Upravo se na ovom konceptu temelji projekt Coming Out Museum (COME) koji se provodi od 2024. godine u suradnji Procesa – udruge za promicanje queer kulture i LGBTIQ+ prava iz Pule te Etnografskog muzeja Istre iz Pazina. Riječ je o stvaranju izložbe koja ujedno preuzima i ulogu arhiva predmeta, priča i iskustava queer osoba vezanih uz njihov izlazak iz ormara. Uz to, važno je naglasiti da je riječ o digitalnoj platformi, odnosno virtualnoj izložbi koja se može otvoriti i pregledavati na web stranici. Postav tvore osobni predmeti poput šalica, plišanih igračaka ili sportske opreme uz popratne coming out priče vlasnika ispisane u prvom licu.

Mogućnost online pretraživanja doprinosi pristupačnosti izložbenih predmeta odnosno njihovih fotografija, jednako kao poticaju na dijalog i izgradnju zajednice. Tako COME istovremeno postaje inkluzivan prostor i samim time zajednica osoba koje su spremne dijeliti svoje priče jednako kao empatično saslušati tuđe i na taj način prikazati mogućnosti stvaranja zajedništva onima koji su na marginama ili se osjećaju kao da su sami. S obzirom na otvorenost za rast i prihvaćanje novih predmeta svih osoba koje žele participirati u radu na ovom projektu, COME se također može promatrati kao društvena akcija u aktivnoj izgradnji sigurnijeg društva za LGBTIQ+ zajednicu. 

Takvi su prostori vidljivosti i međusobnog povezivanja osobito važni kada se uzme u obzir koliko je queer iskustvo nekoć bilo marginalizirano u javnom prostoru, a ovdje imaju priliku izložiti se u javnosti. Čini mi se da je živjeti kao queer osoba prije interneta bilo znatno teže te da su se u medijima rijetko, ako uopće, mogli vidjeti primjeri queer reprezentacije. U tim rijetkim slučajevima queer životi i iskustva gotovo nikada nisu bili prikazani u pozitivnom svjetlu, nego su često bili obavijeni velom simboličnosti, odnosno kodirani kako bi lakše izmaknuli oku heteroseksualne publike koju bi prikaz takvih osoba potencijalno mogao uznemiriti.

Usprkos povijesti brisanja i utišavanja queer glasova, COME postaje platforma gdje može biti podijeljena življena kultura, jednako kao iskustva uglavnom hrvatskih državljana_ki. Ipak, kako naglašavaju autori projekta Jan Franjul i Mario Buletić: “Coming Out Museum (COME) prikuplja i predstavlja coming out priče LGBTIQ+ zajednice na globalnoj razini. Naša je svrha promicati prihvaćanje različitosti, društvenu pravdu i ponos dijeljenjem snažnih narativa, poticati razumijevanje i zagovaranje inkluzivnijeg i otvorenijeg društva. Posvećeni smo očuvanju prošlosti, slavljenju sadašnjosti i oblikovanju budućnosti dijeleći brojna iskustava LGBTIQ+ zajednice.”

Vrijednost projekta potvrđuje i posebno priznanje Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM) za međusektorsku suradnju, dodijeljeno COME-u 2024. godine. Neka od mjesta gdje je ova izložba bila postavljena jesu: Pula, Rijeka, Rovinj, Zagreb, Pazin, Labin i Mezzago. Vjerujem da će biti zanimljivo pratiti kamo će sve još COME putovati i hoće li netko od budućih posjetitelj(ic)a obogatiti izložbu predmetom koji povezuju uz svoju coming out priču.

