Izmjenama Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi iz 2013. omogućeno je osnivanje stručnih povjerenstava za područja suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i medija. Ubrzo je po donošenju Pravilnika 2013. osnovano Stručno povjerenstvo za neprofitne medije koje je do jednostrane odluke bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića o ukidanju u siječnju 2016. ocijenivalo prijave i dodijeljivalo sredstva neprofitnim medijima. Svi korisnici natječaja podnosili su redovne polugodišnje i završne financijske izvještaje, koje je ocjenjivala stručna služba, a natječaju je pozitivno mišljenje dala i revizija obavljena u Ministarstvu kulture sredinom 2015. godine. Nakon raspuštanja Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, ministar Hasanbegović sudjelovao je i u ukidanju stavke za neprofitne medije u Uredbi o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu, izbacivanju neprofitnih medija iz javnih potreba u kulturi, ukidanju potpore Ministarstva kritičkim medijima u prošlogodišnjim rezultatima poticanja nakladništva te neraspisivanju natječaja za Europski socijalni fond za medije zajednice.

Nakon što je potpora Ministarstva kulture neprofitnim medijima ukinuta, a 280 novinara sa zadnjim danom rujna ostalo bez prihoda za život, portal Forum.tm pokrenuo je 21. studenog crowdfunding kampanju i zatražio podršku svojih čitateljica i čitatelja. Kampanja pod nazivom “Neka vide da nas ima” pokrenuta je na platformi Indiegogo i trajat će mjesec dana, a okvirni cilj je prikupiti 5000 dolara. “Forum.tm kakav poznajete nastao je 2013. godine, kada je dio novinara ugašenog tjednika Forum uzeo stvar u svoje ruke. Nakon više od tri godine, koliko nas čitate, sigurni ste da Forum.tm ne zagovara interese politički i ekonomski moćnih. Uvjerili ste se da piše o onome o čemu drugi često šute, da se ne boji i da još uvijek pruža otpor. Znate da upozorava na sistemsku nepravdu u društvu u kojem je kapital svemoguć, a prava građana marginalizirana (…) Ne obraćamo se korporacijama radi ‘pokroviteljstava’ ni političarima radi utjecaja. Naša ste jedina ciljana publika” – vi”, obratilo se uredništvo čitateljima i čitateljicama.

Sredstva za neprofitne medije, 3 milijuna i 97 tisuća kuna u 2015. godini, Ministarstvu kulture su raspoređena Uredbom Vlade o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću i raspodijeljena prema uvjetima dvaju natječaja: Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima i Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima. Sufinanciran je rad sedamnaest postojećih i tri nova medija te istraživački rad 35 individualnih novinarskih radova. Prema Zakonu o elektroničkim medijima i Pravilniku o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija čija sredstava raspodjeljuje Agencija za elektroničke medije, u 2015. godini je neprofitnim internetskim portalima dodijeljeno 972 tisuće kuna, odnosno nešto manje od 1,5 milijuna svim elektroničkim neprofitnim medijima. Uz izvore poput europskih projekata i eventualnih potpora lokalne samouprave, neprofitni mediji sudjelovali su u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija s nešto manje od jedan posto. 

Međutim, broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca. Naprimjer, za Forum.tm pišu profesionalci s više od 20 godina rada u novinarstvu, a dvoje autora nagrađeno je upravo za tekstove objavljene na Forumu – Veronika Rešković nagradom Hrvatskog novinarskog društva “Marija Jurić Zagorka” za internetsko novinarstvo, a Oleg Maštruko nagradom “SAP Božo Težak” za najbolji tekst s područja informatike i komunikacija.

Kao što ističe Kate Coyer, ravnateljica budimpeštanskog Centra za medije i komunikacijske studije, neprofitni se mediji u Europi financiraju iz komercijalne prodaje oglasnog prostora, sponzorstvima, donacijama čitatelja, članstvom, vlastitim slobodnim poduzetništvom, apliciranjem na natječaje i javnim financiranjem koje može biti direktno i indirektno. Direktno javno financiranje može biti iz proračuna, kao u Engleskoj ili Mađarskoj, sredstavima od poreza koje plaćaju kabelski i teleoperateri kao u Kolumbiji, od licenci za komercijalne postaje kao što je praksa u Danskoj ili od oglašavanja, kao u Francuskoj. Indirektno financiranje odnosi se na financiranje zapošljavanja, razvijanja novih vještina, cjeloživotnog učenja, kulturnih programa, programa društvene inkluzije, programa za mlade, a ne treba ni zaboraviti na lokalno financiranje od strane lokalne uprave i lokalnih fondova. 

