Ona dio ožujka provodi kao gošća DHKP-ove rezidencije, prevodeći Male smrti Ivane Sajko na engleski jezik za njemačkog izdavača Voland & Quist. Mima Simić još kratko boravi u Hrvatskoj, pa je ovo dobra prilika da se s njom razgovara o umjetnosti prevođenja, suradnji s Volandom & Quistom, (prevoditeljskoj) nominacij za Oscara te životu između Berlina i Kalifornije.

Razgovor će voditi književna prevoditeljica i pjesnikinja Vlatka Valentić.

Hiperproduktivni Philip Roth slovi za jednoga od najvećih i najutjecajnijih američkih pisaca 20. stoljeća, a Tragovi na duši po mnogima su njegov najbolji roman – vrhunac Rothova literarnog i pripovjedačkog dara te kreativnosti. To je priča o cijenjenom klasičnom filologu i sveučilišnom profesoru Colemanu Silku, koji iznenada i nepravedno biva optužen za rasizam, što pokreće cijelu lavinu dramatičnih događaja – od izopćenja i osude kolega i prijatelja, preko nagle smrti supruge, do veze s dvostruko mlađom i nepismenom ženom.

Ovaj roman suptilnih autobiografskih elemenata često se opisuje kao eksplozija literarnih i imaginativnih bravura, ali ovo je prije svega jezični tour de force. O tome kako je bilo probijati se kroz gustiš pridjeva, imenica i dugih zavisnih rečenica te o strategijama prenošenja lingvistički zahtjevnog stila na hrvatski i refleksijama Rothove sintakse u prijevodu govorit će prevoditeljica Ivana Ostojčić. 

Uzmemo li kao sinonim za tekstualnog Georgea Orwella kanonske romane 1984. i Životinjsku farmu, ovo malo remek-djelo je, na prvi pogled, netipičan Orwell: duhovit, tečan, ali i dalje sa svim karakteristikama njegova satiričnog i vizionarskog stila. Kao prijelomna točka Orwellova opusa, Predah i sam tematizira prijelom: sredovječni glavni junak, George Bowling, treba svježeg zraka u učmaloj sadašnjosti pa ga odluči potražiti povratkom u “izgubljeni zavičaj”. Miješanje sadašnjosti i prošlosti popraćeno je gustim vizionarskim referencama na apokalipsu Drugog svjetskog rata, frapantno preciznima i gotovo sablasnima ako znamo da je roman nastao 1938/39. g.

Roman se čita brzo i lako i naizgled je jednostavna stila, a Mia Pervan će govoriti o tome gdje su prevoditeljske zamke takvoga teksta, kakav je bio njezin dijalog s originalom te pred kakvim se stilističkim izazovom našla prenoseći suhi, ali opaki humor i ovu verziju orvelovske satire na hrvatski jezik.

Tribinu moderira Anda Bukvić.

U ožujku će se tako predstaviti drugi svezak Musilova Čovjeka bez osobina u prijevodu Andyja Jelčića te Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima Mathiasa Ènarda u prijevodu Mie Pervan.

Andy Jelčić, nagrađen Isom Velikanovićem za prijevod prvog sveska Čovjeka bez osobina, predstavit će drugi svezak tog Musilova klasika, koji je još vruć iz tiska. To je djelo, kao što piše Milan Kundera, “egzistencijalna dijagnoza svojega stoljeća”, a opet kao da se izravno obraća čovjeku trećega tisućljeća opisujući svijet kojim vlada tehnika, čovjek je sveden na statistiku, a birokracija je sveprisutna. Musilova Kakanija ostaje svjedok svojega vremena i ironičan podsjetnik svakom drugom dobu na njegove slabosti, a prijevod tako zahtjevnoga djela monumentalan je i nezavidan zadatak.

Prevoditeljica Mia Pervan predstavit će roman mladog francuskog pisca Mathiasa Ènarda koji govori o nekoliko mjeseci života Michelangela Buonarottija u Carigradu, gdje se istaknuti umjetnik obreo na poziv sultana Bajazida 1506. godine. Ova kronika o nekoliko zaboravljenih tjedana svjetske povijesti, priča je o dvojici velikih umjetnika, ali i fascinantno razmišljanje o prirodi stvaralačkog čina.

Prva tribina Tragom prijevoda održava se 26. ožujka u 18 sati u prostorima Društva hrvatskih književnika, a moderirat će ju Ksenija Banović.

Izvor: DHKP