Laboratorij pažnje dugoročni je umjetničko-edukativni projekt koji pažnji pristupa kao kolektivnoj praksi i mogućem obliku otpora ekonomiji pažnje – manipulativnoj digitalnoj tehnologiji koja nastoji svaki trenutak našeg života pretvoriti u nešto mjerljivo, predvidljivo i tržišno iskoristivo.

Projekt počiva na uvjerenju da pažnja nije samo osobni resurs koji treba zaštititi – ona je temelj zajedničkog života, brige jednih za druge i odnosa prema svijetu. Laboratorij pažnje nastaje kao odgovor na iskustvo svakodnevne raspršenosti i nemoći pred manjkom “usredotočenosti” ili “učinkovitosti”.

Prvi dio programa održat će se u lipnju 2026. i sastoji se od tri susreta, jednom tjedno, u trajanju od 1 sat i 45 minuta. Kroz zajednička čitanja i razgovore polaznici_e će upoznati teorijske, umjetničke i praktične temelje aktivizma pažnje – od kritika ekonomije pažnje do umjetničkih i kolektivnih praksi.

Nakon ljeta program se nastavlja iskustvenim i istraživačkim radom usmjerenim na jednu zajedničku temu, koja će se razvijati prema interesima i afinitetima grupe. U tom dijelu Laboratorija grupi će se pridružiti umjetnici, znanstvenici i stručnjaci povezani s odabranim područjem istraživanja. Program će uključivati predavanja, zajednička čitanja, gradske šetnje, vježbe slušanja, umjetničke eksperimente i druge kolektivne prakse pažnje.

Sudjelovanje je besplatno i otvoreno svima zainteresiranima, bez obzira na prethodno iskustvo, a susreti se odvijaju 11., 18. i 25. lipnja u 18:30 sati u DAZ-u. Više detalja pronađite ovdje.

Prijave se vrše do 7. lipnja putem online formulara.

Iako se radi o izložbenom formatu, Stojićević neće predstaviti završene radove, nego izložiti dijelove i materijale prikupljene tijekom svojih istraživanja. Kako pojašnjava tekst najave, “izlošci nisu završne forme materijaliziranih rezultata umjetničkih istraživanja, već artefakti skromnijih dimenzija, poput maketa radova, radnih materijala, rezultata istraživanja mogućnosti materijala, vizualizacija, prikupljenih materijala i artefakata vezanih za prostore istraživanja, kao i izbor istraživačkih fotografija.

Predstavljena četiri umjetnička istraživanja povezana su specifičnim prostorima opterećenima prošlošću iz neposrednog okruženja umjetnice, odnosno talozima materijalizirane povijesti koji se preklapaju i isprepliću na istim mjestima. Stojićević podjednako fokus stavlja na slojevitu prošlost, sadašnje stanje ili spekulativnu budućnost tih prostora. Tako izložba i predavanje istovremeno predstavljaju metaforičku i doslovnu stratigrafiju istraženih prostora, ali i samog procesa umjetničkog istraživanja”.

U diskurzivnom dijelu programa sudjelovat će i Nataša Bodrožić s kojom umjetnica surađuje u sklopu višegodišnjeg umjetničkog istraživanja Visa.

Izložba se može posjetiti do 6. svibnja, radnim danom između 9 i 17 sati u prostoru UHA-e / DAZ-a.

Izložba predstavljena u Staklenoj sobi prikazuje rezultate terenske radionice koja se održala u ožujku u sklopu DA! festivala kada su sudionici_e istraživali prostor Klaonice koristeći metodu dérivea, nastojeći kontekstualizirati kompleksne slojeve zapuštene industrijske baštine.

Ova psihogeografska istraživačka metoda prostora “razvijena je u okviru situacionističke prakse 1950-ih, predvođena francuskim teoretičarom i piscem Guyem Debordom, kao radikalan odgovor na ‘spektakularno’ i ‘racionalističko’ urbanističko planiranje tog vremena, za koje je Debord vjerovao da otuđuje građane te ih tjera u predvidljive, monotone rutine, zagovarajući dublje proučavanja utjecaja okruženja na emocije i ponašanje pojedinaca.

Slijedno tome, pod vodstvom Andree Stanić i Ive Masters, sudionici su kroz aktivno lutanje, bilježenje i mapiranje prostora istraživali kako arhitektura, infrastruktura i tragovi prošlih funkcija oblikuju suvremenu percepciju i iskustvo mjesta. Kroz skice, fotografije te audio zapise registrirali su skrivene ritmove prostora, napetosti između planiranog poretka i spontanog propadanja”, piše u najavi programa.