Odlike ovog projekta su otvorenost za prihvaćanje novih priča i predmeta koji doprinose izgradnji i osnaživanju queer zajednice. Također, COME može poslužiti kao pomoć u informiranju osoba koje nisu queer o specifičnosti i kompliciranosti prolaska kroz proces izlaska iz ormara. Upoznavanje s predmetima i pričama koje su doprinijele ovoj izložbi može poslužiti kao prvi korak u procesu boljeg razumijevanja queer osoba kao i razvijanja empatije za njihova iskustva i prepreke s kojima se susreću živeći u heteropatrijarhalnom društvu. Ono što ova izložba uspijeva prenijeti jest osjećaj povezanosti i zajedništva među queer pojedincima, bez obzira na to gdje se nalaze.

Konačno, snaga izložbe ne proizlazi iz estetske vrijednosti ili umjetničke promišljenosti izloženih predmeta, već iz činjenice da naizgled sasvim obični i beznačajni predmeti mogu postati simboli otpora i kolektivne snage. COME pokazuje da je snaga u zajedništvu i da nas na kraju dana samo tolerancija, međusobno razumijevanje i ljubav mogu spasiti od užasa i rastućeg fašizma u kojem živimo. Na ovaj način se kroz pažljivo kuriranje, arhiviranje i prenošenje glasova gradi zajednica ljudi čiji identiteti i dalje često ostaju nezastupljeni, zatvoreni u metaforičke ormare. Njima COME daje glas, prostor i mogućnost da vlastita iskustva postanu vidljiva, dijeljena i politički relevantna.

Predmeti pritom funkcioniraju kao simboli pomoću kojih se otvara i razotkriva priča o izlasku iz ormara. Njihova svakodnevna funkcija se briše kako bi postali sredstvo svjedočenja. Tako se kroz njih artikuliraju negativna iskustva poput srama, straha, no jednako tako konačan dolazak do osjećaja oslobođenja i pripadnosti. Upravo u toj transformaciji običnog predmeta u nositelja intimnog sjećanja koji dijeljenjem postaje dio kolektivne memorije leži emancipacijski potencijal izložbe – ona ne dokumentira samo individualne priče, nego stvara prostor u kojem privatno iskustvo prerasta u čin zajedničkog otpora i solidarnosti.

Riječ je o participativnoj muzejskoj inicijativi koja je zasnovana na osobnim coming out pričama LGBTIQA+ zajednice. Coming Out Museum (COME), kako piše u najavi, predstavlja iskustva queer zajednice “kroz predmete, sjećanja, fotografije, video zapise i druge forme izražavanja identiteta. Kroz osobne narative, COME promiče prihvaćanje različitosti, društvenu pravdu i ponos, stvarajući prostor razumijevanja i povezivanja.

Publiku poziva na aktivno sudjelovanje, upoznavanje sa životima onih koji se toliko često ignoriraju, a sve LGBTIQA+ osobe da podijele svoju priču i na taj način s nama grade bolje društvo. Ova izložba nije zamišljena kao zatvoren i unaprijed dovršen projekt, već kao živ i otvoren prostor susreta. Upravo zato nosi snažno participativni karakter – posjetitelji nisu samo publika, nego i sukreatori”.

Projekt je pokrenut 2023. godine s ciljem afirmacije muzeja kao prostora susreta i prezentacije glasova koji u društvu često ostaju nevidljivi.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Nakon gostujućih izlaganja u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, predstavnici_e projekata koji su ušli u uži izbor prezentirali_e su svoj rad, a potom je objavljeno da je COME nagrađen posebnim priznanjem u kategoriji međusektorske suradnje. 

Projekt Coming Out Museum predstavio je Mario Buletić iz EMI-MEI, koji je uz Jana Franjula jedan od autora projekta inicijalno predstavljenog početkom prosinca 2023. u pulskom Cvajneru. Suradnja između EMI-MEI i udruge Proces započela je muzejskim programom Kontakt zona koji se temeljio na društvenom angažmanu muzeja i participaciji lokalne zajednice, dok je COME usmjeren na iskustvo outanja i prihvaćanja vlastitog identiteta.

