Dokumentarni film Petra Krelje Povratak (1975.) donosi priču o djevojčici kojoj socijalni radnik pokušava pronaći dom. Riječ je o kratkometražnom filmu koji u trinaest minuta izlaže složenu priču o odnosu doma i socijalnih ustanova. Na rasporedu se nalazi i dugometražni igrani film Tri Ane (1959.) Branka Bauera o potrazi oca za kćeri izgubljenoj u ratu. Tri Ane naturalistička je melodrama koja je “nakon nedavne revalorizacije dobila zasluženi status klasika i prepoznata je kao najava jugoslavenskog crnog vala”, stoji u najavi.

Uoči projekcije uvodnu riječ održat će Dubravka Zima, nastavnica povijesti hrvatskog filma na Fakultetu hrvatskih studija. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke.

Ulaz na projekciju je besplatan, a više detalja pronađite ovdje.

Hrvatski filmski ljetopis, filmološki časopis HFS-a koji je krajem 2015. ušao u dvadesetu godinu izlaženja, u novom, 85. broju predstavlja tematski blok posvećen eksperimentalnom sineastu Mihovilu Pansiniju, “s osam njegovih malo poznatih tekstova u kojima promišlja vrijeme i prostor, boju i pokret, projekciju i multiviziju u filmu te piše recenzije filmskih klasika”, a zaokružuje ga opsežno istraživanje Petre Belc o “teorijskim i povijesnim aspektima Pansinijeva rada” s autorovom detaljnom filmografijom. 

Na 65. godišnjicu Velikog mitinga Norberta i Waltera Neugebauera, prvog hrvatskog autorskog animiranog filma, tekstom se osvrće – s nizom rijetkih fotografija, crteža i skica nastalih u vrijeme njegova rada na filmu – ilustrator i animator Borivoj Dovniković Bordo. Tvrtko Rašpolić razlaže društveno-ideološku pozadinu “crnog vala” dok Midhat Ajanović daje panoramski pregled hard-boiled trilera u književnosti, stripu i filmu s prikazom brojnih klasika noira i neo-noira. 

Podsjećamo, prošli je broj Hrvatskog filmskog ljetopisa bio posvećen filmskom snimanju, a nastao je u suradnji s gostujućim urednikom, akademskim snimateljem i fotografom Jasenkom Rasolom. 

Arhivi Hrvatskog filmskog ljetopisa možete pristupiti na stranicama HFS-a, a u narednim danima časopis će biti dostupan za vrijeme održavanja Festivala mediteranskog filma u Splitu kao i znanstvenog skupa Animafest Scanner u sklopu Svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu.

Vraćajući se na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxisa formuliraju oštru kritiku “mehanicističkog determinizma” i teorije odraza “sovjetskog marksizma”. Nasuprot toj vladajućoj struji unutar “stare” i institucionalizirane ljevice, Praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi distinktivnim obilježjima “Praxis-filozofije” i pitanjem u kojem je odnosu ona bila s tadašnjim međunarodnim  diskusijama. Tim aspektom nasljeđa bave se izlaganja Ankice Čakardić, Thomasa Seiberta, Hrvoja Jurića, Michaela Koltana, Matthiasa Istvána Köhlera, Katarzyne Bielińske, Thomasa Flierla, Nenada Stefanova i Dušana Markovića.

Filozofija je interpretirana kao nužno “intervernirajuća znanost” koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo “intervernirajuću znanost” tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Zanimljiv i kompliciran odnos idejnog zajedništva jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije osvijetlit će izlaganja Darka Suvina, Ane Dević, Luke Bogdanića i diskusija samih aktera Korčulanske ljetne škole koju će moderirati Petar Milat.

Na polju kulture i umjetnosti razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teorijsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata što su se, primjerice, javljali u tzv. “crnom valu” jugoslavenskog filma. Način na koji filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju analizirat će Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić, Gal Kirn, Sezgin Boynik i Želimir Žilnik.

Konferencija će se održati od 13. do 16. listopada u dvorani renoviranog korčulanskog Centra za kulturu u kojem je inače i zasjedala Korčulanska ljetna škola. Detaljan program skupa i  tekstove pojedinih sudionika konferencije možete pronaći ovdje.

Izvor: RL Stiftung / Na fotografiji: Herbert Marcuse na Korčuli

Vraćajući se na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxisa formuliraju oštru kritiku “mehanicističkog determinizma” i teorije odraza “sovjetskog marksizma”. Nasuprot toj vladajućoj struji unutar “stare” i institucionalizirane ljevice, Praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi distinktivnim obilježjima “Praxis-filozofije” i pitanjem u kojem je odnosu ona bila s tadašnjim međunarodnim  diskusijama. Tim aspektom nasljeđa bave se izlaganja Ankice Čakardić, Thomasa Seiberta, Hrvoja Jurića, Michaela Koltana, Matthiasa Istvána Köhlera, Katarzyne Bielińske, Thomasa Flierla, Nenada Stefanova i Dušana Markovića.

Filozofija je interpretirana kao nužno “intervernirajuća znanost” koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo “intervernirajuću znanost” tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Zanimljiv i kompliciran odnos idejnog zajedništva jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije osvijetlit će izlaganja Darka Suvina, Ane Dević, Luke Bogdanića i diskusija samih aktera Korčulanske ljetne škole koju će moderirati Petar Milat.

Na polju kulture i umjetnosti razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teorijsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata što su se, primjerice, javljali u tzv. “crnom valu” jugoslavenskog filma. Način na koji filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju analizirat će Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić, Gal Kirn, Sezgin Boynik i Želimir Žilnik.

Konferencija će se održati od 13. do 16. listopada u dvorani renoviranog korčulanskog Centra za kulturu u kojem je inače i zasjedala Korčulanska ljetna škola. Detaljan program skupa i  tekstove pojedinih sudionika konferencije možete pronaći ovdje.

Izvor: RL Stiftung / Na fotografiji: Herbert Marcuse na Korčuli

Publika će vidjeti i Zasedu (1969) Živojina Pavlovića s Milenom Dravić, Ivicom Vidovićem i Severinom Bijelićem u glavnim ulogama, koji je nakon zatvorene projekcije na festivalu u Puli postao jednim od ključnih razloga za uvođenje etikete Crni val.

Tu je i Plastični Isus iz 1971. Lazara Stojanovića, film s Tomom Gotovcem u glavnoj ulozi zbog kojeg je redatelj Stojanović završio u zatvoru. Bit će prikazani i Rani radovi Želimira Žilnika iz 1969, film koji nakon velikog uspjeha i osvajanja Zlatnog medvjeda na Berlinalu 1969, te kratkog prikazivanja, biva zabranjen. Publika će vidjeti i Mlad i zdrav kao ruža Jovana Jovanovića (1971), subverzivnu priču u kojoj briljira Dragan Nikolić, te Sveti pesak Miroslava Antića iz 1968.

Program su realizirali Lux company d.o.o. Rijeka i Art-kino Croatia u suradnji s Akademijom slobodnih umova Leonardo Pula i Udrugom Idia Zagreb.