Derek Jarman – Kulturpunkt

Derek Jarman: Plavo

Helena Lepur — Mon, 14 Apr 2025 10:34:13 +0000

U utorak 15. travnja u 18 sati u zagrebačkoj Kinoteci, na programu je osebujno filmsko ostvarenje naslova Plavo, ujedno posljednji film britanskog vizualnog umjetnika, filmskog autora, aktivista i pisca Dereka Jarmana.

Projekcija je organizirana u sklopu ciklusa Vizije: iz kratke baze 25 FPS-a, a film je često opisivan kao jedno od najeksperimentalnijih ostvarenja u povijesti filma. Osim što je Plavo namijenjen kao posveta francuskom umjetniku Yvesu Kleinu, ljubitelju specifične nijanse plave boje, film služi i kao svojevrsni Jarmanov autoportret.

“Vizualno film čini nepromjenjivo i snažno plavo prostranstvo, dok se u auditivnoj naraciji razvija slojevita, poetski intonirana priča o plavoj kao (dosanjanom) liku i plavoj kao boji. Film kao da rekreira Jarmanovu osujećenu perspektivu u trenutku kada zbog bolesti potpuno ostaje bez vida i mora se osloniti na svoj sluh”, navode organizatori_ce.

Za naraciju filma su zaslužni: John Quentin, Nigel Terry, Derek Jarman i Tilda Swinton. Projekcija filma bit će ujedno i prvo prikazivanje ovog naslova u Hrvatskoj.

Mjesečni program Vizije: Iz Kratke baze 25 FPS-a posvećen je autorima i djelima koji su istraživanjem mogućnosti filmskog jezika pomicali granice medija te ponudili novu perspektivu onoga što sedma umjetnost može biti. Program se realizira u partnerstvu udruge 25 FPS i Centra Cesarec.

Informacije o ulaznicama i ostale detalje možete pronaći ovdje.

Gledanje drugačijim sredstvima

Vatroslav Miloš — Thu, 14 May 2015 11:49:49 +0000

“I četrdesetogodišnji djevac s velikog platna složit će se da nema nevinih čitanja, ni gledanja. Naša iskustva svijeta (filma) oblikuju nas kao gledatelje i autore-kroz-gledanje; ugazivši u celuloidnu rijeku sličica svojom je DNK oplemenjujemo, onečišćujemo, mijenjamo. Koliko i kako naši identiteti oblikuju naša gledanja, kako gledamo filmove; što gledamo, što vidimo i što iščitavamo? Kako vesterne gledaju američki starosjedioci (Indijanci!), a kako Anglo-Amerikanci? Kako heteromantične komedije gledaju lezbe i pederi i kako uspijevaju u njima uživati? Koliko smo sposobni (i kad? i zašto?) propitivati vlastitu percepciju i recepciju – koliko je aktivnosti u gledanju, i treba li za potpuni filmski užitak zapravo kultivirati lijenost? Kolika je uloga filmske teorije/kritike kao posrednika i aktivatora (novih) čitanja? Koji su potencijali filmske interpretacije kao alata za dekonstrukciju ideologija koje nam filmovi (uvijek i nužno) podastiru? Kako film promišlja kritičar/-ka, kako scenografkinja, a kako redatelj/-ica? …”, stoji u najavi događanja.

Na tribini koja će se održati u ponedjeljak, 18. svibnja od 20.30 gostuju filmska kritičarka Višnja Vukašinović, filmski kritičar i kvozoman Branimir Šutalo te redateljica i scenografkinja Ivana Škrabalo. Tribinu moderira Mima Simić.

Nakon razgovora slijedi projekcija kultnog eksperimentalca Plavo (Blue, 1993.), svojevrsne filmske oporuke Dereka Jarmana, posvete gledanju drugačijim sredstvima.

Hermafroditi duše

Matija Mrakovčić — Mon, 09 Sep 2013 10:25:50 +0000

Predstavu izvode Iva Nerina Sibila, Aleksandra Mišić i Tomas Kutinjač, a dramaturgiju potpisuju Žak Valenta i Andrej Mirčev.

Kao svojevrsni nastavak, tj. drugi dio trilogije koja problematizira konflikt između umjetnika i društvenih tabua, predstava Hermafroditi duše autora Žaka Valente performativno fokusira problem i diskurs homofobije u suvremenom društvu. Predstava mapira problem homofobije u suvremenog društvu te je posvećena Dejanu Nebrigiću (1971-1999.), jednom od prvih LGBTQ aktivista na prostoru bivše Jugoslavije.

Strukturirajući izvedbeni materijal na temelju biografije i djelovanja britanskog umjetnika Dereka Jarmana te gay aktivista Dejana Nebrigića, kreira se narativni okvir upisan i transformiran kroz afektivni fizikalitet izvođača. Biografsko-forenzički spisi sa suđenja ubojici Dejana Nebrigića dramaturški bivaju kontrapunktirani korpusu ideja Michela Foucaulta koji kruži oko relacije između seksualnosti, nasilja, moći i tjelesnosti.

Različite politike tijela ovdje se mogu promatrati kao ona točka u kojoj se lomi reprezentacija, odnosno kao onaj diskurzivni učinak koji pokazuje u kojoj mjeri rodni identitet ne predstavlja nešto fiksirano i stabilno već ga treba tretirati kao proizvod različitih tehnologija zasnovanih u ponavljanju društveno-ideoloških matrica /Virðine/.

Projekt Hermafroditi duše zamišljen je kao pokušaj senzibiliziranja javnosti povodom onih subjekata koji su marginalizirani, odnosno diskriminirani/ugroženi zbog svoje ”drugačijosti” i različitosti.

Premijera predstave Hermafroditi duše bit će održana u petak, 13. rujna, u Zagrebačkom plesnom centru s početkom u 20 sati.

Reprizne izvedbe najavljene su za 14. i 15. rujna u isto vrijeme.