Program započinje u utorak, 20. studenog u 11 sati polaganjem vijenca na Zagorkinom grobu na Mirogoju. Istog dana u 18 sati u Memorijalnom stanu dodjeljuje se Nagrada za studentski rad na temu ženske i rodne problematike. Ovu nagradu Centar dodjeljuje jedanaestu godinu zaredom smatrajući obrazovanje vezano uz ženske i rodne teme važnim dijelom novih, kritičkih znanja unutar obrazovanja na svim razinama, a posebice u visokoškolskom obrazovanju.

U četvrtak, 22. studenog i nedjelju, 25. studenog od 11 do 16 sati Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bit će otvoren za javnost. Posjetitelji će moći vidjeti stan u kojem je Zagorka živjela 19 godina, stalni postav, te čuti poznate i manje poznate informacije i priče iz života popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke.

U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u petak i subotu, 23. i 24. studenog održat će se književnoznanstveni skup Dani Marije Jurić Zagorke na temu Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve? Skup je posvećen pitanju kako predstaviti Zagorkin život, djelo i javni angažman u popularnoj kulturi i kulturnim industrijama.

Posjetitelji će moći posjetiti i dvije tematske šetnje Zagrebom. U petak, 23. studenog održat će se šetnja s Gornjogradskim coprnicama. Dolazak je moguće najaviti mailom ili na broj telefona 098 433 121. Broj mjesta je ograničen.

U nedjelju, 25. studenog u 11 sati na Trgu bana Jelačića ispred spomenika započet će šetnja Zagorkinim tragom kroz Zagreb pod vodstvom Slavice Jakobović Fribec, koja će završiti u Memorijalnom stanu. Za ovu šetnju nije potrebna prijava.

Uz simbolično polaganje vijenca na Mirogoju na njezinome grobu, u utorak, 21. studenog u 18 sati dodijelit će se Nagrade za najbolje studentske radove na temu ženske i rodne problematike, koje obrazovanje vezano uz ženske i rodne teme promoviraju kao važan dio novih, kritičkih znanja na svim razinama obrazovanja.

Prva nagrada pripala je Magdaleni Mariji Meašić, studentici muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, za rad “Žensko” i “protestno” u stvaralaštvu Pussy Riot, napisan pod mentorstvom doc. dr. sc. Mojce Piškor. Druga nagrada odlazi Petri Župan, studentici pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za rad Stavovi studenata pedagogije o feminističkoj koncepciji majčinstva; pod mentorstvom doc. dr. sc. Barbare Kušević, dok treću nagradu dijele Rea Jozić i Darija Željko, studentice prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za rad “Možete poljubiti mladu” –  statusna prava žena kroz prizmu karakterističnih kultura mentora doc. dr. sc. Vanje-Ivana Savić, i Tene Novak, studentice portugalskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za rad Mozambička književnost i rodna politika mentorica doc. dr. sc. Maše Grdešić i dr. sc. Majde Bojić.

U 19 sati predstavljamo projekt Priče na čudnim mjestima u sklopu kojega je njegova autorica Jasna Jasna Žmak napisala niz kratkih priča koje su postavljene u javnim prostorima na području Zagreba. U suradnji s nizom dizajnera, priče su od literarnih postale i vizualni elementi interpolirani na mjestima koja inače nisu “predviđena” za takvu vrstu čitateljske interakcije. Žmak je napisala kratku priču za prostor Centra za ženske studije, uzimajući kao njenu osnovnu temu lik i djelo Marije Jurić Zagorke. U suradnji s Mašom Poljanec, koja potpisuje postav i dizajn priče, Žmak je u bivšem Zagorkinom stanu otvorila prostor za kratkotrajni, poetski susret s autoricom koja je često prešućivana u narativima o povijesti domaće književnosti.

U četvrtak, 23. studenog otvaraju se vrata Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke u vremenu od 11 do 16 sati, kada će, u suradnji sa zagrebačkim ExitGames escape roomom, građanima/kama od 13 do 77 godina biti omogućeno sudjelovanje u detektivskoj igri.

U 18 sati održava se predstavljanje knjige Coprnički ceh urednika Mladena Houške, ravnatelja Muzeja, i Romane Mačković, više kustosice, u suradnji s Muzejom Sveti Ivan Zelina, u sklopu kojeg će se održati razgovor s autorima/cama Hrvojem Gračaninom, Martinom Findrik i Anom Zbiljski.

