Kuzmanić je suosnivačica cirkuske kompanije ROOM 100, o čijem je gubitku prostora nedavno za Kulturpunkt pisao Matko Vlahović, a ovom će prilikom predstaviti peto izdanje festivala suvremenog cirkusa- Festival neobičnih obitelji.

Programska koncepcija festivala osmišljena je na način da dovodi predstave koje se bave društvenim i političkim okruženjem u kojem nastaju te predstave koje publiku potiču  na propitivanje položaja i shvaćanja pojedinca u današnjem vremenu.  Festival služi i kao platforma za predstavljanje novih izvedbi umjetnika i kolektiva iz Hrvatske i regije te različite diskurzivne formate na temu umjetnosti cirkusa.

Razgovor će moderirati Dario Dunatov i Kristina Tešija, novinari s community radija KLFM, gdje će se moći i naknadno preslušati.

Više detalja o razgovoru možete pronaći ovdje.

Mirko Petrić će u predavanju pobliže objasniti navedene pojmove u kontekstu razvoja kulture i i kulturnih politika u zemljama postsocijalističke Europe. Na predavanju će biti i riječi o nedavno objavljenoj publikaciji o MAC VAL‑u Vitry-sur-Seine, prvom muzeju suvremene umjetnosti u Francuskoj u kojoj sociolog Philippe Bonnet spominje “neoliberalnu fantaziju o samoodrživosti kulture” kao jednu od aktualnih prijetnji ostvarivanju izvorne misije te ustanove.

“Nakon uvodnog predavanja, koje uključuje prikaz razvoja kulturne politike od međuratnog razdoblja do danas te razmatra (ne)uspješnost neoliberalnog pristupa u osiguravanju kulturnog i društvenog razvoja, uslijedit će kraća diskusija sa sociologinjama, Ingom Tomić-Koludrović i Blankom Čop, te rasprava s publikom o temi”, stoji u najavnom tekstu.

Razgovor će moderirati Kristina Tešija i Dario Dunatov.

Više informacija pronađite ovdje.

Iz najave: “Bombardelli 2023: E-57 danas, eksperimentalni je format umjetničkog istraživanja nasljeđa jednog od najkontroverznijih, ali i najmarkantnijih te najplodnijih splitskih arhitekata 20. stoljeća – Vuke Bombardellija. Kao odgovor na poslijeratnu stambenu krizu, u kontekstu širih arhitektonskih i političkih rasprava o rješenju ovog gorućeg problema tadašnjeg socijalističkog društva, Bombardelli predlaže inovativno i pomalo kontroverzno rješenje tipske osnove stambene zgrade namijenjene masovnoj izgradnji. Tim rješenjem, naziva Eksperiment 57 (E–57), stvorio je stambenu opciju čija je cijena bila gotovo tri puta niža od prosječne, što je znatno pridonijelo prvim poslijeratnim pokušajima racionalizacije u gradnji stanova.

Bombardellijev tip ‘E-57’ potaknuo je i intrigantnu medijsku kampanju koja je u to vrijeme bila prilično neuobičajena. Pokrenuo ju je i vješto vodio sam Bombardelli, proširivši tako dotadašnji način arhitektonskog djelovanja. Naime, preselivši arhitektonski diskurs iz uskog stručnog kruga u javni medijski prostor i učinivši ga dostupnim svima, ovaj temperamentni arhitekt je za svoj ‘eksperiment’ dobio potrebnu političku podršku, ali i podršku građana i budućih stanara unatoč tome što su lokalna stručna i upravna tijela izražavala svoje protivljenje njegovoj realizaciji.

Umjetničko istraživanje zamišljeno je kao pokušaj novog pogleda na splitski arhitektonski projekt kasnih 1950-ih kojim je premrežen grad. Kakvo je stanje Bombardellijevih zgrada u urbanom tkivu mediteranskih gradova danas? Koliko su se te stambene zgrade transformirale u novim ekonomskim i društvenim okolnostima? Tko su njihovi današnji stanari i koliki je njihov stupanj zadovoljstva životom u njima? Koje su im prednosti i perspektiva u aktualnom životu grad(ov)a?