Na panelu će sudjelovati Nina Kurtela i Predrag Pavić, predstavnici inicijative koja se zalaže za sustavno rješavanje pitanja radnih prostora umjetnika_ca, te arhitekt Domagoj Mlinarić, koji će pružiti urbanističko-arhitektonski okvir raspravi. Razgovor će moderirati Andrea Stanić, programska suradnica UHA-e.

Nakon otvorenja, izložba se može posjetiti do petka, 17. travnja, radnim danom između 9 i 17 sati.

Više detalja pronađite ovdje.

Tristotrojka je regionalni studentski časopis za arhitekturu, dizajn i umjetnost s redakcijama u Sarajevu, Novom Sadu i Zagrebu. Rad uredništva fokusiran je na regionalnu suradnju, poticanje interdisciplinarnosti te pružanja platforme za kritičko i kreativno izražavanje studenata_ica, a novo izdanje bavi se temom odnosa.

“Ne tražimo definiciju arhitekture, već je smještamo u kontekst. Istražujemo sraz sila koje ju prožimaju, uz elemente koji iz tog sraza nastaju, te široku mrežu disciplina i pojmova koji je okružuju i na nju djeluju. Prvi slijed odnosa arhitekturu sačinjava i oblikuje. Drugi pak propituje njene granice neprestanim razgraničavanjem i ponovnim spajanjem u potrazi za vlastitim mjestom na širokom spektru ljudske misli”, istaknuli su članovi_ce uredništva.

Časopis sadrži više od 20 članaka mladih autora_ica iz područja arhitekture, dizajna i umjetnosti.

Više detalja pronađite ovdje.

Povodom završetka ovogodišnjeg ciklusa, u petak, 20. veljače, u prostoru Društva arhitekata Zagreb i Udruženja hrvatskih arhitekata (Trg bana Josipa Jelačića 3/1), po prvi će se put održati javni program i dodjela diploma polaznicima_ama. 

Program započinje u 19 sati razgovorom s polaznicima_ama Kulturpunktove novinarske školice, koji će podijeliti svoja iskustva sudjelovanja u programu, mentorskog procesa i rada na tekstovima. Razgovor moderira jedna od mentorica programa, novinarka Barbara Matejčić. 

Uz razgovor s polaznicima, program uključuje i predstavljanje drugih obrazovnih programa u kulturi, koji kroz različite formate pružaju prostor za profesionalni razvoj i rad u području umjetnosti i medija. Edukacije Aplauz ne plaća stanarinu i Političku školu za umjetnike predstavit će Ana Kutleša iz BLOK-a, o Restartovoj Školi dokumentarnog filma govorit će Branka Šamija, a Radionicu filmske kritike i analize Kinokluba Zagreb predstavit će Višnja Pentić.

Program je otvoren svima zainteresiranima za neformalne kulturno-umjetničke programe koji razmišljaju o prijavi ili iz prve ruke žele doznati više o načinu rada i iskustvima polaznika. Nakon službenog dijela predviđeno je neformalno druženje i prilika za razgovor s mentorima i predstavnicima programa.

Edukacijski program Kulturpunktova novinarska školica Kurziv provodi uz potporu Grada Zagreba i Zaklade “Kultura nova”. 

Publikacija Od aplauza do sindikata: priručnik o radu u kulturi namijenjena je svim potplaćenim i prekarnim kulturnim radnicama i umjetnicima kojima je potreban savjet ili uputa oko radno-pravnih pitanja i poticaj na zajedničko organiziranje i borbu za bolje radne uvjete.

Neka od pitanja kojima se autori_ce ove publikacije bave su: kada se potpisuje autorski ugovor, zašto poslove ne treba sklapati na šanku, što su porezne olakšice i povrat poreza, kako se računa staž “honorarca”, postoje li kolektivni ugovori za freelancere, kako prepoznati faze burnouta, te kako i zašto se treba boriti kolektivno, a ne individualno.

Na predstavljanju će govoriti Nina Gojić (autorica, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela), Sven Janovski (autor, sindikat SKUPA), Jakov Kolak (autor, Regionalni industrijski sindikat) i Dunja Kučinac (autorica i glavna urednica, BLOK).

