete valjda ljude podsjećaju na život u blagostanju i radio koristi tu činjenicu da ljude drži u tom audio ozračju. Tako da nova produkcija zvuči u najmanju ruku zbunjujuće. Također su mediji pod komercijalnim i političkim pritiskom, mada po Zakonu o medijima to ne bi trebali biti. Jelena Balent govori o tome na Beat Manifestu.

Stilski, problem je engleski jezik, što je fenomen s obzirom na većinsku prisutnost engleskog jezika u stranoj produkciji, te instrumentalna glazba, zbog čega najviše pati jazz.

KP: Kakva je po tebi današnja medijska scena u pogledu nezavisne, alternativne, underground (dopiši naziv) domaće glazbe, te kakav je njen prijem kod publike?

V.S.: Scena je nevidljiva, a publika je probrana i izuzetno senzibilizirana. Unatoč zanemarenosti, raste broj onih koji prate, posjećuju, stvaraju, objavljuju, promoviraju autentičnu glazbu, uglavnom vlastitim sredstvima i alternativnim kanalima. To je naše realno kulturno blago, koje bi trebalo putem medija biti poznato većem djelu građanstva, pa bi i publike bilo više. Teško, ali ipak se događaju dobre emisije: na Hrvatskom radiju bila je emisija Ante Perkovića koja je izvrsno pratila aktualnosti na hrvatskoj i regionalnoj sceni, Maja Savić je imala emisiju o jazzu, Jelena Balent vodi radio emisiju MiMO koja promovira nezavisnu scenu. Tu su Radio Student kao definitivno slobodni i raznolik medij, Radio Sova u Rijeci te Buka Balkanika, emisija Radio Maestrala u Puli. Revija na ledu Hrvatskog radija Pula. Zvonka Obajdin i Željko Mesar su kroz Hr Demo predstavili niz mladih talentiranih izvođača. KURC promoviraju zanemarenu glazbu putem streama… Internet je medij koji je potpuno otvoren, ali također zakrčen velikom količinom sadržaja, pa je teško probrati što je dobro, novo i naše. Ne možeš se muzikom inficirati slučajno, nego je potrebno filtrirati ili dobiti preporuku. To je stvar medijske kulture koja se sada uvodi u škole baš iz razloga da nova publika nauči razlikovati i evaluirati neki sadržaj. Smatram da je i neophodan direktan kontakt publike i glazbenika, svih naraštaja i žanrova.

KP: S projektom NT Wave: Between Notes predstavio si se kao solo izvođač. Možeš li nam reći nešto više o performansu Techno Party za jednu gitaru koji izvodiš na turneji?

V.S.: Koncert je rezultat “reverse engineeringa” u glazbi koji sam razvijao kroz Tobogan i Dženeration 81. Ideja je odsvirati elektronsku glazbu na klasičnim instrumentima i imitirati često “nesviračke” elemente koje koriste DJ producenti. Potrebno je stoga sviračkog umijeća i znanja spajanja kablova, pa mi je to trenutno to izazov u kojem uživam, a i raste interes za koncerte. Prvi veći koncert imao sam u sklopu Clubture foruma u Zadru i često puta se sjetim tog koncerta kad posumnjam u sebe, jer je publika vrištala i neumorno tražila još. 

Svi zvukovi koji se čuju u performansu nastaju u trenutno na gitari i jednom pick upu u cipeli koji imitira bas bubanj. Gitara je preštimana tako da su najdublje žice u funkciji bas gitare. Jedan dio zvukova se produžuje na loop pedali, i to je dovoljno elemenata da se uz maštovitost i ukusno kombiniranje dobije sat i pol vrhunskog techno partija. To je još jedan od glazbenih ostvarenja koji bi mogao dostojno predstaviti hrvatsku na međunarodnoj sceni, što se i pokazalo početkom godine kada sam nastupio kao headliner na Lefkosia Loop festivalu.

KP: Iz perspektive umjetnika i izvođača, koji su najveće prepreke da se glazba koju radiš zavrti u programima radija, a koje su prednosti toga što nemaš izdavačku kuću iza sebe?

V.S.: Glazba koju bi volio čuti na radiju ne uklapa se najbolje u zvuk radija na koji smo navikli proteklih godina. Nikada nije dovoljno radiofonična, a moguće je da niti naš radio nije dovoljno muzikalan, a ni sklon istraživanju. Putujući po Evropi primjetio sam da je na radiju puno više glazbe koja mi odgovara i koja je vrlo kvalitetna, kao fado u Portugalu, flamenco fusion u Španjolskoj ili ethno u Grčkoj. Sjećam se kada autom uđeš u Hrvatsku, primjetiš taj pad kvalitete izvedbe i zvuka koji je “totalno in”. Ostane ti da radiš tu “radiofoničnu”, “muzikofobičnu” glazbu i prijeđeš preko svojih kriterija. Inače si potpuno nerazumljiv za urednike. Kad čujem LessThanAMinute band koji zvuči kako bi ja želio, onda znam da je iza pulta ili Jelena Balent (HRT) ili Monika Marušić (Radio Student), dvije urednice koje isto kao i ja misle da bi eter mogao zvučati i drugačije. Ima naravno odlične glazbe, ali još je uvijek većina 80-ih i hitoidnog šunda. 

Kad nemaš izdavača znaš da sve ovisi o tebi, i to je jedina prednost. Nedostaci su što nemaš proboj u medij kojeg drži taj izdavač i ne možeš dobiti Porina. Ako nemaš te prioritete, a meni su prioriteti nastupi uživo i proboj na europsku festivalsku scenu, izdavač ti i ne treba. Ante Perković ja na jednom Beat Manifestu dobro opisao trenutno stanje u izdavaštvu.

