Radi se o publikaciji zasnovanoj na ideji Poetike odnosa Édouarda Glissanta koja se suprotstavlja pojmovima centra, linearnosti, korijena i dihotomije. Koncepciju časopisa osmislila je Irene de Craen, a ostvaruje se u suradnji s Framer Framed, amsterdamskom platformom za suvremenu umjetnost, vizualnu kulturu te kritičku teoriju i praksu. Časopis ne izlazi redovito, najviše dva puta godišnje, a njegovo predstavljanje popraćeno je javnim događajima i podcastovima.

Deveto izdanje časopisa bavit će se konceptom potencijalne povijesti, odnosno istraživanjem i povezivanjem različitih odgovora na historijske trenutke nasilja. Kao odgovor, javljaju se modeli međugeografskih i međuvremenskih savezništva.

Neke od mogućih tema uključuju istraživanja: pokreta solidarnosti, ostavštine kolonijalnog nasilja, antikolonijalnog arhivskg filma i/ili fotografije, queer i feminističkih intervencija, otpora kolonijalnom nasilju (u Rusiji, Skandinaviji, Americi i Kanadi) te praksi lingvističkih i/ili kulturalnih brisanja.

Gostujuća urednica ovog broja je Katia Krupennikova, a prijave za sudjelovanje se vrše putem online obrasca. Po objavi publikacije, autori_ce čiji su radovi izabrani dobit će honorar u iznosu od 500 eura. Puni tekst poziva možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 14. rujna.

U organizaciji Centra za društveno-kulturni razvoj Novi prostori kulture, program se nastavlja i ove godine, a novo izdanje predstavljeno je u četvrtak, 6. ožujka, na konferenciji za medije u KD Vatroslav Lisinski.

Hrvoje Laurenta, privremeni ravnatelj Novih prostora kulture, započeo je konferenciju rezimeom prošlogodišnjeg pilot-izdanja projekta koje je održano tijekom ljeta u sedam zagrebačkih kvartova: “Tijekom šest vikenda više od deset tisuća posjetitelja uživalo je u šezdesetak različitih kulturnih programa u kojima je sudjelovalo više od 250 izvođača.” Projekt će se ove godine nastaviti s istom idejom dostupnosti kulture svim generacijama u blizini njihovih domova. “Na taj način im nudimo mogućnost da sadržaj koji je mnogima često nedostupan dovedemo u njihovo susjedstvo, ali i da educiramo i usmjerimo mlađe generacije na važnost i vrijednost praćenja umjetničkih izvedbenih formi”, rekao je Laurenta.

Ove godine program se dodatno širi i uključuje više od stotinu događanja raspoređenih u tri ciklusa koji će se odvijati od ožujka do rujna. Prvi dio programa održavat će se u zatvorenim prostorima mjesnih odbora u pet zagrebačkih kvartova – Knežiji, Sesvetskom Kraljevcu, Markuševcu, Brezovici i Prečkom. Od svibnja do rujna program se seli na otvorene lokacije, uključujući Zapruđe, Središće, Vrban, Novi Jelkovec, Lanište, Gajnice, Klaku, Folnegovićevo naselje i Cvjetno naselje, gdje će publika moći sudjelovati u različitim kulturnim događanjima prilagođenima svim generacijama.

Okupljenima se na konferenciji obratila i Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, koja je istaknula da je prošlogodišnji pilot-program pokazao da su Zagrebački kvartovi kulture “upravo ono što je ljudima u kvartovima nedostajalo, o čemu najbolje govori velika zainteresiranost građana, kao i njihove jako pozitivne reakcije” te da je program dokazao da “kultura može i treba biti dostupna svima, upravo tamo gdje ljudi žive.”

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević zaključio je konferenciju naglasivši da kultura ne smije biti samo privilegij, već dostupna svim generacijama u neposrednoj blizini njihovih domova: “Na taj način sadržaj koji je mnogima lokacijski i egzistencijalno često nedostupan dovodimo u njihovo susjedstvo, ali i educiramo mlađe generacije o važnosti i vrijednosti kulture, koja daje identitet našem gradu i pruža jedan od odgovora na pitanje o smislu života.”

Prvi ciklus ovogodišnjeg programa donosi raznoliku ponudu sadržaja – od koncerata etabliranih glazbenika i kazališno-izvedbenih programa s prepoznatljivim naslovima i glumcima, do filmskih projekcija i programa za najmlađe. Uz to, značajan dio programa čine i akteri nezavisne scene pa će tako posjetitelji_ce moći pogledati Cirkoramin Oh ne! Cabaret i suvremeni cirkus Stative u produkciji dua Quoz a’Durac, izložbenu izvedbu Šahto-kultura Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo i Kod kuće je najgore Kazališta KNAP. 

Za mlađu publiku tu su, između ostalog, predstava Ljubiti, samo ljubiti Teatra Poco Loco, Ježeva kućica popraćena glazbom Zagrebačke filharmonije i mjuzikl Mali princ Umjetničke organizacije Canta. Filmski program također uključuje mnoštvo projekcija za djecu, dok će stariji moći pogledati Čovjeka koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića, kao i film Dražen o slavnom košarkašu Draženu Petroviću. 

Cjelokupni program i raspored dostupan je ovdje, a ulaz je za sva događanja besplatan, uz prethodnu rezervaciju ulaznica zbog ograničenih prostornih kapaciteta.

Tekst je objavljen uz podršku Centra za društveno-kulturni razvoj Novi prostori kulture.

Festival će se održati od 13. do 21. svibnja u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Zagrebu. Nakon prošlogodišnjeg izdanja festivala, čija je glavna okosnica bila sadašnjost kao posljedica prošlosti i uzrok budućnosti kao i pitanje položaja alternativne kulture u Splitu, ove godine DOPUST je proizašao iz potrebe za širenjem i razvijanjem i umrežavanjem organizacija, inicijativa i umjetničkih udruga zahvaćenim problemom centralizacije. Upravo zato, ovogodišnji festivalski program odvijat će se u četiri hrvatska grada te će okupiti poznata imena hrvatskog performansa. Neki od njih su: Kata Mijatović, Nemanja Cvijanović, Sandra Sterle, Slaven Tolj, Marko Pašalić, Dalibor Martinis, udruga Kvart i Siniša Labrović. Organizatori će također dati prostora za happeninge u kreaciji zagrebačkih, splitskih i riječkih studenata.

 

Festivalski program ove godine uključuje četverodnevnu eksperimentalnu radionicu koja će se održati u Dvorani Jedinstvo u Zagrebu, kao i brojne sudionike okruglog stola na temu decentralizacije. Bit će pokrenute javne rasprave na kojima će svi prisutni moći čuti mišljenja i stajališta umjetnika, udruga, organizacija koji propituju vlastiti položaj spram centralizacije.

 

Festival DOPUST nastao je u suradnji sa udrugama Drugo More iz Rijeke te Art radionicom Lazareti iz Dubrovnika.

Više informacija možete pronaći ovdje.