deep end art – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Tue, 07 Jan 2014 16:07:38 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.1 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png deep end art – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Sveprisutni stvaratelj https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/sveprisutni-stvaratelj/ Tue, 07 Jan 2014 16:07:38 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sveprisutni-stvaratelj Preminuo je Ivan Ladislav Galeta, umjetnik, pedagog te pokretač mnogih javnih inicijativa, projekata i institucija.

]]> U utorak, 7. siječnja, hrvatska umjetnička scena ostala je bez jednog od svojih najistaknutijih i u svijetu najprepoznatljivijih umjetnika. Ivan Ladislav Galeta, filmski autor, likovni i multimedijski umjetnik te jedan od pionira hrvatskoga videa preminuo je u Zagrebu nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života.

Ivan Ladislav Galeta rođen je u Vinkovcima,  9. svibnja 1947. U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti (likovne tehnike primijenjene grafike), diplomirao na Pedagoškoj akademiji te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do 1990. voditelj je Multimedijalnog centra (MM) Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, prvog hrvatskog sustavnog prikazivača domaćeg i inozemnog eksperimentalnog filma i video umjetnosti. Od 1980. povremeni je gost predavač na nekoliko europskih sveučilišta, a svoj rad predstavlja u obliku predavačkih performansa u galerijama i muzejima. 

Osnovao je i vodio umjetničko kino Filmoteke 16 (1991-1994). Od 1993. stručni je suradnik za medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a predavač od 1997. do umirovljenja u statusu redovnog profesora. Inicijator je uvođenja studija novih medija (2000) te studija animiranog filma i novih medija (2004) na istoj Akademiji. Filmove snima od 1968, a video djela od 1975. te od 1973. izlaže objekte-instalacije, fotografije-instalacije, prezentacije proširenog filma, video i televizijska djela, tekstove, zvučne instalacije, ambijentalne intervencije, ekološke projekte i akcije.

Jednako istaknut u svim stvaralačkim domenama, sveprisutan u javnom životu kao umjetnik, pedagog te pokretač mnogih javnih inicijativa, projekata i institucija, Galeta je ostavio hrvatskoj kinematografiji niz vrhunskih ostvarenja u području eksperimentalnog filma, kao i konceptualna likovna djela koja se nalaze u privatnim zbirkama, fundusima uglednih svjetskih muzeja i arhivima filmskih festivala.

Za svoj rad dobio je mnogo nagrada i priznanja, među ostalim, veliku zlatnu medalju za eksperimentalni film Dva vremena u jednom prostoru na 32. festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu 1985 i istu nagradu za eksperimentalni film Sfaira 1986. godine, godišnju nagradu Vladimir Nazor za film Water Pulu (1999), visoko odličje Chevalier de l’ordre des Arts et des Lettres Ministarstva kulture i komunikacije Republike Francuske 2004, nagradu Oktavijan za najbolji eksperimentalni film na festivalu Dani hrvatskog filma 2012, glavnu nagradu na International Short Film Festivalu u Villachu za film Deep End Art 2012 te najvišu državnu nagradu Vladimir Nazor za životno djelo u području likovne umjetnosti.

Izvor: HFS

]]> Dan bez umjetnosti https://kulturpunkt.hr/vijesti/vizualne_umjetnosti/dan-bez-umjetnosti/ Thu, 28 Feb 2013 09:36:21 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=dan-bez-umjetnosti Ivan Ladislav Galeta još je 2008. godine predložio 28. veljače kao dan suzdržavanja od umjetničkog stvaralaštva na planetu Zemlji.

]]> Na mrežnim stranicama projekta Noart Earth Day Ivan Ladislav Galeta svoj je prijedlog ovako objasnio: “S obzirom na to da si danas svatko može uzeti pravo biti umjetnicom ili umjetnikom, za to čak nije potrebna ni posebna naobrazba, u zadnje vrijeme postaje zabrinjavajućom činjenica kako isto tako svatko može smatrati da upravo njezina odnosno njegova djela zaslužuju biti sačuvana za budućnost, čak i svojim cjelokupnim opusom. Drugi razlog smatram još delikatnijim, naime, u posljednje su se vrijeme znatno počeli “napuštati” atelijerski prostori u kojima je stvaralaštvo postalo ne samo “klaustrofobično”, već se došlo do spoznaje kako rad s neprirodnim, čak i toksičnim materijalima sve više ugrožava zdravlje i duh. I tako je krenuo “izlazak na svježi zrak” gdje se malo pomalo omasovila, tako zvana, “landartistička aktivnost”, koja je svojom neobuzdanom kreativnom “slobodom” uzela tolikog maha, da ponegdje poprima i zabrinjavajuće razmjere u što se možemo uvjeriti i na internetskim stranicama. I ne ulazeći ovdje u diskusiju vrednovanja, je li neki umjetnički proizvod remek-djelo, što je u ovom kontekstu sasvim nevažno, bojim se da ćemo, ako nastavimo s ovim umjetničkim “uljepšavanjem” netaknute prirode kao i masovnim nagomilavanjem umjetničkih proizvoda, koji sami po sebi povlače izgradnju i adekvatnih “deponija” za njihovo odlaganje, uskoro skončati kao i civilizacija Rapa Nuia”.

Svoj je projekt Galeta predstavio na međunarodnom simpoziju pod nazivom Održivost i suvremena umjetnost: izlaz ili aktivizam? (Sustainability and Contemporary Art: Exit or Activism?) na Central European Unitersity u Budimpešti, 29. veljače 2008. godine, gdje se održivost promatrala u svjetlu neprestanih mutacija postfordističkog globalnog kapitalizma i njegovih razarajućih učinaka na okoliš, društvo i pojedinca. Diskusija je bila organizirana oko strateških mogućnosti otpora, bilo taktičkim povlačenjem ili neumornim aktivizmom putem suvremene umjetnosti.

Na stranici projekta, koji je dio Galetina Deep End Art work in regress, postavljen je brojač umjetničkih djela proizvedenih u svijetu nakon 25. listopada 2009. godine, a njegova je autorica Caroline Keppi, projektna menadžerica pariškoga Bijenala. Statistički, u svijetu se u sekundi proizvede skoro dvadeset novih umjetničkih djela, dnevno taj broj iznosi 1685740 novih djela. Njihov trenutni broj, praktički nemjerljiv, već premašuje našu mogućnost prilagodbe. Kako možemo napredovati bez povećanja? Ili, Galetinim riječima, “ne kažem da bismo trebali prestati proizvoditi umjetnost, upravo suprotno. Jedino je pitanje kako”.

KP / Fotografija: Ivan Ladislav Galeta, Anti Anti spomenik NIkoli Tesli, 13. lipnja 2009.

]]>