U priopćenju za medije navode kako energetska pitanja nisu jedina, ali su ključna u procesu tranzicije. Stoga je potrebno hitno unaprijediti sve politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom, čija je revizija u tijeku, no zatvorena za javnost. “Tražimo da Vlada planski obustavi sva ulaganja u industriju fosilnih goriva. Konkretno, da stopira povećanje kapaciteta krčkog LNG terminala, zatvori termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. itd.”, pojasnio je Tomac te dodao da “umjesto toga, subvencije treba preusmjeriti u masovno poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, mora se omogućiti građanima i zajednicama istih da budu aktivni sudionici energetske tranzicije”.

Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo, ali treba prepoznati i momente za gradnju boljeg društva. “Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koja će istovremeno doprinijeti borbi protiv društvenih nejednakosti”, rekao je Tomac.

S tim se slaže i Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studije, koja je naglasila kako je borba za ljudska prava nemoguća bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu. “Jedan od naših zahtjeva u okviru zelenog plana jest kreiranje nacionalne strategije za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje. Potrebno je i donošenje službenih planova na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti i adekvatno riješiti. Zahtijevamo solidarne, odgovorne, održive i sveobuhvatne politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu”, rekla je Pindulić.

Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih, jer politike koje se kroje danas utjecat će najviše na njihovu budućnost. Zato se zahtjevima pridružila i studentska inicijativa Zeleni Filozofski. Fran Kušan Munjin, član inicijative, izrazio je razočarenje u izabrane dužnosnike jer uporno odbijaju prihvatiti stvarnost klimatske krize, nastavljaju podupirati industriju fosilnih goriva i presporo se kretati prema čistoj energiji. “Od Vlade i Sabora tražimo da slušaju naputke hrvatske aktivističke mreže koja neumorno upućuje na probleme u njihovim politikama. Želimo da slušaju savjete svjetske znanstvene zajednice koja je skoro jednoglasno izjavila da je svijet u ozbiljnoj opasnosti. Želimo da nas uvjere da shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno i da će sljedećih deset godina provesti radeći sve što je u njihovoj moći da prijeđemo na obnovljive izvore energije. Nadam se da će nas podržati”, naglasio je Kušan Munjin.

Osim zelenog plana, udruge traže simbolično proglašenje izvanrednog klimatskog stanja odnosno klimatske krize, kao i preusmjeravanje sredstava koje se koriste za militarizaciju granice prema mjerama koje će osigurati pravednu tranziciju i prilagodbu posljedicama klimatskih promjena. Popis svih zahtjeva upućenih Vladi i Saboru dostupan je ovdje. “Pozivamo Sabor, kao nositelja zakonodavne vlasti, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje klimatske krize bio snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti potrebne korake”, zaključio je Tomac.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Ekosustavima uključive kulture koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.