Gertrude Stein, slavna američka kolekcionarka i spisateljica, nedvojbeno je najzaslužnija za izgradnju „fenomena Picasso“ u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Važan dio umjetničkog rada Dimitrija Bašičevića Mangelosa (1921.-1987.), naprotiv, kritika je sistema umjetnosti i stvaranja njegovih mitova. Osporavajući taj sistem, Mangelos postavlja pitanje autoriteta. U seriji djela pod nazivom Fenomen Picasso jedan od najdojmljivijih radova je Američka pesnikinja Gertrude Stein često je podsećala Picassa (1967.-1972.). To je  kolaž informacija i materijala različitog tipa. Sastoji se od nalijepljene reprodukcije Picassovog portreta Getrude Stein, dva ulomka s kritičarskim opisom portreta enciklopedijskog tipa i teksta samog Mangelosa, koji je ispisan karakterističnim rukopisom u stilu školske tablice ili bilježnice. Upotreba kolaža može asocirati na kubističku primjenu ove tehnike, ali također na avangardne pristupe u procesu razgrađivanja tradicionalnog pojma umjetničke slike. U oba slučaja upotrebljena tehnika jedan je od instrumenata za prenošenje poruke.

U predavanju o Mangelosu i njegovu odnosu spram Picassa i modernističkim mitovima općenito, koje će se održati u suvremenoj rekonstrukciji Salona de Fleurus, dr. Ivana Bašičević Antić približit će nam kakvo je značenje Mangelosove serije “Fenomen Picasso”, te  kako je moguće da, unatoč neefikasnosti svijeta umjetnosti jedan njen pripadnik, Picasso, bude tako široko poznat i prepoznat te zadobije mitski status. Mangelos podiže glas protiv izgradnje mita te se zalaže za dekonstrukciju fenomena Picasso.

Riječ je o trećoj u seriji izložbi pod nazivom “V.I.T.R.I.O.L.” (Visita Interiora Terrae Rectificando Invenies Occultum Lapidem, što u prijevodu s latinskog znači: Posjeti Unutrašnjost Zemlje i Pročišćavajući Izmisli Tajni Kamen) koja tematski problematizira odnose na relaciji Umjetnost i Alkemija, a koja će se, s još dvije naredne izložbe (L.A.E. XXI i IRWIN), nastaviti u studenom i prosincu ove godine. Ovim izložbenim ciklusom Labin Art Express XXI nastavlja s predstavljanjem domaćih i slovenskih umjetnika koji u svome radu naglašeno obrađuju introspektivne, ezoterijske i spiritualne teme i problematike, kao i one s graničnih područja znanosti kao što su kvantna fizika i Teorija Kaosa. 

Na Mangelosovoj izložbi Planetarij inovativnim će se postavom Damira Stojnića, autora koncepcije i programa V.I.T.R.I.O.L. te umjetničkog voditelja galerije KuC-a “Lamparna”, predstaviti njegov dugogodišnji i amblematski ciklus u kojemu je, kao osnovni predložak za slikanje, koristio školske globuse.  

“Izložbom sam odlučio akcentuirati upravo te njegove, uglavnom, crne planete-manifeste, jer oni sublimiraju više faza njegova opusa. Prvoga je napravio 1952. godine i nazvao ga “Paysage of Al Capone”, obojivši ga posve u crno, a posljednjeg u godini svoje smrti, 1987., “Mane tekel fares” obojio je u zlatno s ovećim crvenim krugom pri “sjevernom polu”. To su osnovne boje u alkemijskim transmutacionim procesima, a oslikavanje globusa provlači se gotovo od samog početka, pa do kraja njegovih “umjetničkih eksperimenata” kako je svoje djelovanje u svojstvu umjetnika sam nazivao. Postav sam osmislio tako da promatrač bude okružen velikim projekcijama autorovih globusa, kao da se nalazi u svojevrsnom planetariju. U ovom slučaju ktonskom, budući da je središnja tema kod Mangelosa upravo smrt”. (Damir Stojnić, Listopad 2016.)

Dimitrije Bašičević-Mangelos (1921., Šid – 1987., Zagreb) kultni je autor i pionir hrvatske konceptuale. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je radio kao kustos u Modernoj galeriji, Arhivu instituta za likovne umjetnosti JAZU i Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti. Suosnivač je i Galerije primitivne umjetnosti koja je njegovom zaslugom postigla međunarodni uspjeh. Od 1959.godine članom je legendarne umjetničke skupine Gorgona kojoj su uz njega pripadali i Josip Vaništa, Đuro Seder, Radoslav Putar, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Matko Meštrović i Miljenko Horvat. Značajno je utjecao i na mlađu generaciju hrvatskih konceptualaca koji su se u Zagrebu 70-ih godina okupljali oko galerije Podroom: Mladena Stilinovića, Vladu Marteka, Vladimira Dodiga-Trokuta, Željka Kipkea i mnoge druge.

Izložba ostaje otvorenom do 18. studenog.