darko suvin – Kulturpunkt

Sjaj i bijeda minulog vremena

Tomislav Žilić — Tue, 14 Oct 2014 09:46:01 +0000

Samo jednom se ljubi: Radiografija SFR Jugoslavije 1945 – 1972. nova je knjiga poznatog hrvatsko-kanadskog teoretičara Darka Suvina koja se na vrlo iscrpan i studiozan način bavi se raspadom SFRJ, analizirajući njen snažan emancipacijski potencijal iz perspektive političke epistemologije.

Iznoseći na vidjelo “sjaj i bijedu Komunističke partije Jugoslavije” i detaljno prokazujući nedostatke njene političke ekonomije, Suvin postavlja temeljno pitanje: jesu li revolucionarni horizonti, a time i mladenački aktivizam, doista imali smisla? O knjizi na tribini govore dobri poznavatelji Suvinova opusa, Matko Meštrović i Marijan Krivak.

Tribina će biti održana u petak 17. listopada u Galeriji Kupola, s početkom u 20 sati.

Kraj jedne ere

Vatroslav Miloš — Tue, 12 Nov 2013 10:07:09 +0000

Gašenje izdavačke kuće Mentor – malog, ali živahnog nakladnika koji je posljednjih godina obogaćivao književnu ponudu znanstveno-fantastične i fantasy proze, ali i teorije – ne znači i gašenje časopisa UBIQ, no uistinu predstavlja neizmjeran gubitak za diverzitet nakladničkog polja.

Između dva broja, UBIQ je izgubio dva člana svog uredničkog tima, profesora Zorana Kravara i Borisa Švela te, ističu iz uredništva, “postaje sve teže doći do novih priča za časopis”.

U 13. broju UBIQ-a možete pronaći novele Antonije Mežnarić, Marka Fančovića, Darka Macana i Tatjane Jambrišak, Vladimire Becić, Igora Rendića, Ive Šakić Ristić, Dajane Šalinović, Davida Kelečića i Marko Marciuša.

Tu su i dva bloka, jedan posvećen Boris Švelu, a drugi Zoranu Kravaru, u kojemu možete pronaći razgovor Znanstvena ekskurzija u nepoznate svjetove prvotno objavljen na ovim stranicama, kao i Kravarov esej Odnos autoriteta i posluha u visokoj fantastici.

Silvestar Mileta u kritičkome tekstu O vazda mladim svjetovima: uz knjige o fantasyju Zorana Kravara, Petre Mrduljaš Doležal i Darka Suvina piše o recentnim publikacijama na području teorijskog promišljanja znanstvene fantastike i fantasyja u izdanju domaćih nakladnika.

Izvor: UBIQ

Knjigom protiv po-robljenja

ante — Wed, 29 Aug 2012 10:51:06 +0000

Preživjeti Potop: fantasy, po-robljenje i granična spoznaja nasušna je literatura za sadašnji trenutak, knjiga koja se suočava s novom masovnom popularnošću fantasyja i horora i s padom popularnosti znanstvene fantastike te ulazi u konfrontaciju s vremenom totalne komodifikacije (po-robljenja), globalizacije kapitala i profita, krize u društvu koja postaje kriza u svijesti i srcima. Ukoliko SF, tradicionalno definiran preko Suvinove utemeljiteljske teorije kao “književnost spoznajnog očuđenja” koja se kritički konfrontira s empirijskom okolinom čitalaca, gubi populistički zamah, a publika hrli u eskapistički svijet tolkienovskog fantasyja, ima li šanse da i fantasy postane spoznajna literatura, književnost otpora?

U tri eseja knjige ti se problemi razmatraju kroz “živi rad” Marxa, Fouriera, smisao fantasyja i razdiobe u polju fantastične fikcije te izdvojen i presudan opus Ursule K. Le Guin, tj. njezine dvije trilogije o Zemljomorju. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju i borbenom manifestu o fantastičnoj fikciji danas, o odnosu SF-a i fantasyja, o širenju područja borbe, iz pera Darka Suvina, najuglednijega svjetskog teoretičara znanstvene fantastike, tumača književnosti i kulture, esefičara, brechtovca, krležijanca, marksista, pjesnika i mislećeg, zabrinutog intelektualca.

