S obzirom da se 315 milijuna Europljana svakodnevno služi internetom, jedinstvenim digitalnim tržištem (Digital single market, DSM) ostvarilo bi se do 415 milijardi EUR dodatnog rasta, otvorilo stotine tisuća novih radnih mjesta i stvorilo dinamično društvo temeljeno na znanju, tvrdi Europska komisija. Nedavno predstavljena Strategija DSM-a postavlja tri cilja i s njima povezanih šesnaest mjera.

“Bolji pristup potrošača i poduzeća robi i uslugama” uključuje zabranu geoblockinga (uskrata pristupa na temelju lokacije), deregulaciju e-trgovine, novi okvir autorskih prava koji pobija teritorijalnost copyrighta i zabrane distributera, izmjenu zakononodave regulative država članica u pogledu poreznih politika. “Odgovarajući ravnopravni uvjeti za napredne digitalne mreže i inovativne usluge” uključuje regulaciju cijena telekomunikacijskih usluga, investicije u digitalnu infrastrukturu i radijski spektar (širokopojasni internet i 4G tehnologije), uklanjanje “nezakonitog sadržaja” iz pretraživača i društvenih medija, zaštitu osobnih podataka. “Iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnog gospodarstva” radi povećanja kompetitivnosti uključuje standardizaciju, Big Data (tzv. podatkovno gospodarstvo) i e-društvo (e-zdravlje, e-prijevoz, e-vlada…). 

Audiovizualna djelatnost jedan je od sektora koje obuhvaća Strategija DSM-a. U njoj je najavljena revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMS) koja obuhvaća instrumente poput javnih subvencija, financijskih obaveza onih koji emitiraju sadržaje, oporezivanja kino-ulaznica, ugovora o koprodukciji. Stoga je Hrvatsko audiovizualno vijeće početkom lipnja sazvalo javnu sjednicu na kojoj su članovi HAVC-a (predstavnici telekoma, komercijalnih i javne televizije, distributera i kinoprikazivača, filmskog saveza i filmskih cehova) upozorili javnost da bi model jedinstvenog digitalnog tržišta mogao ugroziti dosadašnje poslovanje AV sektora. On, naime, ovisi o sustavu temeljenom na teritorijalnoj ekskluzivnosti licenciranja sadržaja, a predloženom Strategijom te bi se ekskluzivnosti revidirale.

Ravnateljica produkcije HRT-a Marija Nemčić istaknula je da bi male zemlje članice Europske unije kroz članstvo u EU trebale “profitirati u širenju kulturne raznolikosti, a ne da se desi obrnuto”. No, svrha AVMS-a jest štititi i promovirati kulturnu i jezičnu raznolikost, s čime se Strategija DSM-a zapravo ne kosi. Naime, kao što države-članice profitiraju “očuvanjem” kulturne raznolikosti (sustavom kvota, javnim subvencijama, poreznim politikama) pod nacionalnim zakonodavstvom, tako i Europska unija jedinstvenim digitalnim tržištem konkurira na svjetskom tržištu, “štiteći” različitost kulturnih izraza radi boljeg plasmana tih kulturnih proizvoda. 

Posebna je stavka DSM-a poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća koja bi trebala biti zamašnjak ekonomskog razvoja, a permanentno su u krizi uslijed nepoticajnih nacionalnih regulativa. No, kao argument u korist DSM-a često se ističe da će temeljem njega stotinu najvećih proizvođača u EU-u ostvariti uštede u vrijednosti od 425 milijardi eura, a iako nisu spomenuti u strategiji, očekivano je da će se, recimo, Google, Amazon, Facebook ili Netflix najlakše snaći na novouspostavljenom jedinstvenom digitalnom tržištu. Isto tako, profitni kulturni proizvodi, proizvodi kulturnih industrija malih i srednjih zemalja (zemalja udaljenih od centara akumulacije kapitala) slabije će proći u tržišnoj utakmici. Na kraju, pozicija neprofitnih aktera koji nude drugačije modele zadovoljavanja društvenih potreba, u potpunosti je istisnuta iz razmatranja o budućnosti vrlog novog svijeta.