Druga polovica 20. stoljeća pokazuje da je moguće. Umjetnost može u svoju orbitu privući objekte iz svakodnevnog života dajući im drugačiji način postojanja. Razne verzije institucionalne teorije govore da neki objekt postaje umjetničko djelo samo unutar institucije umjetničkog svijeta koja mu na neformalan način pod određenim uvjetima podaruje takav status. Ontološki jaz između svijeta stvari i svijeta umjetnosti može se premostiti. Budući da su shopping centri smješteni u graničnom pojasu realnog i imaginarnog to se već događa. Suvremeni trgovački centri najviše podsjećaju na elizabetinske teatre. Onaj tko je upućen u retoriku prostora može analizom teatra i trgovačkog centra steći pristojnu predodžbu o životnom stilu i ideološkom horizontu društava koja su ih podigla. Prostori su to koji integriraju dominantne oblike zabave. Elizabetinski teatri su na jednom prostoru nudili kockanje, borbe životinja i dramske predstave, a suvremeni shopping centri projekcije filmova, dječje igraonice i tematske parkove. Oba prostora predstavljaju najkompleksnije primjere industrije zabave svog vremena i kao takvi najbolje ukazuju na retroflektivni odnos koji povezuje umjetnost i zbilju. Možda ipak nije besmisleno još jednom pokušati u par rečenica sažeti što projekt Cvjetni znači za društvo u kojem živimo. Prva stvar zbog koje je Horvatinčićev projekt specifičan u odnosu na slične je mjesto na kojem je podignut.. Shopping centri grade se na granicama grada radi lakše dostupnosti velikom broju ljudi, dok je Cvjetni otvoren u njegovom središtu. S obzirom na logiku propulzivnog širenja velegradova znalo se da će periferija u budućnosti postati centar. Ako to uzmemo u obzir onda Centar Cvjetni ne možemo jednostavno nazvati trgovačkim centrom. Horvatinčićev shopping centar nije postao središte grada, on je nastao u središtu grada spregom kapitala i gradske vlasti pretvarajući pritom javni prostor u privatni. Tri vertikalno postavljena nivoa – podzemna garaža, trgovački centar i luksuzni stambeni prostor – govore o novim životnim oblicima kapitalizma. Centar Cvjetni nije tek shopping centar već njegova agresivna verzija koja je mutirala u novom domaćinu; virus koji je penetrirao kroz membranu u stanicu domaćina da bi pomoću nje sintetizirao promijenjenu kopiju svog genoma i proteina.

Kompleksna mješavina procesa koji ipak imaju zajedničku nit dopušta nam da ih obuhvatimo nazivom neoliberalni kapitalizam. Opisujući podjedinačne slučajeve znači kretati se površinom sfere bez mogućnosti proboja do njezinog praznog središta. To nije ni bitno. Metamorfozama kapitalizma čija je jedina najočitija posljedica u projektu Cvjetni klasno čišćenje središta grada od strane kapitalista možemo pristupiti s raznih strana. Analize njegovog anihiliranja javnog prostora preko kojeg se artikuliralo nezadovoljstvo u proteklim godinama nisu dovoljne. Gdje su ljudi u cijeloj priči? Treba razumjeti proces kupovanja bez egzistencijalne potrebe; manipulaciju svijetom podsvjesnih želja i posljedični fenomen izjednačavanja osobnog identiteta s osobnim potrošačkim stilom. Postoji puno točaka s kojih možemo načeti tu temu, a najboljim ishodištem čine mi se rani radovi Jeana Baudrillarda u kojima se prosječni odlazak u shopping centar objašnjava na razdjelnici diskursa marksizma, strukturalizma i psihoanalize. Nije teško shvatiti Baudrillarda kad kaže da zapadni potrošač ne kupuje neposredne proizvode u njihovoj upotrebnoj vrijednosti, već njihove simboličke reprezentacije koja virtualno postoje na mjestu proizvedenog materijalnog supstrata. Baudrillardove tmurne misli nisam shvaćao do prošlog tjedna kada je više ljudi došlo kupovati u H&M nego prosvjedovati protiv njegovog otvaranja. To nas opet upućuje na pitanje postavljeno u uvodu ovog teksta.

Je li moguće promatrati shopping centar kao dio umjetničkog svijeta? Čini se da je. I to ne samo kao najsavršeniju industrijsku platformu za integraciju svih oblika zabave čija će estetska funkcija jačati kako vrijeme bude prolazilo. Onome tko zna gledati otvaranje shopping centra moralo je izgledati kao vrhunsko umjetničko djelo, estetizacija života par excellence, cinično ispunjenje Krležinog zahtjeva da se od života napravi pjesma! Po čemu gledanje stropa Sikstinske kapele dok vaš cicerone izgovara stoput ponovljeni tekst o Michelangelovim patnjama u Vatikanu pruža veći estetski užitak od gledanja nervozne mase ljudi koja čeka da H&M otvori svoja vrata u Zagrebu? To je kapitalističko Stvaranje Adama! Slika njihova prelaska preko praga Centra Cvjetni je pandan skorom susretu božje i čovječje ruke. Postoji samo jedan problem. Umjetnosti kupovanja u internacionalnim trgovinskim lancima nikome ne može biti opravdanje za bijedu koja je njezino naličje. Poslovično zdrav razum Ante Tomića zna da protiv takvog stanja treba ustati. Možda je kolumnist Jutarnjeg skužio da u ideološkom ratu ne mora biti na prvom frontu, ali da ne mora ni zajedljivo dobacivati iz pete kolone.

