Ovogodišnji Zagrebački salon okupljen je oko sveobuhvatne teme koja, kako piše kustosica Branka Benčić, “okuplja različite oblike djelovanja te pozicije i prakse povezane sa zajedničkim mišljenjem i stvaranjem, suradnjom, razmjenom, interakcijom i kontekstima u pozadini složenih stvaralačkih i proizvodnih procesa koji uokviruju nastajanje novih kreativnih intervencija. Izložba Ne radi sam ponudit će jedan od mogućih fragmentarnih pogleda na načine (samo)organiziranja, grupnog djelovanja i uvjeta rada. U Laubi će se do 30. siječnja moći vidjeti radovi nastali zajedničkim radom koji otvaraju prostor za različite žanrove i iskustva koji rekonfiguriraju ustaljene obrasce produkcije i distribucije, okupljajući grafički i produkt dizajn, izložbenu arhitekturu, prostorni dizajn, modu, scenografiju, rekvizite izvedbe i drugo, stvarajući dijalog praksi umjetnika, dizajnera, kustosa, arhitekata”.

Uz središnju izložbu, Salon uključuje i popratni program dostupan za javnost na tri lokacije – Lauba, Galerija ULUPUH te Galerija Permanenta. Tako svi zainteresirani mogu sudjelovati na raznolikom programu od radionice izrade predmeta od plastičnog otpada Hrvoja Đukeza, webinara i radionice progresivnih praksi na Wikipediji koju pripremaju Željko Blaće i Sanja Bachrach Krištofić, izložbe radova studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta, predavanja o Bernardu Bernardiju Darka Fritza i Sani Sardelić te do “ekstremno-muzičke radionice” koju vode DB Indoš i Tanja Vrvilo.  

Zagrebački salon utemeljila je Skupština grada Zagreba 1965. godine. Radi se o jednoj od najstarijih grupnih izložbi recentnog vizualnog izričaja u Hrvatskoj. Od 1976. godine, na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura, a naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). 

Posjetitelji će moći izložbu razgledati do 30. siječnja u galeriji Lauba, od ponedjeljka do subote od 11 do 18 sati te nedjeljom od 11 do 15 sati, u Galeriji ULUPUH, od 22. do 30. siječnja, radnim danom od 10 do 17 sati. Ulaz je slobodan.

Iz najave: “PUF – međunarodni kazališni festival i ove će godine donijeti u Pulu kazališne i plesne produkcije i koprodukcije iz regije, Europe, ali i šire, koje će vas dirnuti i protresti intimnim ispovijedima i kritičkim sagledavanjima aktualnih društvenih fenomena. Festival će tradicionalno otvoriti Anno Domini 2023 koji se priprema pod redateljskom palicom Amile Terzimehić, prošlogodišnje festivalske gošće. Iz naše kreativne sredine dolazi Maja Kuzmanović, koja će s Nikom Gaffneyom u sklopu međunarodne transdisciplinarne mreže FoAM izvesti performans/predavanje Anarhiv! (Belgija/Hrvatska/Australija). Tu je i naša mlada Olja Grubić i njezin tim iz slovenske Vie Negative, koji će nam predstaviti rad Extima: plodna zemlja. Iz Zagreba dolazi DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta s izvedbom Sampladelija u noći živih umrlika, iz Mađarske Góbi Dance Company s Vibracijom, a iz Izraela Michael Getman s Prvim stvarima. Oriantheatre Dance Company će predstaviti koprodukciju (Francuska/Južna Koreja/Kanada) Nema više ptica na mojoj strani!, dok će španjolska LaCerda izvesti duet Dvoje sami zajedno: Dolorosa-Flornecia. Češki MansterVille & Blackout Paradox zabavit će vas pak s vatrenim spektaklom Propane Punk Show.

Raznovrsnim i angažiranim popratnim programom komentirat ćemo neke od aktualnih gradskih problematika. U tome će nam pomoći Enes Kišević, Robert Krbavac i Studio Zaro, koji će odom stablu Šumim i šapućem mojom Pulom odati počast platani u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre. Koliko nam je trenutno bitna ne samo borba za očuvanje gradskog zelenila, nego i naših omiljenih mjesta za druženje, kao i identiteta kojega nam malo po malo brišu, iskazat ćemo programom PUF Off, odnosno participativnim performansom Nevergreen: nikad na zelenu granu na Giardinima. Priključit će se moći svi građani koji imaju kantu za zalijevanje (žbrufadora) ili bocu vode, a nakon napornog rada predahnut ćemo s programom Pjesničko podne s Enesom Kiševićem koji će nas uvesti u čarobni svijet najljepših svjetskih i vlastitih stihova. Očekuje nas još jedan književni program, a to je predstavljanje knjige Mačkozbornik Suzane Marjanić i Paole Orlić.”

Od 11. do 13. prosinca, orijentirajući se na propitivanje mogućnosti prostora i programa u sljedećih deset godina, 11. Velesajam kulture predstavlja projekte i umjetnike koji brišu granice između umjetničkih disciplina, poput Marka Tirnanića, D. B. Indoša, Prostor je taktika, studenata Odsjeka plesa Akademije dramske umjetnosti, Arhitekture i Akademije likovnih umjetnosti. Filmski program MM centra za 2015. najavit će posebni gosti poput Maje Čule, Bruta, Davora Sanvincentija, Nikoline Komljenović. Velesajam kulture ove bi godine trebao zauzeti sve prostore Studentskog centra.

Uz njih, ovo će događanje obilježiti i vizulno prisjećanje na prošla izdanja Velesajma. Ulaz na sva događanja je besplatan, a točan raspored potražite na službenoj ili Facebook stranici.

Izvor: Velesajam kulture

Kao temu izabrali su 8. lipanj 1912. kada je prema riječima Augusta Cesarca na taj dan “Hrvatska stupila u Europu”. Te riječi je zapisao nakon atentata na bana Cuvaja u Mesničkoj ulici u Zagrebu, očekujući hapšenje. Izabrana je ta nepovratna situacija iz doba Austro-Ugarske monarhije, u kojoj su sudjelovali mladi Valaši, za otvorenu scenu ove priče. Umjetnici će predstaviti njihov đački literarno-revolucionarni kružok kao mogući simbol prve pobune mnoštva protiv Carstva.

Akteri predstave su: Vilim Matula, DB Indoš, Tanja Vrvilo, Nikolina Majdak, Adriana Josipović i Kate Marušić.

Prva slika naziva Klin se klinom zabija održat će se u subotu 18. lipnja u 11 sati na adresi Račkoga 9 u dvorištu. Obilježit će je čitanje zatvorskih pisama književnika Augusta Cesarca iz prvog zatvora kraljevske kazione u Mitrovici 1912. – 1913. u dvorištu njegovog posljednjeg zatvora prije streljanja u zagrebačkoj Dotrščini 17. srpnja 1941.

Druga slika U gradu cinika na redu je u nedjelju 19. lipnja u 16 sati u Sveučilišnom trgu. Održat će se čitanje grada i precrtavanje nacrta Jukićevog bijega šetnjom od Sveučilišnog trga, Marovskom, Gunudlićevom, Ilicom, kod Uspinjače, kroz Pongratzove vrtove, Strossmayerovim šetalištem, Mesničkom do Lisinskijeve.  

U ponedjeljak, 20. lipnja u 18 sati u Botaničkom vrtu održat će se i posljednja, treća slika – Stenjevačka republika. Posjetitelji će svjedočiti čitanju dnevnika Zore Ruklić.