Knjiga će izaći u biblioteci UBIQ a za njen prijevod zaslužan je Aleksandar Žiljak.

Izvor: UBIQ

Prstenovi koji se šire

ante — Tue, 07 Aug 2012 10:00:55 +0000

Studija Petre Mrduljaš Doležal počiva na rezultatima rada začetnika arhetipske kritike Northropa Fryea i mitologa Josepha Campbella te proučava mitsku okosnicu suvremene epske fantastike, pokazujući kako taj popularan književni oblik ima duboke korijene u književnom kanonu – od Homera do arturijanskoga ciklusa i viktorijanskih fantastičara – te kako ga je moguće i danas “pročitati”u mnogim djelima, ne samo književnim. Ova knjiga će, napominje izdavač, razveseliti čitatelje suvremene fantastike koji žele produbiti razumijevanje omiljenih djela, čitatelje koji žele produbiti svoje uvide i doživljaje u književnost i umjetnost općenito, a pokrpat će i velike rupe u teoriji fantastične književnosti na hrvatskome jeziku, koje nasušno nedostaje kako iz tipkovnica domaćih autora, tako i u prijevodima.

Moramo primijetiti da se stanje značajno popravilo u posljednjih par godina. Već objavljenim radovima Zorana Kravara Kad je svijet bio mlad: Visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam i Petre Mrduljaš Doležal Prstenovi koji se šire: Junačka potraga u djelima J. R. R. Tolkiena, uskoro će se pridružiti i knjiga Darka Suvina Preživjeti Potop: fantasy, po-robljenje i granična spoznaja, u izdanju Ubiqa, koja okuplja njegove recentne eseje o fantasyju.

Memoari jednog skojevca

ante — Thu, 10 May 2012 07:04:52 +0000

Darko Suvin je pisac, znanstvenik, kritičar i pjesnik, rođen u Zagrebu. Njegov znanstveni put proteže se kroz nekoliko desetljeća i kontinenata. Bio je profesor engleske i komparativne književnosti na Sveučilištu McGill, a sada je profesor emeritus i član kanadske Akademije znanosti i umetnosti. U svojoj dugoj karijeri bio je potpredsjednik Union Internationale des Théâtres Universitaires, urednik dva znanstvena časopisa, potpredsednik International Brecht Society, počasni stipendist četiriju sveučilišta, stipendist fondacije Humboldt od 1996. do 2000, gostujući profesor na deset američkih i europskih sveučilišta. Njegova knjiga Metamorfoze znanstvene fantastike (1979). predstavlja trajan doprinos poetici i povijesti znanstvene fantastike i kao takva je postala opće mjesto u teorijskom pristupu ovom žanru.

Napisao je, imeđu ostalog, trinaest knjiga o utopiji i znanstvenoj fantastici, komparativnoj književnosti i dramaturgiji, teoriji književnosti i kazalištu, kulturnoj teoriji. Objavio je tri knjige poezije, za koje je nagrađivan u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Posljednjih desetak godina najviše se bavi političkom epistemologijom. Od njegovih recentnijih radova nezaobilazni su filozofski eseji prikupljeni pod naslovom Gdje smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa, objavljeni 2006. u Zagrebu, knjiga Naučna fantastika, spoznaja, sloboda, izdana 2009. u Novom Sadu, i Defined by a Hollow: Essays on Utopia, Science Fiction, and Political Epistemology koja je izišla 2010. u Londonu.

Javno čitanje i diskusija s autorom bit će održani u subotu, 12. svibnja u 18 sati, u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju. Podsjećamo da Memoare jednog skojevca u nastavcima objavljuje Gordogan. Na njihovim internetskim stranicama dostupna su poglavlja Slatki dani, strašni dani i Cuvier i suhe kosti.