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Kroz dva tjedna u travnju, Da! festival donosi niz predavanja, radionica, interaktivnih panela, studentskih izložbi i zabavnog programa na Arhitektonskom fakultetu, te u Društvu arhitekata Zagreba i Super Kleti.

Otvorenje festivala zakazano je za petak, 4. travnja u prostorima Društva arhitekata Zagreba. Prvi dan festivala, 5.travnja, započinje radionicama koje vode Petra Divković, Smak Press, Salicula, Hot Type, Crystal Clean i Appear Offline, nakon čega u večernjem programu slijede predavanja Ivana Levaka, Ivana Veljače, Ines Matijević Cakić te kolektiva Kućća i Organiziranog oblikovanja. Po prvi puta održat će se i DA! market na kojem će studenti imati prilike izložiti vlastite radove.

Tijekom sljedećih dana posjetitelji će imati priliku sudjelovati na predavanjima Sh&t Studija, Mije Roth Čerine, Dorje Benussi, Karla Štefaneka te Radivoja Dinulovića, a putem zoom platforme održat će se predavanje američkog dizajnera Briana Collinsa. Matej Merlić i Maja Merlić Ilić sudjelovat će na panelu i projekciji Modernih vremena, a studenti_ce Akademije dramskih umjetnosti predstavit će izvedbu u prostoru Arhitektonskog fakulteta.

Drugi vikend festivala obilježit će radionice Luke Perića i Emila Flatza, Mane Mei, Jane Čulek, Klasje Habjan, Ivana Radovića te austrijsko-švicarskog Büro Bietenhader Moroder. Osim predavanja Filipa Kordulovića, Jurice Koletića, Svena Sorića, Krešimira Damjanovića, Ire Rumore i Karla Jelića, na rasporedu su paneli Prostor i zajednica te Umjetna inteligencija u dizajnu, zakonima i kulturi.

Posebnost jubilarnog izdanja je i nova kategorija za prijavu studentskih radova, tipografija, koja se pridružuje postojećim: arhitektura, urbanizam i krajobrazna arhitektura, dizajn vizualnih komunikacija, industrijski dizajn, film i fotografija, modni i tekstilni dizajn te likovna umjetnost. Radove mogu prijaviti studenti bilo kojeg fakulteta koji su trenutno u procesu studiranja ili su diplomirali u zadnjih godinu dana.

Prijave za izložbu studentskih radova otvorene su od 1. do 10. travnja i vrše se isključivo putem službene web stranice festivala, gdje možete pronaći dodatne informacije o rasporedu i programu.

Ulaz na sva događanja je slobodan.

Predavanja će održati i kritičari i kustosi Marko Golub, Bojan Krištofić, Ksenija Orelj, Kate Sutton, Klaudio Štefančić i Vesna Vuković, uz moderaciju voditeljica edukativnog programa Mione Muštre i Silve Kalčić.

Osim predavanja, planiran je i zajednički posjet izložbenom prostoru u Zagrebu u terminu dogovorenom s polaznicima_ama koji će se održati pred kraj radionice. Program završava mentoriranjem pisanih radova polaznica_ka.

Cilj radionice je ponuditi drugačiji uvid u “metodologiju i terminologiju pisanja likovne kritike ali i govorenja o umjetničkom djelu – s otklonom od formalističkog pristupa djelu usmjerenog na različite(ost) sustave(a) reprezentacije – potom, razlikovanje estetskih i vizualnih karakteristika pojedinih pojava i medija u suvremenoj umjetnosti”, oslanjajući se na “prošireno poimanje/polje umjetnosti, razumijevanje povezanosti likovnih umjetnosti i društvenih zbivanja, izobražavanje vizualnog opažaja, memoriranje vizualnog arhiva relevantnih djela te korištenje metoda i metotodoloških artikulacija te terminologije srodnih humanističkih znanosti/disciplina”, stoji u tekstu najave.

Program se provodi u šest sesija (dva puta po 90 minuta) u tjednom ritmu, u Društvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jelačića 3/I) i Pogonu (Mislavova 18) prema sljedećem rasporedu:

• 26. studenog u 18 sati – izlaganje Kate Sutton i Vesne Vuković i javni razgovor (DAZ)
• 28. studenog u 18 sati – uvod u radionicu likovne kritike, Silva Kalčić i Miona Muštra (Pogon)
• 2. prosinca u 18 sati – izlaganje Marka Goluba i Bojana Krištofića te javni razgovor (DAZ)
• 5. prosinca u 18 sati – radionica s polaznicama i polaznicima (Pogon)
• 9. prosinca u 18 sati – izlaganje Ksenije Orelj i Klaudija Štefančića te javni razgovor (DAZ)
• 12. prosinca u 18 sati – radionica s polaznicima i polaznicama (Pogon)

Za sudjelovanje na radionici nije potrebna formalna prijava, a izabrani tekstovi polaznika_ca bit će predstavljeni na internetskim stranicama HS AICA i ULUPUH-a. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i susretima, te autorstvom teksta temeljenog na kritičkoj analizi tema obrađenih u sklopu programa, polaznici radionica stječu tzv. završno uvjerenje.

