U razgovoru koji će voditi Darija Žilić bit će riječi posebno o autoričinoj knjizi Zore i vihori, koju autor interpretira vodeći se spoznajama iz studije Mircea Eliadea Mit o vječnom povratku, a otvorit će se i pitanje neusustavljenosti kritičke građe o bogatom literanom opusu Vesne Parun. U razgovoru, osim autora Tina Lemca, sudjeluje i urednica knjige i spisateljica Zorka Jekić.

Na stranici elektronickeknjige.com tako je trenutno od ukupno 179 objavljenih naslova dostupno 160 naslova, a tijekom 2015. godine elektroničke je knjige čitalo oko 115 tisuća čitatelja. To je, u odnosu na prethodnu godinu kada je čitatelj bilo preko 90 tisuća, povećanje od 25 posto. Ažurirano je i više od stotinu bio-bibliografskih autorskih bilješki koje su djelomično popraćene i portretima autora te su knjigama dodane kratke informativne bilješke, osvrti ili recenzije, a u probni je rad pušten i sustav za distribuciju besplatnih elektroničkih knjiga u tri najraširenija formata (ePUB, PDF, MOBI).  

Najčitaniji prozni naslov u 2015. godini je novoobjavljeni roman Ljubav je sve Krešimira Pintarića koji je u dva i pol mjeseca čitalo gotovo 3.800 posjetitelja, a iza njega slijede zbirke priča Kičma Dorte Jagić i U što se zaljubljujemo Romana Simića. Pjesnički naslov je Tri jeseni Ane Ahmatove koji je čitan 2.851 put, a iza njega slijede Tour de force Krešimira Pintarića i Upoznaj Lilit Sonje Manojlović.

Od publicistike ističu se knjige Mediji, propaganda i sistem Noama Chomskog koji je čitan 6.666 puta te Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć! i Snaga utopije Dražena Šimleše. Esejistički radovi koji su privlačili čitateljsku pažnju su Barikade Borisa Budena i Razumijevanje filma Hrvoja Turkovića, dok su najčitaniji teorijski naslovi Filmske vrste i rodovi Nikice Gilića i Strukturalizam, semiotika i metafilmologija Hrvoja Turkovića.

Tijekom 2015. objavljena su dva pjesnička i dva prozna bloka. Krajem svibnja objavljene su zbirke pjesama Kvadratura duge Dorte Jagić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i spisateljice, Južne životinje Irene Matijašević, višestruko prevođene pjesnikinje i esejistice, te Pleši, Modesty, pleši Darije Žilić, za koju je dobila nagradu Kiklop za zbirku poezije 2011. godine. Krajem lipnja predstavljene su zbirke pjesama Trickster Branka Maleša, dobitnika Goranova vijenca, najvažnije nacionalne pjesničke nagrade, Predmeti Marka Pogačara, najvažnijeg i višestruko nagrađivanog pjesnika mlađe generacije, te Golmanu, lovcu i šumaru Tvrtka Vukovića, čije su pjesme uvrštene u gotovo sve antologije i preglede novijeg hrvatskog pjesništva. 

Sredinom rujna izašlo je treće, prošireno izdanje zbirke priča Nasmijati psa Olje Savičević Ivančević, koja sada sadrži 23 priče, a za čiji je rukopis autorica dobila nagradu časopisa Vijenac i izdavačke kuće Algoritam za autore kratke priče do 35 godina, Prozak, te reizdanja prve dvije Marineline zbirke kratkih priča, Lift bez kabine i Pušite li?. Sredinom listopada objavljeno je drugo, izmijenjeno izdanje romana Ljeto u gradu Zorana Lazića, reizdanje romana Posljednji dani panka Gordana Nuhanovića te drugo, izmijenjeno izdanje romana Ljubav je sve Krešimira Pintarića.

Sonja Atanasijević rođena je u Lebanu, 1962. godine. Radi kao novinarka u Ekonomskoj redakciji Novinske agencije Tanjug, u Beogradu, gdje i živi. Objavila je šest romana – Oni su ostali, Crveni krug, Bekstvo iz akvarijuma, Narandže za Božanu, Ko je ubio Alfija, Vazdušni ljudi – te jednu zbirku priča, Krilata tuga. Najnoviji roman, Vazdušni ljudi, dobio je nagradu Branko Ćopić Srpske akademije nauka i umetnosti za najbolje prozno djelo u 2013. objavljeno na srpskom jeziku.

