Snažna ksenofobija, prezentirana prije svega kroz “protuimigrantske” stavove, našla je svoj put u politički mainstream mnogih zapadnoeuropskih zemalja, a povijesni revizionizam i pokušaji reafirmacije kvislinških pokreta iz Drugog svjetskog rata kao “boraca protiv komunizma”, sastavni su dio tranzicijske ideologije većine zemalja Istočne Europe. Nedavni strelovit uspon desnoekstremističkih stranaka u nekim europskim zemljama koji se vremenski poklapao s aktualnom ekonomskom krizom, prije svega mađarskog Jobbika i grčke Zlatne zore, potaknuo je mnoge na analogije s usponom fašizma nakon velike ekonomske krize 1929.

Ako desnim ekstremizmom danas označavamo one tendencije u društvu koje odgovor na društvene probleme nude i provode izrazito autoritarna i protudemokratska rješenja, trebamo li razumjeti desni ekstremizam kao antisistemski pokret u skladu s teorijom “totalitarizma” ili pak kao ekstremni odgovor sistema na one političke mobilizacije koje ga dovode u pitanje? Koja je veza desnog ekstremizma i krize, te kakvu ulogu u svemu imaju ideje europskog federalizma, antiislamizma, antikomunizma ili “ilegalnih” imigracija, neka su od pitanja na koja će se tražiti odgovor na okruglom stolu.

Sudionici: Tjaša Pureber (Ljubljana), Vladimir Marković (Beograd), Dragan Markovina (Split), Tihana Pupovac i Stipe Ćurković (Zagreb).

U prostoru galerije do 17. studenog postavljena je izložba Spomenici u tranziciji. Rušenje spomenika NOB-e u Hrvatskoj.

Okrugli stol održat će se u subotu, 10. studenog u 18 sati u Showroomu Galerije Nova.