Publiku će zagrijati Consecration, post-metal bend iz Beograda. Vrata se otvaraju u 19 sati, Consecration počinje u 20.30, a Neurosis u 21.30. Cijena karte u pretprodaji iznosi 155 kuna i moguće ju je kupiti na prodajnim mjestima Dallas music shopa (Rijeka, Zagreb,Split), u Dirty Old shopu i Rockmarku u Zagrebu te putem sustava Entrio. Cijena karte na ulazu iznosi 190 kuna.

“Još jednom napominjemo: Neurosis je glazba. I umjetnost. Umirujući testament najsjajnijih i najjasnijih trenutaka u našim životima. A ako vi to ne znate, to ne čini ovu izjavu manje istinitom. Dok nas smrt ne rastavi”, zapisao je o bendu Eugene S. Robinson.

Službeno otvorenje samog festivala Impulse održat će se u ponedjeljak, 17. ožujka od 20 sati u Malom salonu gdje nam zahvaljujući kolektivu Dis-patch iz Beograda po prvi puta u Hrvatsku dolazi izložba znakovito naslovaljena CE CÔTÉ EN HAUT: The Fragile World of Constellation. Jedna od glavnih ideja izložbe je da se ne bavi glazbom i glazbenicima, već da vizualni svijet (dizajn ploča, plakata, CD-ova…) glazbene izdavačke kuće Constellation Records (Tindersticks, Godspeed You! Black Emperor, Vic Chessnut, Black Ox Orchestar, Elfin Saddle…) samostalno dobije tretman koji zaslužuje, a publici se pruži prilika da po prvi put ikada pogleda ovaj kompletan opus u jednom prostoru.  

U koncertnom dijelu festivala tu je gostovanje Mikea Watta. Vječito nasmijani i dobroćudni brko u kariranoj košulji, živuća je legenda i ikona američkog rock’n’roll podzemlja. Neprekidna karijera duga preko 35 godina, započela je svirajući u kultim bendovima Minutemen i fIREHOSE, da bi od 2003. postao stalni basist u novoj postavi Stoogesa. U Rijeku dolazi u skopu europske turneje na kojoj, s bendom The Missingmen iz San Pedra, kojega čine i Tom Watson te Raul Morales, promovira svoj posljednji album Hyphenated-man. Mike Watt je na rasporedu u utorak, 18. ožujka u Klubu (Beertija) Rijeka.

Filmski dio festivala Impulse u Art-kino Croatia dovodi dva odlična glazbena dokumentarca: prvi, Every Everything: The Music, Life & Times of Grant Hart na rasporedu je u utorak, 25. ožujka u 18 sati a bavi se radom i životom Granta Harta, jednog od najutjecajnijih glazbenika posljednjih 30 godina. U ovom dokumentarcu, jedini sugovornik filma, Grant Hart, priča o svom životu od samog početka, kroz godine sviranja u Hüsker Dü, pa sve do danas. Film prikazuje sve njegove opsesije, ljubavi, strasti,glazbu, umjetnost, glazbene i druge utjecaje, i otkriva još mnogo toga dosad neotkrivenog. 

U srijedu, 26. ožujka u 20 sati riječka publika ima priliku pobliže upoznati Damira Avdića u nagrađivanom dokumentarcu redatelja Dušana Moraveca Pravi čovjek za kapitalizam. Film predstavlja bosanskog glazbenika sa slovenskom putovnicom, pjesnika i pisca Damira Avdića. Pjevajući o ratu u Bosni i nemilosrdnim razaranjima, uspijeva istovremeno otkriti banalnost, bezvoljnost i neumornost trčanja za uspjehom/profitom u svakodnevnom društvu. Kada Avdić u dokumentarcu progovara o ratu i životu poslije rata, postaje buntovnik-kritičar kapitalizma.

Festival zajednički organiziraju Udruga Diston i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci, a partneri u provedbi programa su MMSU Rijeka, Art-kino Croatia, Dis-patch kolektiv Beograd, Udruga RARE Vinkovci, Glazbeni Centar Rijeka, Sveučilište u Rijeci i Omladinski hostel u Rijeci. 

Izvor: Distune / Na fotografiji: Mike Watt

Tema sedmoga izdanja Moje tvoje naše izdanja provlačit će se kroz različite umjetničke forme pa će tako publika imati priliku sudjelovati u Ykon igri koja je u Rijeci već igrana 2009. godine, a u međuvremenu je ušla u finale za Nagradu DMY na Biennalu dizajna u Berlinu. YKON je platforma za ne-predstavljene nacije, eksperimentalne države i utopijske mislioce. Diseminacija i produkcija znanja o fragilnim identitetima putem suradnje između umjetnika i ljudi iz drugih područja ključni je interes YKON-a. YKON je u Hrvatskoj najpoznatiji putem projekta Zbor pritužbi koji je zaživio u Zagrebu i u stotinjak drugih svjetskih gradova. Skupna izložba From Below as a Neighbour kustosice Fatime Hellberg bit će predstavljena u galeriji Kortil.
U HKD-u održat će se dvije premijere predstava. U suradnji s festivalom Perforacije, BADco. će premijerno izvesti predstavu Ima li života na sceni?, a Pil&Galia Kollektiv iz Londona riječkoj će se publici predstaviti svojim novim radom Terminal. Također, u suradnji s Perforacijama, dolazi i predstava Bojana Đorđeva i Stipe Kostanića Psi, nastala prema tekstu Hervéa Guiberta Les chiens.

Partneri Drugoga mora u organizaciji festivala jesu Domino, Electra, Ykon i Distune, a cjelokupan program potražite ovdje.

Na fotografiji: Pil&Galia Kollektiv, Terminal