U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu u petak i subotu, 24. i 25. studenog održava se znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Feminizam i kultura straha. S ciljem izgradnje novog okvira za analizu politike i kulture straha kao onih koje stvaraju nove društvene podjele među nacijama, rodovima, tijelima raspravljat će se kako se u širem ili užem smislu u strahu utemeljeni diskursi, žanrovi, slike, tekstovi, politike, prakse izvode i čine te kako se njima manipulira u formalnim i svakodnevnim kontekstima, i to s dalekosežnim posljedicama.

U nedjelju 26. studenog, u 11 sati kod spomenika banu Josipu Jelačiću Slavica Jakobović Fribec okuplja građane/ke i vodi ih u Šetnju Zagorkinim tragom koja završava u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8.

U utorak, 22. studenog u 18 sati dodjeljuje se Nagrada za studentski rad na temu ženske i rodne problematike, a u četvrtak, 24. studenog u 18 sati ugošćuju Mariju Ott Franolić i Andu Bukvić Pažin s temom: Ženski dnevnik – otpor tekstu i životu. 

Književno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Preko granica: Otpor i imperativ solidarnosti održava se 25. studenog od 9.40 i 26. studenog od 10 sati.

Sva događanja odvijaju se u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8.

U nedjelju, 27. studenog priključite se šetnji Zagorkinim tragom po Zagrebu pod vodstvom Slavice Jakobović Fribec, (okupljanje kod spomenika banu J.Jelačiću  u 11 sati).

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke otvoren je od 11-16 sati, u četvrtak, 24. i nedjelju 27. studenog. 

Deveti Dani Marije Jurić Zagorke u organizaciji Centra za ženske studije i Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održani su od 17. do 22. studenog. Po njihovom je zatvaranju Centar objavio svoj prvi elektronički zbornik pod nazivom “Uzduž i poprijeko. Brak, zakon i intimno građanstvo u povijesnoj i suvremenoj perspektivi”, koji obuhvaća znanstvene radove prošlogodišnjih Dana. “Kako bismo što većem broju zainteresiranih omogućile nova čitanja Zagorke, ali i pokrenuli kritički dijalog u široj javnosti o pitanjima roda i spola, odlučile smo se za elektroničko izdanje. Isprepletenost Zagorkinog književnog opusa, novinarskog rada i aktivističko-feminističkog angažmana sa suvremenim društvenim kretanjima pokazala su se ključnima u interesu za temu propitivanja intimnog građanstva u njegovim povijesnim i suvremenim transformacijama”, navode u Centru. 

U prvom dijelu zbornika predstavljeni su radovi Sanje Milutinović Bojanić, Adriane Zaharijević i Ivane Anić koji pomažu oblikovati širi okvir unutar kojega su smještene pojedinačne studije. Središnja cjelina zbornika donosi radove koji se bave rodom, brakom i domesticitetom u Zagorkinim tekstovima i životnim praksama. Tekstove pišu Kristina Jug, Lidija Dujić, Slavica Trgovac Martan, Slobodan Popratnjak, Biljana Oklopčić, Lucija Saulić, Snježana Babić, Vildana Pečenković, Nermina Delić i Sandra Prlenda. Treći dio zbornika prati povijesna kretanja i medijske reprezentacije ženskih i bračnih uloga tijekom 20. stoljeća do današnjih dana. Radi se o tekstovima Ane Rajković, Irene Selišnik, Ane Cergol Paradiž, Barbare Riman, Petre Majdak, Lee Horvat, Marije Ott Franolić, Irine Cheresheve, Vedrana Jerbića i Marijane Janjić.

“Povijesni pregled koji nam omogućuju tekstovi okupljeni u ovom zborniku ukazuje na to da je brak činio okosnicu ženina društvenog položaja čiji ‘željezni zagrljaj’ one nastoje oslabiti akomodacijom, promišljanjem, otporom odnosno aktivnim djelovanjem. Netipični izbori i prakse izvan heteronormativnog okvira izrazi su žudnje za slobodom združene s potrebom za sigurnošću i partnerstvom”, zaključuje Sandra Prlenda u predgovoru.

Zbornik potražite na istaknutoj poveznici. 

Znanstvene tekstove recenzirale su Suzana Coha i Marina Protrka Štimec, uredile Lidija Dujić, Lada Čale Feldman, Renata Jambrešić Kirin, Rada Borić, Sandra Prlenda, Anita Dremel i Maša Grdešić, a e-izdanje uredila je Ana Pavlić. Za dizajn naslovnice zaslužan je Studio Bilić_Müller. 

Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije, predstavila je ovogodišnji književno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Prakse, taktike i strategije rodnog otpora koji započinje u petak, 20. studenoga, i koji će u dva dana okupiti dvadesetak izlagatelja/ica u Centru za ženske studije/Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8. Problem otpora u kontekstu sve manje vidljivih, a sve učinkovitijih oblika moći jedno je od središnjih mjesta društvene, političke, ekonomske i kulturne teorije i prakse. Društveni se poredak upisuje u nas putem sustava obrazovanja, jezika, vrijednosti i aktivnosti svakodnevnog života. Normativni se poredak najuspješnije održava kada zadobije status prirodnosti, kada se naturalizira. Taj se aspekt oprirođenosti posebno izražava u slučaju roda, čime pitanje rodnog otpora postaje još izazovnije. Želeći pokrenuti kritički dijalog oko ovih, ali i drugih povezanih tema i pitanja, propituje se s jedne strane dosege utjecaja društvene moći te s druge pažnju poklanjamo cijelom nizu mogućih praksi i djelovanja usmjerenih pružanju otpora odozdo. Tom prilikom bit će predstavljen i prvi e-zbornik radova s prošlogodišnjih Dana MJZ 2014. kako bi se osigurala dostupnost što većem broju zainteresiranih za Zagorkin književni opus, novinarski rad i aktivističko-feministički angažman. 

Programski odbor znanstvenog skupa čine dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Rada Borić, mr.sc. Sandra Prlenda, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić i mr.sc. Ana Pavlić. U radu Organizacijskog odbora sudjelovale su Rada Borić, Jasminka Pešut, Martina Petrinjak Žekić, Ana Pavlić, a za dizajn promotivnih materijala zaslužan je Studio Bilić_Müller.

Predstava Vita i Virginia, u izvedbi Urše Raukar i Alme Price, u režiji Ive Grgić Maroević održat će se u četvrtak, 19. studenog, u ZKM-u. Dramski tekst Vita i Virginia slavna engleska glumica Eileen Atkins sastavila je prema dnevnicima i korespondenciji između klasikinje engleskog i europskog modernizma, te ikone feminističke i pacifističke književne i društvene kritike Virginije Woolf  (1882. – 1941.) i Vite Sackville-West (1892. –1962.), aristokratkinje, također spisateljice, autorice poema i romana, u svoje vrijeme u Engleskoj vrlo poznate i komercijalno uspješne autorice. Tekst je prevela Marina Leustek. Centar za ženske studije tiskao je devet knjiga Virginije Woolf koje će se moći, po povoljnim cijenama, kupiti prije predstave.

Šetnjom Zagorkinim tragom kroz Zagreb, uz vođenje Slavice Jakobović Fribec, u nedjelju, 22. studenog, završit će Dani MJ Zagorke. Šetnja počinje okupljanjem kod spomenika banu Jelačiću u 11 sati, a završava u Memorijalnom stanu. U isto vrijeme, od 11 do 16 sati građani/ke Grada Zagreba moći će posjetiti Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke i razgledati Stalni postav, a posebno pozivamo slijepe i slabovidne osobe kojima je prilagođen Vodič kroz stalni postav.

Detaljan program Dana M.J. Zagorke 2015. potražite ovdje.

“S obzirom da su za dubinsko razumijevanje ovih fenomena od izuzetne važnosti subjektivne interpretacije, dragocjeni su eseji, dnevnici i intervjui u kojima Divna Zečević, Ana Karić, Maja Uzelac i Mirjana Miljković iskreno progovaraju o svojim iskustvima i promišljanjima starenja”, najava je izdanja. I ovaj broj Treće donosi osvrte i recenzije kulturnih događanja te recentnih knjiga i zbornika koji se pojavljuju u sklopu domaće i međunarodne feminističke produkcije. Urednica je broja Marija Geiger Zeman.

Zbornik Što žena umije sadrži radove sa književno-znanstvenih skupova održanih u sklopu 6. i 7. Dana Marije Jurić Zagorke u organizaciji Centra za ženske studije i Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U okviru stalne teme Zagorka – život, djelo, nasljeđe, glavne su teme bile Rad, rod i klasa (2012.) te (Vizualne) reprodukcije: kulturna proizvodnja i potrošnja književnosti (2013.). Urednica je zbornika Anita Dremel.

Više potražite na službenim stranicama Centra za ženske studije.

