Dina Dragija – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Thu, 29 Sep 2022 21:33:11 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png Dina Dragija – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Materijalne manifestacije digitalnog https://kulturpunkt.hr/tema/materijalne-manifestacije-digitalnog/ Mon, 27 Sep 2021 22:47:35 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=materijalne-manifestacije-digitalnog Piše: Jerko Stjepanović

U sklopu četvrtog Art Zagreba, festivala koji se teži pozicionirati kao “središnje događanje hrvatskog tržišta umjetnina”, održao se Panel: NFT i umjetnost – status: neodređeno. Na panel-raspravi sudjelovali su Ingeborg Fülepp, multimedijska umjetnica i profesorica, Bruno Škvorc, globalno relevantan blockchain developer, NFT umjetnica Dina Dragija i Petra Horvatović, povjesničarka umjetnosti s iskustvom na globalnom tržištu umjetnina, uz moderaciju Hane Katanić.

Prije negoli prijeđemo na sadržaj panela, pokušat ćemo objasniti što je uopće NFT. NFT je skraćenica za non-fungible token. Korijen riječi fungible seže u Rimsko pravo gdje res fungibilis označava zamjenjive stvari, nešto jednake vrijednosti nečemu drugom. U tom smislu ne-fungibilnost označava jedinstvenost, svojevrsnost, nezamjenjivost. NFT-ijevi su jednostavno podaci koji su zapisani na nekom blockchainu i reprezentiraju određenu sliku, video, audio i slično. Blockchain je pak nepromjenjiva baza podataka koju preko Interneta dijele umrežena računala. Blockchain je kao velika glavna računovodstvena knjiga u kojoj svaki zapis na stranici predstavlja transakciju, a svaka stranica predstavlja blok. Zapis na početku svake stranice ovisi o podatku na prošloj stranici, jednom zapisani niz se ne može mijenjati, a niz blokova tako tvori zvučni naziv blockchain.

Ove tehnologije svakodnevno imaju sve više odjeka na umjetničkom tržištu. U prilog legitimizaciji NFT-ijeva u svijetu “visoke umjetnosti” govori činjenica da je aukcijska kuća Sotheby’s prodala BAYC kolekciju od 107 NFT-ijeva za 24.4 milijuna USD, dok je Christie’s prodao CryptoPunkove za 16.9 milijuna USD. Nadalje, muzej Ermitaž nedavno je na NFT platformi kripto mjenjačnice Binance prodao 1/1 digitalne verzije slika Madonna Litta Leonarda da Vincija, Lilac Bush Vincenta Van Gogha, Ugao vrta u Montgeronu Claude Moneta i druge. O samim kolekcijama CryptoPunks i BAYC više riječi će biti u nastavku. 

Možda najjednostavnije objašnjenje kulturno-ekonomske vrijednosti blockchain tehnologije i NFT-ijva kao poprilično jednostavnog korištenja spomenute tehnologije, činjenica je da po prvi put imamo digitalnu imovinu. Kao i s ostalim vrstama imovine, njom se trguje, nju se sakuplja, čuva, a rijetkost imovine konotira i određeni društveni status. Primarno pitanje koje se nameće sugerirano je i u nazivu panel rasprave: “status: neodređeno”. Što, dakle, NFT-ijevi mijenjaju u umjetničkoj produkciji i recepciji? 

Panel je otvorio Bruno Škvorc koji i sam radi na stvaranju globalne NFT platforme nazvanoj RMRK na Kusama blockchainu. Uvodno je podsjetio na CryptoPunks kao prvi NFT projekt kolekcionarskog karaktera na Etherium blockchainu, nastalom 2017. godine. Ime projekta CryptoPunks referenca je na Cypherpunk pokret koji je u ideološkom i tehnološkom smislu postavio temelje nastanku Bitcoina i blockchain tehnologije. Ukratko, Cypherpunk pokret sastojao se od istraživača kriptografskih tehnologija čije su glavne vrijednosti bile pravo na privatnost i otpornost cenzuri, uz sklonost pravednijim alternativama dominantnom financijskom sustavu. Vizualna inspiracija ove kolekcije je britanski punk pokret 70-ih. CryptoPunks kolekciju čini 10 000 jedinstvenih likova-avatara, a vrijedi spomenuti i to da su ih kreatori dijelili besplatno. Tek kasnije razvilo se sekundarno tržište CryptoPunks kolekcije koja do sada vrijedi preko milijardu dolara, s trenutnom prosječnom cijenom CryptoPunka od oko 200 000 dolara. 