Alen Bešić (1975, Bihać, BiH) objavio je tri knjige poezije: U filigranu rez (KOS, Beograd, 1998), Način dima (NB „Stefan Prvovenčani“, Kraljevo, 2004) i Golo srce (NB „Stefan Prvovenčani“, Kraljevo, 2012), kao i dvije knjige izabranih književnih kritika i eseja: Lavirinti čitanja (Agora, Zrenjanin, 2006) i Neponovljivi obrazac (Službeni glasnik, Beograd, 2012). Za zbirku Golo srce dobio je nagrade Branko Miljković i Risto Ratković. Živi i radi u Novom Sadu. 

Bojan Vasić rođen je 1985. u Banatskom Novom Selu. Zbirke pjesama: Srča (nagrade Mladi Dis i Matićev šal, najuži izbor za Brankovu nagradu) 2009, Tomato 2011. Ictus 2012 i 13 2013. Uređivao je studentski časopis Znak. Piše eseje i prevodi sa engleskog. Član je pjesničke grupe zajedno sa Tamarom Šuškić, Urošem Kotlajićem, Goranom Korunovićem i Vladimirom Tabaševićem.

Pokazujući raspon književnih postupaka, odnos prema pjesničkoj i proznoj lokalnoj tradiciji, kritičarka pokazuje kako se autori i autorice odnose prema globalnim modelima, te je paradigma koja se pokazuje najčešće definirana sintagmom “lokalno i kozmopolitsko”, što je u ovom trenutku dominantno određujuća pozicija hrvatske književne kulture.

Prethodila joj je knjiga istoimenog naslova u izdanju Meandra, u kojoj se nalaze ogledi o knjigama poezije koji su tijekom prošlog desetljeća objavljivani u brojnim časopisima (Zarez, Tema, Nova Istra, Vijenac, Književna Republika, Poezija, Riječi) te na Trećem programu Hrvatskog radija (u emisiji Bibliovizor urednice Gordane Crnković). 

Darija Žilić rođena je 1972. u Zagrebu, a školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest/komparativna književnost). Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima te brojne intervjue. Stalna je suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija, surađivala je na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti – djela. Prevodi poeziju s engleskog i sa slovenskog jezika. Urednica je u časopisu Tema. Voditeljica je tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca, kojeg je i članica, te književne tribine u Klubu umjetnika na Sušaku u Rijeci. Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski i engleski jezik.

Objavila je knjigu pjesama Grudi i jagode, zbirku ogleda o suvremenom pjesništvu Pisati mlijekom, knjigu poezije Pleši, Modesty, pleši, knjigu ogleda o suvremenoj književnosti Muza izvan geta, knjigu intervjua s piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije Paralelni vrtovi, knjigu ogleda o književnosti i filmu Nomadi i hibridi i zbirku ogledi o pjesničkim knjigama Tropizmi.

Među prijavljenim projektima najviše je bilo proznih djela (79 romana i 29 knjiga priča), 24 knjiga poezije te 20 prijevoda s engleskoga, francuskoga, latinskoga, mađarskoga, njemačkoga, ruskoga i španjolskog jezika. Prijavljeno je i 15 knjiga namijenjenih djeci i mladima, a zastupljeni su bili i eseji, dramski tekstovi, stripovi, antologije, biografije, putopisi te priprema kritičkih izdanja djela hrvatskih autora.

Povjerenstvo za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2014. godini u sastavu Vanda Mikšić, Tomislav Zagoda i Darija Žilić razmotrilo je sve prijavljene projekte te su slijedom prijedloga dodjeljene potpore za 29 romana (od toga jedan za djecu i mlade), za 8 knjiga proze i 9 knjiga poezije, za 12 prijevoda (7 s engleskoga, 2 s francuskoga te po 1 s latinskoga i njemačkoga jezika) te dvije antologije koje uključuju i prevodilački rad. Sufinancirat će se autorski rad i na 5 knjiga eseja kao i na po jednom stripu i dramskom tekstu.

Pregled odobrenih programa možete naći ovdje.

Izvor: MINK / Fotografija: shutterhacks

Mirjana Mrkela sudjelovat će na Europskom pjesničkom turniru 2014. na kojem se predstavljaju i natječu pjesnici iz sedam zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Hrvatske, Italije, Slovačke i Slovenije. Ove godine održat će se četiri turnira, 26. listopada u Sarajevu, 14. studenog u Zalaegerszegu, 30. studenog u Košicama, u okviru programa Europske prijestolnice kulture 2013.