Više detalja o programu možete pronaći ovdje.

Riječ je o međunarodnom seminaru koji će kroz tri studije slučaja otvoriti raspravu o kvartovskim muzejima, odnosu baštine i kolonijalizma te očuvanju naslijeđa radničkog stanovanja. Predstavit će se beogradski Muzej afričke umetnosti, L’AMuLoP (Udruženje za muzej javnog stanovanja šireg pariškog područja) te milanski Muzej zajednice MUBIG.

Muzej afričke umetnosti u Beogradu otvoren je 1977. te je prvi i jedini muzej u regiji posvećen isključivo kulturama i umjetnostima afričkog kontinenta. “S obzirom na povijest njegovih zbirki i izložbenih praksi, jedinstveni je primjer etnografsko-umjetničkog muzeja proizašlog iz pokreta Nesvrstanih”, stoji u najavi. L’AMuLoP je pariška udruga koja radi na muzejskom projektu posvećenom društvenom stanovanju i povijesti radništva i radničke svakodnevice u predgrađu sjevernog Pariza, a želi doprinijeti afirmaciji radničkog naslijeđa koje se u dominantnim narativima i institucijama često zanemaruje i diskreditira. MUBIG je projekt Muzeja zajednice pokrenut 2020. u milanskoj radničkoj četvrti Greco, a cilj mu je “suprotstaviti se previsokim cijenama najma u gentrificiranom gradu kao što je Milano, u kojem je jaz između siromašnih i bogatih sve naglašeniji”, navode organizatori.

Seminar je dio Praktikuma za angažirani pristup baštini, a organiziran je u okviru projekta Mikropolitike: Čija baština? Muzeji, arhivi i društveni angažman koji podržavaju Gradski ured za kulturu i civilno društvo grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija RH te Muzej susjedstva Trešnjevka.

Prijave nisu potrebne i program je besplatan, a odvija se na engleskom jeziku. Više informacija potražite ovdje.

Društvo arhitekata Zagreba pokrenulo je podcast pod nazivom Prednji plan, namijenjen praćenju djelovanja DAZ-a i šire stručne zajednice, ali i teorijskim diskusijama o arhitekturi i urbanizmu. Kako je navedeno u službenom priopćenju, podcast je zamišljen kao “prostor edukacije i prenošenja znanja, ali i dubinske rasprave, konfrontiranja mišljenja i ideja te izgradnje zajedničkog misaonog tla”.

Iz DAZ-a pritom posebno naglašavaju važnost promišljanja društvenog konteksta struke, sugerirajući da takvog pristupa sistemski manjka. “Arhitektura i urbanizam su po svojoj prirodi društveno angažirane discipline”, navode, te naglašavaju kako “nije moguće govoriti o gradu i stvarati arhitekturu bez da se istovremeno, svjesno ili nesvjesno, prigrljuje određen pogled na svijet, kulturu i prostor. Takva pozicija podrazumijeva da je prije čina stvaranja potrebno misliti, odnosno da je za djelovanje potrebno razvijati diskurs. Dinamika vremena u kojem živimo dodatno potencira potrebu za razvojem arhitektonske misli, kako bi struka i društvo isplivali iz trenutnog diskurzivnog vakuuma koji karakterizira većinu izgrađenog prostora”.

Konačno, ističu svoju vjeru u izgradnju snažne strukovne zajednice i pripadajućeg diskursa, koji će moći adekvatno odgovoriti na mnogostruke kontekste koji uokviruju arhitektonski u urbanistički rad. “Kvalitetna praksa, strukovna politika, zakonodavna i institucionalna reforma”, napominju, “nisu preduvjeti već posljedice stvaranja takve zajednice i diskursa”.

Prvi ciklus podcasta, sastavljen od pet epizoda, moguće je pronaći na DAZ-ovoj službenoj stranici.