Na primjeru ove opisane kolekcije može izvući nekoliko amblematičnih zaključaka: najvažnije je biti prvi, vrijeme protječe brže u novim tehnologijama, kolekcije brže postaju kultne, cijena umjetničkog djela po prirodi je arbitrarna, a posjedovanje rijetkog objekta predstavlja statusni simbol. Jedino što je u ovom slučaju objekt digitalan. Možda zvuči kao neki apstraktni pojam Gillesa Deleuzea, ali riječ je upravo o tome: digitalnim objektima i digitalnom vlasništvu.

Škvorc je ukazao i na to da su današnje prakse korištenja NFT tehnologije, prvenstveno za reprodukciju slike, najosnovnije s obzirom na njezine potencijale. Naveo je zatim drugi najveći projekt kolekcionarskih sličica-avatara, a to je Bored Ape Yacht Club (BAYC). Glavna revolucija koju je uvela BAYC kolekcija je pažljivo kreiranje online zajednice i svojevrsno uvođenje vlasnička prava nad digitalnom i fizičkom reprodukcijom tih avatara. Tako vlasnici Bored Apesa mogu koristiti svoj avatar na komercijalnim proizvodima, npr. poput logotipa svog branda. Jedan od najboljih NBA košarkaša Stephen Curry ponosno izlaže svog Bored Apea kao Twitter avatar, a ljudi žele biti dio kluba kojem Curry pripada i imati pristup tajnom online društvu, igrama, jedinstvenim odjevnim predmetima i drugim benefitima.

Veliko obećanje digitalne umjetnosti osigurane blockchain tehnologijom tj. NFT-ijeva uključuje i bolji status umjetnika i uklanjanje posrednika. Prema iskustvu umjetnice Dine Dragije, to obećanje nije u potpunosti ostvareno, budući da posredničke platforme poput OpenSea imaju značajnu ulogu u pozicioniranju i izlaganju umjetničkih radova na svojoj platformi uz određenu proviziju. Štoviše postoje platforme poput Foundation.app koje su isključivo invite-only za umjetnike, napominje Dragija. Iako ekskluzivnost invite-only platformi možda podiže razinu prikazanih umjetničkih djela, ono ne doprinosi demokratičnosti i decentralizaciji, što su dva ključna postulata kripto-zajednice. Spomenimo i to da su na Foundation platformi svoje radove prodali i Pussy Riot (za 178.4 ETH) i Edward Snowden (za 2224 ETH).[1]

Prema Dragijinom iskustvu, prodaja umjetnina u obliku NFT-a ima određene prednosti, kao što je primjerice ugrađeno pravo 1 % prihoda od svake buduće prodaje tog NFT-ija. Naravno, postoje razlike u praksi i postocima, ali ključna prednost je da tantijemi mogu biti ugrađeni u sam protokol i na taj način su automatizirani. Ipak, realizacija određenih copyright prava i dalje može ovisiti o zakonskim propisima i njihovom izvršenju, ako se netko baš potrudi zaobići ugrađena pravila.

Dakle, umjetničko djelo sada se može prodati u fizičkom i u digitalnom obliku, a te dvije verzije nisu nužno povezane. Iz perspektive umjetničkog tržišta, povjesničarka umjetnosti Petra Horvatović naglašava kako galeristi već sada kupcu umjetničkog djela u fizičkom obliku nude i primat pri kupnji NFT verzije tog djela. Osim toga, NFT može imati i nekoliko desetaka ili stotina svojih digitalnih verzija, ovisno o odluci umjetnika i galerista. Naravno, manja količina digitalnih verzija denotira i veću vrijednost: NFT 1/1 primjerak više vrijedi nego NFT 100/100 primjeraka. Dokle god postoji blockchain (decentralizirana i dijeljena baza podataka na mnoštvu računala) postoji i NFT, on ne može nestati, niti ga se može izmijeniti. Osim vizualnog elementa, NFT-ijevi već sada mogu sadržavati i zvuk i video. 