Izvor: CŽS

U sklopu manifestacije bit će održano predstavljanje Zbornika radova s dvaju prethodnih Dana i multidisciplinarnog larp projekta Astra, temeljenog na životu i radu M.J. Zagorke. Tu će biti i performans Ženski pozdrav Matošu, Nagrada za najbolji studentski rad na temu žena, odnosno rodne problematike, te već tradicionalna šetnja Zagorkinim tragom kroz Zagreb.

Uz program manifestacije bit će predstavljen i stalni postav Memorijalnog stana, koji su u suradnji s Centrom za ženske studije osmislili suradnice u Programu Zagorka, arhitekt Željko Kovačić i dizajnerica interijera Lana Kovačić.

Neki od sudionika manifestacije su Jelena Petrović, Ankica Čakardić, Irina Cheresheva i Vedran Jerbić, Manuela Nicky, Lea Horvat, Petra Majdak i Barbara Riman. Programski odbor Dana čine Rada Borić, Gordana Bosanac, Lada Čale-Feldman, Anita Dremel, Maša Grdešić, Tatjana Jukić-Gregurić te Sandra Prlenda.

Manifestacija će biti održana od 18. do 23. studenog, u prostorijama Centra za ženske studije u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.

Detaljan program možete pronaći ovdje.

Izvor: CŽS

Okrugli stol naslova Gdje je rod u kulturnim politikama? bit će održan u ponedjeljak, 28. studenog od 10 do 14 sati u Europskom domu.

Ideja ovog okruglog stola, koji u skopu Dana Marije Jurić Zagorke organizira Centar za ženske studije, jest otvoriti raspravu oko nužnosti unošenja rodne perspektive u kulturne politike. Namjera organizatorica jest kraćim izlaganjima stručnjaka i stručnjakinja, kao i zajedničkim razgovorom, mapirati i artikulirati emancipacijski potencijal kulturnih politika, propitati strategije partnerstva javnih institucija i civilnog društva te iz specifične pozicije nevladine organizacije smještene u muzejski prostor, razmotriti postojeće organizacijske modele i prakse u kulturi. Za razliku od javnih politika usmjerenih promicanju i zaštiti ljudskih prava, javne politike posvećene kulturi rijetko sadrže elemente iz kojih je vidljivo da su njihovi donositelji svjesni potrebe unošenja rodne perspektive. Iako se u javnom diskursu o diskriminaciji i rodnoj neravnopravnosti često ponavlja potreba za većom edukacijom i za mijenjanjem kulturnih obrazaca i ponašanja koji dovode do diskriminatornih praksi, uloga kulture u prijenosu ili promjeni vrijednosti i odnosa dominacije ne propituje se dovoljno.

Dani Marije Jurić Zagorke, kulturno-znanstvena manifestacija kojom se nastoji revalorizirati djelo istaknute hrvatske novinarke, publicistkinje, zagovornice ženskih i radničkih prava, ali i afirmirati feminističke teme, održat će se u razdoblju od 24. do 30. studenog u Zagrebu.

U sklopu petih Dana Marije Jurić Zagorke održat će se niz događanja. Centar za ženske studije, ove godine je organizirao  znanstveni skup, okrugli stol, predstavljanje knjige i projekata ženskog mapiranja grada te šetnju Zagorkinim tragom po Zagrebu i dodjele nagrade za najbolji studentski rad ženskostudijske/rodne tematike. Konferencijom za novinare te predstavljanjem engleske verzije izdanja vodiča Zagorkinim tragom po Zagrebu Slavice Jakobović Fribec bit će otvoreni ovogodišnji Dani. Središnji dio čini znanstveni skup Zagorka – život, djelo, naslijeđe s godišnjom glavnom temom Grad, granica, geografija koji je organiziran u suradnji sa Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  Konceptualno se nadovezujući na glavnu temu znanstvenog skupa, predstavit će se projekti ženskog mapiranja i ženskih vodiča iz regije kojima se bilježila ženska prisutnost u javnom prostoru. S ciljem otvaranja teme i javne rasprave, održat će se okrugli stol pod nazivom Gdje je rod u javnim politikama? kojim se nastoji okupiti dionike nezavisne kulturne scene i problematizirati do sada u nas zanemarene rodne perspektive u kulturnim politikama.

Program Dana Marije Jurić Zagorke održat će se u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu te u Evropskom domu.

Detaljnije informacije o znanstvenom skupu i programu Dana Marije Jurić Zagorke pogledajte ovdje.