Jenny Rönngren, izvršna urednica švedskog internetskog portala Feministiskt Perspektiv, na svom je gostovanju u Zagrebu ocrtala model državne potpore medijima. Originalno namijenjen tiskanim medijima, sustav potpore koji koriste i internetski mediji poput Feministiskt Perspektiv oslanja se na sustav pretplate na medijski sadržaj. Ovaj princip, kako je objasnila Rönngren, tekovina je dvadesetostoljetnih emancipatorskih društvenih pokreta, primjerice sindikalnog osvještavanja radničke populacije, i svojevrsna je tradicija u švedskom kontekstu gdje većina domaćinstava plaća pretplatu na tiskovine. Danas sustav funkcionira tako da se za svaki medij koji se prijavljuje za državnu potporu propisuje da u prvih 6 mjeseci aktivnog rada prikupi minimum od 1500 pretplatnika, nakon čega se retroaktivno dodjeljuje potpora.

Osim samih pretplatnika, bitna je i kvantiteta objavljenog materijala čije mjerenje odgovara standardima određenima od strane nadređenog državnog tijela, pri čemu je bitno naglasiti da ništa manju ulogu ne igra i sama kvaliteta sadržaja. Ukupna potpora za medije u 2014. bila je 51 milijuna eura, od čega je 187 000 eura pripalo Feministiskt Perspektiv. Tako se financiranje portala većinskim dijelom svodi na državnu potporu, dok otprilike 25% financiranja dolazi od samih pretplatnika koji godišnju pretplatu plaćaju 35 eura. Budući da potpora počiva na broju pretplatnika, portal se oslanja na paywall sustav. Tako je Feministiskt Perspektiv portal poluotvorenog tipa – jednom dijelu sadržaja mogu pristupiti svi zainteresirani, dok drugom dijelu sadržaja mogu pristupiti samo pretplatnici. Portal nudi i prostor za oglase koji su većinom oglasi srodnih lokalnih organizacija. Rönngren se dotaknula i crowdfunding metoda koje se naveliko koriste u Švedskoj, koje uz već opisani model financiranja dodatno naglašavaju oslanjanje na javnost i zajednicu. 

Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija financira programske sadržaje komercijalnih televizijskih i radijskih nakladnika, što predstavlja iznimku u kontekstu europskih medijskih politika. Većina usporedivih fondova u Europi primarno ili isključivo potiče medijski pluralizam putem community, odnosno neprofitnih medija. Od 11. listopada do 11. studenog na javnom je savjetovanju bio Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija koji je predvidio drugačiju raspodjelu sredstava: televizijskim nakladnicima namijenjeno je 46,5% sredstava, kao i radijskim, jednako kao i u prethodnom Pravilniku, dok se omjer neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija – 3%, neprofitni proizvođači audiovizualnog programa – 3% te neprofitni proizvođači radijskog programa – 1%, mijenja u neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija – 5% te neprofitni proizvođači audiovizualnog programa i neprofitni proizvođači radijskog programa – 2%. S druge strane, od donošenja još uvijek aktualnog Pravilnika, broj se neprofitnih elektroničkih publikacija udvostručio dok se istodobno broj lokalnih i regionalnih televizijskih postaja smanjio za 15%. Objava izvješća javnog savjetovanja očekuje se sredinom prosinca.

Vijeće Europe i Europski parlament založili su se za medije zajednice, koje vode isključivo neprofitni subjekti, a koji su participatorni i okupljaju velik broj volontera, kao važan i neizostavan dio raznolikog i pluralističkog medijskog sustava. Međutim, status tih medija diljem Europe i dalje je neujednačen. Neke države vrlo dobro financijski podržavaju ovaj sektor, dok druge nemaju jasnu politiku financiranja ni osiguravanja pozitivnog ozračja za rad ovog sektora. Sudeći prema događanjima u medijskom polju u proteklih godinu dana, nepostojećim najavama iz novog Ministarstva kulture o rješavanju nastalih problema te potrebi pokretanja crowdfunding kampanje za opstanak jednog kvalitetnog medija poput Forum.tm, Hrvatska se već duži niz godina lako može prepoznati u drugoj skupini.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.