Umjetnički prijedlozi izabrani su na temelju natječaja lansiranog u ljeto 2022. Pet umjetnika počelo je razvijati svoje projekte koji su dobili prve obrise početkom 2023. godine. U Galeriji umjetnina, u utorak 7.11. u 18h predstavit ćemo dosadašnji tijek istraživanja, u formi kratkih prezentacija i javnog razgovora. Izabrani umjetnici/e koji razvijaju svoje radove su Duška Boban, Ivan Buvinić, Dario Dunatov i Glorija Lizde, Majda Rožić, a njihovo istraživanje obuhvaća širi dalmatinski geografski pojas, od Kaštel Gomilice, Kaštel Sućurca preko Splita i Dugog Rata do Ploča. Projekt je zamišljen interdisciplinarno, pri čemu je znanstveno istraživanje arhitektica dr. sc. Sanje Matijević Barčot i dr. sc. Ane Grgić baza i referentna točka umjetničkog istraživanja, spekulativnih narativa i nepredvidivih ishoda.”

Iz najave: “Naime, rezultati velikog europskog istraživanja provedenog u okviru projekta INVENT (Horizon 2020), pokazuju kako je posjećenost umjetničkih priredbi u Hrvatskoj najmanja od svih istraživanih zemalja, dok smo pri samom vrhu u sudjelovanju u trivijalnim online sadržajima, poput praćenja influencera ili slavnih osoba. Pokazalo se također da u Hrvatskoj, ali i u Europi, postoje velike razlike u mogućnostima pristupa kulturnim sadržajima s obzirom na stariju ili mlađu dob, muški ili ženski spol, stupanj obrazovanja i mjesto stanovanja. 

Kakve su razlike u sudjelovanju u kulturi u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje? Koje nejednakosti utječu na to tko može posjećivati kulturne priredbe i samostalno stvarati kulturne sadržaje, a tko ne? Kakve bi mjere trebala poduzeti kulturna politika da se poboljša stanje u kulturnim aktivnostima u kojima zaostajemo za drugim zemljama? Ovo su tek neka od pitanja na koje će se Tomić-Koludrović i Petrić osvrnuti u svom izlaganju, nakon kojeg će uslijediti rasprava koju će moderirati Kristina Tešija i Dario Dunatov, a u kojoj će moći sudjelovati i publika svojim komentarima i pitanjima.”

Snimka izlaganja i razgovora bit će dostupna za naknadno preslušavanje na web stranici radija KLFM. Snimke prijašnjih razgovora dostupne su na poveznici. 

Urednici i novinari community radija KLFM, Dario Dunatov i Kristina Tešija, osvrnut će se na medijsku produkciju sadržaja vezanih uz teme iz kulture i umjetnosti na primjerima lokalnih i nacionalnih medija, kako mainstream, tako i onih nezavisnih. Diskusiju će pratiti slušaonica nekih primjera produkcije radijskog sadržaja posvećenog kulturi i umjetnosti na radiju KLFM, kao i smjernice pristupanju ovim temama. Ove su smjernice namijenjene ne samo onima koji ovakav medijski sadržaj produciraju, već i onima koji ga konzumiraju.

“Koje su zamke suvremenog novinarstva? Koje su to teme koje ostaju ispod tepiha? Čije glasove imamo priliku slušati i čitati? Gdje je, naposlijetku, nestala kritika umjetničke i kulturne produkcije?” – ovo su od pitanja na koje će voditelji rasprave nastojati ponuditi odgovore.

Događanje je namijenjeno svim zainteresiranim građanima i građankama, a posebno onima koji rade u medijima, kao i onima koji rade u odgojno-obrazovnim ustanovama i koji imaju priliku i dužnost uputiti mlade na kvalitetan medijski sadržaj, ali ih i osposobiti za kritički pistup istom.

Događanje je organizirano u suradnji s udrugom Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, a održava u sklopu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.975.852,47 kuna, od čega je 85 posto financirano sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, a 15 posto sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Projekt traje 34 mjeseca, a započeo je s provedbom 28. listopada 2020. godine.

Više na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.

Prvi razgovor u sklopu novog programa održava se u četvrtak, 9. ožujka u 19 sati u prostoru Razreda splitskog Doma mladih.

Gošća je nova umjetnička direktorica festivala Pričigin, prevoditeljica, književna promotorica i moderatorica Patricija Horvat.

Razgovor o književnosti, čitanju i ulozi priča u suvremenoj svakodnevici svojevrsni je uvod i u novo izdanje Pričigina koje započinje 21. ožujka.

Razgovor vode Dario Dunatov i Kristina Tešija, nezavisni novinari u kulturi i radijski urednici na KLFM-u.