]]> https://kulturpunkt.hr/vijesti/bandlaireovi-cvjetovi-zla/ Thu, 07 Apr 2011 16:56:06 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=bandlaireovi-cvjetovi-zla Cvjetni je otvoren, no kako za koga.]]>

Interventna policija, naoružana do zuba i zaštićena pleksiglasnim štitovima nasuprot mirnim prosvjednicima neodoljivo podsjeća na fruit self defence, skeč iz Monty Pythona, no ovaj je živi prizor lišen svake komike. U slučaju Varšavske, neizbježno je pratio svaku akciju: onu u zimskoj noći kada su uklonjeni kontejneri, privedeni aktivisti i raskomadan trojanski konj; prošloga ljeta kada je privedeno 150 mirnih prosvjednika; zadnja dva prosvjeda organizirana povodom otvaranja poslovno-stambenog kompleksa Cvjetni.

U srijedu, 6. travnja u 19 sati uprizoreno je otvorenje za uzvanike s pozivnicama, a dan kasnije centar Cvjetni otvoren je i za “običan” puk. Pravo na grad i Zelena akcija tim su prigodama još jednom pozvali građane da prosvjednim akcijama izraze svoje nezadovoljstvo odnosom gradskih i državnih vlasti prema javnom prostoru, javnom interesu, zakonskim i regulatornim propisima.

U srijedu, prosvjednici su šetnjom preko zebre blokirali ulaz automobilima VIP uzvanika u garažu novootvorenog centra Cvjetni. Do većih izgreda nije došlo, unatoč policijskim pokušajima da isprovociraju sukob s građanima i na taj način kompromitiraju miran prosvjed i petogodišnju ustrajnost organizatora upravo u ovakvom obliku građanskog otpora.

Dan kasnije prosvjed je započeo u 11 sati, predvođen Zlim bubnjarima i praćen brojnim transparentima koji su podsjetili na mnoge probleme otvorene petogodišnjim aktivnostima, među kojima svakako treba izdvojiti “Cvjetovi zla (Bandlaire)”, “Hrvatska = Shopping centar – 100 000 otpuštenih tekstilaca”, “Suknja 69,90 kuna – rampa 12,75 milijuna”, “Poniženje 100%” i “Republic of Coruptia”. Prosvjed je krenuo u šetnju od Varšavske do Cvjetnog trga na kojem je fasadu zgrade iznad bivšeg kina Zagreb, iza koje se danas nalazi kompleks Cvjetni, još jednom prekrio veliki transparent. Nakon prvog s natpisom Totalna rasprodaja, ovješenog na istom pročelju u jesen 2006. kojim je označen početak borbe protiv pogodovanja privatnom interesu, ovoga puta rasprostro se natpis Totalna prevara upućujući da ne postoji javni interes u sad već dovršenom projektu Cvjetni.

Podsjetimo, projekt je dobio potrebne dozvole zahvaljujući “javnom interesu” kojeg je trebao ispuniti prolaz koji povezuje Cvjetni trg i Gundulićevu ulicu, no taj prolaz danas u novotvorenom centru ne postoji. Dio Varšavske ulice postao je ulazom u garažu, a ovaj javni prostor – kako ga glavni vizionar napretka voli zvati – štite zaštitari koji su pokazali svu brutalnost borilačkih vještina na nekolicini građana koji su ušli u Centar.

Prosvjednici su pokušali ući u kompleks, no u tome ih je spriječila policija, ona teško naoružana za samoobranu od “napada voćem”, pa su organizatori pozvali prosvjednike da odlože transparente, okončaju prosvjed i prošetaju “javnim interesom”. Ulaskom u Cvjetni, čuvanje “reda i mira” preuzeli su zaštitari na čije su se brutalno ponašanje osvrnuli izjavom iz PnG-a i Zelene akcije. U očitovanju zahvaljuju građanima na odazivu te izražavaju žaljenje zbog incidenta koji je nastao u shopping centru nakon završetka prosvjeda “za što su prije svega odgovorni agresivni zaštitari Hoto grupe. […] Nakon policijske blokade prosvjed je završen ispred centra, a manji broj prosvjednika je individualno ušao u centar kako bi vidjeli gdje je prolaz do Gundulićeve na osnovu kojeg je ovaj projekt i dobio dozvole. Incident je počeo kada je jedna djevojka unutar centra razvila transparent, a privatni zaštitari su na to divljački reagirali hvatajući okolne prosvjednike za vrat. Nastalo je sveopće guranje nakon čega je većina građana koji su sudjelovali u prosvjedu napustila centar. Naglašavamo da, koliko nam je poznato, nije došlo do nikakve štete na privatnoj imovini niti ozljeđivanja policajaca, zaštitara ili kupaca u centru. S druge strane potvrđeno je da je došlo do ozljeđivanja nekoliko nenasilnih prosvjednika, koja će se tokom dana prijaviti policiji. Opće je poznato da smo uvijek kroz 5 godina kampanje pozivali isključivo na nenasilne prosvjede te je tako bilo i danas.” – stoji u priopćenju.

Nakon svega valja nam zaključiti da građane nema tko štititi, jer policija se u svim situacijama oko Varšavske stavljala u obranu onih u čijim je rukama kapital.

A.L.

Pravo na grad i Zelena akcija organiziraju prosvjed s namjerom da pokažu daljnje protivljenje devastaciji javnog prostora, otimanju pješačke zone te pogodovanjima i nezakonitostima. Iako je projekt Cvjetni realiziran, borba za očuvanje javnog interesa nije okončana, pa organizatori  ističu da je cilj izboriti se da zaključci Skupštine Grada Zagreba iz veljače 2010. godine – zabrana izgradnje garaža i rampi u centru grada te smanjenje izgrađenosti blokova – budu ugrađeni u nadolazeće izmjene GUP-a kako se u Gradu Zagrebu više ne bi mogao ponoviti slučaj poput Cvjetnog i Varšavske. 

Izvor: Pravo na grad