Multimedijalna umjetnica Ingeborg Fülepp dotaknula se Novih tendencija kao značajnog pokreta za ranu digitalnu umjetnost u Hrvatskoj. Podsjetila je i na skepsu publike i kritike prilikom inovacija u umjetnosti, još od prvih izložbi impresionista. U tom smislu, tehnologija je uvijek bila poticajna za umjetničku praksu i inovaciju. Animacija i film poprilično su novi izumi koji su u svojim počecima bili na marginama umjetničkog legitimiteta, podsjetila je Fülepp.
 
Razgovor je u drugom dijelu skrenuo pažnju na pitanje publike za novu digitalnu umjetnost. Budući da se u procesu umjetničke produkcije, vlasničkih prava i prodaje promijenilo puno, pitanje je što NFT-ijevi mijenjaju u umjetničkoj recepciji. Horvatić ukazuje na to da je nova publika zainteresirana za NFT-ijeve prvenstveno mlada i često bez iskustva u kolekcionarstvu. Za fizičku umjetnost u galerijskom kontekstu zainteresirane su starije generacije koje točno znaju što traže, a znaju i procijeniti vrijednost, zaključila je Horvatić.
 
Kako uz pomoć angažmana medijski eksponiranih ličnosti iz svijeta sporta i šoubiznisa raste popularnost NFT-ijeva, možemo pretpostaviti da mnogi pojedinci po prvi put dolaze u dodir s umjetnošću, kao i s idejom vlasništva nad umjetničkim djelom. Međutim, što se sve do sada promijenilo? Interdisciplinarni panel NFT i umjetnost – status; neodređeno otvorio je teme razumijevanja novih tehnologija od strane profesionalnih umjetnika, ideje digitalnog vlasništva i pitanje tantijema, odnosa fizičkog i digitalnog djela te šireg shvaćanja umjetničkog tržišta na temelju NFT-a i blockchaina. Bilo je i riječi o kontekstualizaciji odnosa tehnologije i umjetnosti čiji zaključak bi mogao glasiti: inovacije uvijek na početku izazivaju skepsu. Mijenja se i dostupnost recepcije, u smislu da svatko s računalnom ili mobitelom može u vrlo kratkom vremenu kupiti umjetničko djelo iz bilo kojeg dijela svijeta, bilo da je riječ od NFT verziji da Vincija ili nezavisnih umjetnika iz Hrvatske. Nažalost, na panelu nije bilo riječi o  pregledu stanja u Hrvatskoj u širem smislu umjetničkog tržišta i samih umjetnika koji su aktivni na globalnoj NFT sceni.
 
Odjednom Twitter influenceri poput Stephena Currya ili Mikea Tysona kao statusne simbole koriste avatare iz vrijednih kolekcija ili slike i GIF-ove nastale kao rezultat umjetničkog rada. Štoviše, budući da sada svaka fizička umjetnina može imati i svoju digitalnu varijantu ako je kreira vlasnik fizičkog djela, količina umjetničkih djela u svijetu hipotetski se udvostručila. Osim toga, NFT-ijevi su dostupni već po cijeni od nekoliko dolara, a svatko može i kreirati vlastiti NFT baziran na fizičkoj ili digitalnoj umjetnosti i okušati se na globalnom tržištu umjetnina. Digitalno je po prvi put dobilo svoju materijalnu manifestaciju u smislu realnog osjećaja dokazivog vlasništva, koje u socijalnom kontekstu poprima mnoge praktične karakteristike i auru fizičkih objekata. Jasne razlike između digitalnog i fizičkog postaju neodređenije, što je uostalom indikativno za budući utjecaj blockchain tehnologije. Sukladno tome, status umjetnika i umjetničkih radova također poprima svojevrsnu neodređenost kao i nove načine postojanja, a smatramo da je to poprilično uzbudljivo. 
 

[1] 1 ETH (Ether: valuta Etherium blockchaina) u rujnu 2021. vrijedi oko 3000 USD.


Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

]]>