Izvor:CZKD

Napad “konova”

Vatroslav Miloš — Tue, 10 Apr 2012 13:52:30 +0000

Domaće ljubitelje znanstvene fantastike i fantasyja pretprošle je godine razveselila vijest da će se godišnja znanstveno-fantastična konvencija Eurocon 2012. održati u Zagrebu. U isto vrijeme, od 26. do 29. travnja, održat će se i 34. Sferakon, a dvije će se konvencije održati pod zajeničkim nazivom Kontakt, koji, kako kažu organizatori, simbolizira približavanje hrvatskog i europskog “fandoma”.

“Ljubitelji fantastične književnosti na ovogodišnjem će Kontaktu imati popunjen raspored. Lista počasnih gostiju je impresivna. Dolazi Tim Powers, autor Nepoznatih plima, romana na kojem je temeljen četvrti nastavak Pirata s Kariba i jedan od začetnika ‘steampunka’. Moći ćete upoznati i istaknutog britanskog pisca SF-a Charlesa Strossa, kao i Dimitryja Glukhovskog, mladog Rusa kojeg je proslavio roman o postapokaliptičnom ruskom metrou kojeg smo predstavili ovdje. U skupini počasnih gostiju domaće boje brani Darko Macan, svima znan autor proze i stripova”, piše Srđan Laterza na Booksi.

Na Kontakt stižu brojni europski pisci pa će tako biti predstavljena fantastična književnost Rumunjske, Austrije, Njemačke, Poljske. Od predavanja se svakako ističe ono o Joanni Ross, legendi feminističkog SF-a, a koje će održati Milena Benini.

Darko Suvin, Moebius, vampiri u književnosti, besplatna književnost na internetu bit će samo neke od tema panela, a osim festivalskih zbirki predstavit će se i hrvatski prijevod zbirke priča počasnog gosta Charlieja Strossa.

Više o informacija o Kontaktu potražite ovdje.

Izvor: Booksa

U čast velikana

Vatroslav Miloš — Mon, 05 Mar 2012 19:19:39 +0000

Temat posvećen Krunoslavu Pranjiću, priređen od strane Jasne Bašić i Velimira Viskovića, predstavlja lik i djelo dugogodišnjeg profesora na Filozofskom fakultetu, utemeljitelja Katedere za stilistiku, u kontekstu šezdesetih godina kada je stilistika bila u fokusu zanimanja znanosti o književnosti, pa je cijela tadašnja zagrebačka književnoznanstvena škola, koja je tih godina izrasla u moćno središte književnoteorijskog promišljanja ne samo u Jugoslaviji, nazivana stilističkom školom. Niz tekstova vraća nas u te dane bilo kroz reminiscencije Pranjićevih studenata i kolega, bilo kroz problematiziranje rada čovjeka koji je učinio najviše za institucionalizaciju stilistike kao akademske discipline, ali i za njezinu popularizaciju u znanstvenom i javnom prostoru. U tom kontekstu valja izdvojiti tekst Branka Vuletića O Pranjićevu stilu & koje o čem još u kojem se analizira Pranjićev osobni stil: “Pranjić ne govori samo o stilskim postupcima drugih, već i o sebi samom: vlastitim stilskim postupcima govori o stilskim postupcima drugih. A ima mjesta gdje autor analizira i vlastite stilske postupke, ili, kako sam kaže, interpretira vlastitu interpretaciju. Svaka je Pranjićeva knjiga konkretna, stvarna stilistička riječ–predmet.” O Pranjiću su pisali i Josip Silić, Ivo Pranjković, Nada Gašić, Branislav Glumac, Vlatka Štimac Ljubas, Ljubica Josić, Ivo Žanić, Anera Ryznar, Katarina Brajdić i Krešimir Bagić.