Glavni turnir odvit će se u Mariboru, gdje će biti dodijeljena nagrada Vitez poezije, a uz naslov, pobjednik ili pobjednica dobit će kip ruže i nagradu od 1000 eura.

Mirjana Mrkela rođena je u Beogradu 1955., a od gimnazijskih dana živi u Zadru. Studirala je kroatistiku i od rane mladosti pisala poeziju, bila učiteljica u nekoliko sela te u Zadru. Nakon što je oslijepila, intenzivno se posvetila književnosti. U početku je pisala samo za djecu, ali su je osobito ohrabrile pozitivne ocjene njenih putopisa, koji su pod zajedničkim naslovom Putovanje naslijepo objavljivani u časopisu Riječ slijepih. Tekstovi su joj objavljivani u svim relevantnim dječjim časopisima, a desetak ih je i u čitankama. Godine 2004. imala je autorsku večer na Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku, a 2012. na Hrvatskome radiju objavljena je njena prva radio-igra Kornjača bundašica.

Izvor: HDP / Fotografija: Montelibrić

Program pod nazivom Absolute Modern odvijat će se u Skoplju u trajanju od četiri tjedna tijekom rujna, listopada i studenog. Cilj je rezidencije upoznavanje suvremenih autora i prevoditelja s književnim, kulturnim i društvenim životom u Makedoniji i posebno Skoplju, pri čemu će lokalna publika moći upoznati istaknute pojedince regionalne književne scene. Pisci i prevoditelji će tijekom rezidencije raditi na svom aktualnom projektu te održati prezentacije u Ohridu, Bitoli ili Tetovu.

Darija Žilić dobitnica je listopadske književne rezidencije u Skoplju. Rođena je 1972. u Zagrebu, a školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest/komparativna književnost). Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima te brojne intervjue. Stalna je suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija, surađivala je na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti – djela. Prevodi poeziju s engleskog i sa slovenskog jezika. Urednica je u časopisu Tema. Voditeljica je tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca, kojeg je i članica, te književne tribine u Klubu umjetnika na Sušaku u Rijeci. Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski i engleski jezik.

Objavila je knjigu pjesama Grudi i jagode, zbirku ogleda o suvremenom pjesništvu Pisati mlijekom, knjigu poezije Pleši, Modesty, pleši, knjigu ogleda o suvremenoj književnosti Muza izvan geta, knjigu intervjua s piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije Paralelni vrtovi, knjigu ogleda o književnosti i filmu Nomadi i hibridi i zbirku ogledi o pjesničkim knjigama Tropizmi.

M.M.

CUNY Graduate Center važno je mjesto pjesničke scene, ali i mjesto rasprave i akademskog proučavanja, unutar kojeg postoje brojni istraživački instituti. Također, u sklopu simpozija u organizaciji tamošnjeg Centra za humanističke znanosti raspravljalo se o prevoditeljstvu, o književnosti tzv. Trećeg svijeta, o povezivanju prevođenja i postkolonijalnih teorija i online magazinima, a Darija Žilić sudjelovala je u panelu The Politics of Polyglossia. U panelu su sudjelovali brojni teoretičari, kao što je urednik i pjesnik Jeffrey Yang, zatim Wenguang Huang, Maite Junco, Margaret Litvin, Jacqueline Loss, Joshua Mandelbaum, Ammile Allcalay, Motoyuki Shibata, i drugi.

Važno je istaknuti da su dogovorene i daljnje suradnje, poput sudjelovanja u panelima na Sveučilištu Illinois u Chicagu. Međunarodna suradnja započela je objavljivanjem knjige A Megaphone, koju su uredile Juliana Spahr i Stephanie Young, a koju je 2011. godine objavio Chainlinks iz Philadelphie. U toj su knjizi objavljeni eseji hrvatskih pjesnikinja čiji je izbor priredila Darija Žilić.

Izvor: DŽ

O spomenutim pitanjima govorit će Miljenka Buljević, jedna od organizatorica i voditeljica književnih programa u književnom klubu Booksa, Kruno Lokotar, urednik u izdavačkoj kući Algoritam s respektabilnim festivalskim iskustvom, te Darija Žilić, pjesnikinja, književna kritičarka te voditeljica književne tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca.

Urednik i voditelj Književnog petka je Ivan Glušac. Tribina će se održati 17. svibnja u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.