Tomislav Šakić priredio je, uz pomoć Silvestra Milete, Milene Benini, Zorana Kravara, Petre Mrduljaš i Lade Čale Feldman, temat u čast Darka Suvina, u svijetu najuglednijega teoretičara književnosti i kulture iz naše sredine. Razloga za to, kako naglašava Šakić, ima mnogo. Suvin je davni član Društva književnika Hrvatske i nešto noviji član Hrvatskog društva pisaca, a inače akademik (FRSC, tj. član Royal Society of Canada, i to Academy of Humanities and Social Sciences) i profesor emeritus na Sveučilištu McGill u Montrealu, gdje je bio u redovitom profesorskom statusu do umirovljenja 1999. Navršio je 2010. 80 godina, a iste godine dobio je — nakon povratka na hrvatsku stručnu scenu redovitom suradnjom teorijskim prilozima u književnom časopisu za znanstvenu fantastiku Ubiq, ali i u Književnoj republici, Filozofskim istraživanjima i Književnoj smotri — i Nagradu SFERA za životno djelo u području znanstvene fantastike, koju mu je dodijelilo Društvo za znanstvenu fantastiku SFera iz Zagreba. Nedavno mu je američki časopis Paradoxa posvetio cijeli broj o čemu više čitajte ovdje. Tekst Silvestra Milete Znanstvenofantastično nasljeđe Darka Suvina prikazuje rad nestora znanstvene fantastike od same inauguracije žanra u akademski diskurs za koji je on najviše zaslužan knjigom Metamorfoze znanstvene fantastike. Prikaz knjige, napisan u povodu njenog nedavnog objavljivanja na hrvatski jezik, možete pročitati ovdje. Temat, između ostalog, donosi i tekst Odnos autoriteta i posluha kojim Zoran Kravar nastavlja svoj rad na području proučavanja visoke fantastike. Zaključni tekst o Suvinu napisala je Lada Čale Feldman. Brecht, Barthes, Suvin problematizira povlašteno mjesto što ga je u Suvinovim razmišljanjima dugo zauzimala ljudska figura i pitanje njezine reprezentacije u književnosti i posebice kazalištu.

Uz ova dva temata Književna Republika donosi pjesme Ane Prolić, Dinka Telećana, Blagoja Samonikova i Vojislava Matage, prijevode pjesama Ilje Kaminskog, prozu Rade Jarka, Borisa Gregorića i Miroslava Kirina i kiritike Damira Radića, Nikice Mihaljevića, Domagoja Brozovića, Nade Pavičić Spalatin, Silvestra Milete i Dubavke Bogutivac.

KP

Život u pismima

ante — Thu, 06 Oct 2011 14:03:25 +0000

Znanstveni put Darka Suvina proteže se kroz nekoliko desetljeća i kontinenata. Karijeru je započeo kao teatrolog objavivši Dva vida dramaturgije (1964.) i Uvod u Brechta (1970.). Paralelno se bavio istraživanjem znanstvene fantastike pa je tako uredio antologiju Od Lukijana do Lunjika (1965), glasovitu ne samo zbog u njoj okupljenih tekstova već i zbog temeljitog književnopovijesnog pregleda tog žanra. Nakon odlaska na Sveučilište Massachusetts nastavlja pionirski rad u proučavanju znanstvene fantastike u okviru časopisa Science-Fiction Studies kojeg uređuje od 1973. do 1980. Njegova knjiga Metamorphoses of Science Fiction (1979). predstavlja trajan doprinos poetici i povijesti znanstvene fantastike i kao takva je postala opće mjesto u teorijskom pristupu ovom žanru. Posljednja knjiga Suvinova opusa nastala presijecanjem njegovih interesa za znanstvenu fantastiku i političku epistemologiju nosi naziv Defined by a Hollow: Essays on Utopia, Science Fiction and Political Epistemology (2010.) Phillip Wegner kaže da 23. broj Paradoxe, nazvan “Darko Suvin: A Life in Letters”, treba čitati kao njezin komplement.

Suvinu je odana počast posebnim brojem časopisa u želji da se ocrta putanja njegovog bogatog i kompleksnog intelektualnog života. S tim ciljem okupljeni su slabo dostupni tekstovi i podijeljeni u dva bloka prema kronološkom načelu; Meeting Other Worlds donosi tekstove iz znanstvenofantastičnog korpusa napisane u razdoblju između 1969. i 1987., dok Around Theatre and Brecht pred čitatelje stavlja tekstove posvećene teatrologiji i kritičkoj teoriji koji su nastali u razdoblju od 1998. do 2006. Oba bloka uz znanstvene radove donose i dio pjesničkog opusa nestora znanstvene fantastike. Njih, baš kao i ostatak Suvinova opusa, prožima marksistički impetus. Novo izdanje Paradoxe tako već na strukturnoj razini korespondira sa Suvinovim radom koji je uvijek ukidao granice koje određuju područje ozbiljne akademske analize i ponovno ih uspostavljao na drugim mjestima.

Bitno je spomenuti da posljednji esej objavljen u Paradoxi – “Communism and Yugoslavia: Prolegomena for a Discussion” – predstavlja ujedno prvi esej u sklopu Suvinova trenutnog intelektualnog projekta: analize jugoslavenskog komunizma. Njegov najnoviji rad bavi se diskursom praxisovaca o državnoj vlasti i bit će uskoro izložen na konferenciji Praxis – Europsko mjesto sjećanja. Dio tog opsežnog eseja možete pronaći ovdje.

A. J. / Ubiq

Nasljeđe Praxisa

ante — Wed, 05 Oct 2011 07:54:46 +0000

Ured Rosa Luxemburg Stiftunga za jugoistočnu Europu iz Beograda i Rosa Luxemburg kulturni forum iz Berlina uz podršku Centra za kulturu Korčula, zajedno s bivšim članovima grupe Praxis, organiziraju konferenciju posvećenu nasljeđu časopisa i Korčulanske ljetne škole. Odgovore na pitanja da li su filozofske pretpostavke Praxisa i tadašnjih debata reprezentirale “treći put” između kapitalizma i etatističkog socijalizma i u čemu leži aktualnost lijeve društvene kritike za današnjicu, konferencija će pokušati dati analizirajući tematske dimenzije filozofije, politike i povijesti te kulture i umjetnosti.

Vraćajući se na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxisa formuliraju oštru kritiku “mehanicističkog determinizma” i teorije odraza “sovjetskog marksizma”. Nasuprot toj vladajućoj struji unutar “stare” i institucionalizirane ljevice, Praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi distinktivnim obilježjima “Praxis-filozofije” i pitanjem u kojem je odnosu ona bila s tadašnjim međunarodnim diskusijama. Tim aspektom nasljeđa bave se izlaganja Ankice Čakardić, Thomasa Seiberta, Hrvoja Jurića, Michaela Koltana, Matthiasa Istvána Köhlera, Katarzyne Bielińske, Thomasa Flierla, Nenada Stefanova i Dušana Markovića.

Filozofija je interpretirana kao nužno “intervernirajuća znanost” koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo “intervernirajuću znanost” tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Zanimljiv i kompliciran odnos idejnog zajedništva jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije osvijetlit će izlaganja Darka Suvina, Ane Dević, Luke Bogdanića i diskusija samih aktera Korčulanske ljetne škole koju će moderirati Petar Milat.

Na polju kulture i umjetnosti razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teorijsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata što su se, primjerice, javljali u tzv. “crnom valu” jugoslavenskog filma. Način na koji filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju analizirat će Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić, Gal Kirn, Sezgin Boynik i Želimir Žilnik.

Konferencija će se održati od 13. do 16. listopada u dvorani renoviranog korčulanskog Centra za kulturu u kojem je inače i zasjedala Korčulanska ljetna škola. Detaljan program skupa i tekstove pojedinih sudionika konferencije možete pronaći ovdje.

Izvor: RL Stiftung / Na fotografiji: Herbert Marcuse na Korčuli

Nasljeđe Praxisa

ante — Wed, 05 Oct 2011 07:54:46 +0000