Prvotno zamišljen kao putujuća izložba u stalnom rastu i razvoju, projekt COME razvio se u online platformu, a ljetos je u Puli povodom Mjeseca ponosa održana i izložba Susreti u Galeriji Novo. Konceptualna okosnica postava muzeja temelji se na teoretskom modelu o različitim fazama procesa outanja koje mnoge LGBTIQ+ osobe proživljavaju. Osnovna ideja je da se važni trenuci u razumijevanju i prihvaćanju vlastitog identiteta, prihvaćanju od okoline i povezivanju sa širom LGBTIQ+ zajednicom vežu uz konkretne predmete u funkciji okidača sjećanja na proživljeno iskustvo. 

O motivaciji za pokretanjem projekta, Jan Franjul je u intervjuu za Kulturpunkt istaknuo: “Ono što je nama bilo važno na početku te suradnje, jest to da postajemo dio razgovora, a ne da se o nama kao LGBTIQ+ osobama samo govori.” Iz tog razloga, pokretačima projekta, naglasio je Franjul, bilo je važno koristiti osobne priče: “Odabranim predmetima iz privatnih zbirki i popratnim tekstovima, odnosno njihovim pričama želimo ukazati na proces osvještavanja i prihvaćanja osobnog identiteta koji se razlikuje od onog koji inače gradimo prema dominantnom kulturnom i društvenom obrascu.”

Daljnji razvoj projekta planiran je prema inicijalnoj ideji putujućeg muzeja, stoga će COME u 2025. godini gostovati u Rovinju, Zagrebu, Pazinu, Labinu, Poreču, Trstu i Sloveniji, a tim povodom svi zainteresirani pozvani su da se priključe u kreiranju muzejskog fundusa dijeljenjem vlastitih priča i/ili fotografija. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kulturne trase društvenosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možeš li se za početak vratiti šest godina unatrag – što je bila motivacija za pokretanje organizacije? Kako su izgledali počeci, a na koji način funkcionirate danas? 

Proces je započeo kao party u Klubu Kotač u Društvenom centru Rojc u Puli. Ono što je trebala biti jedna večer na Valentinovo 2018., postao je program kluba kojim se publici predstavljaju različiti segmenti queer kulture. Od DJ partija, koncerata bendova kao što su Tus Nua i ŽEN, preko izložbi Sarah Maple, Duginih obitelji, te razgovora s umjetnicama. Sljedeći važan korak bio je početak emitiranja emisije Proces na Radio Rojcu koja se i dalje emitira srijedom od 17 do 18 sati. Od samoga početka svi uključeni u Proces volontiraju i daruju svoje vrijeme, iskustva i znanje. Početkom 2021. godine odlučili smo da je došlo vrijeme za osnivanje udruge, kako bi mogli financirati programe koje organiziramo i javljati se na javne pozive za financiranje programa. U udruzi o svemu odlučujemo zajednički, dogovorom i razgovorom, a ono što se promijenilo je količina programa i aktivnosti koje organiziramo. 

Kakvim se sve aktivnostima bavite? Na koje se načine obraćate lokalnoj zajednici i koliko je ona uključena u rad udruge?

Naš program usmjeren je prema LGBTIQ+ zajednici, ali i širem društvu koje želimo educirati o problemima i izazovima s kojima se LGBTIQ+ osobe svakodnevno susreću. Način na koji to radimo je koristeći umjetnost i kulturu kao alate za postizanje pozitivnih promjena i poticanje empatije. Ideja iza Procesa uvijek je bila uključiti i ojačati lokalnu zajednicu, a posebno lokalnu LGBTIQ+ zajednicu. Jedan od načina na koji to činimo je smještanje većine naših programa i aktivnosti izvan mjeseci turističke sezone. Tijekom cijele godine organiziramo niz kulturno-umjetničkih događanja, kao što su izložbe, razgovori s književnicima, umjetničke i kreativne radionice, performansi, koncerti i projekcije filmova. Redovito surađujemo s mnogim organizacijama u Puli kao što su Savez udruga Rojca, SUP, Galerija Makina, Zajednica Talijana Pula, ali smo i započeli suradnju s institucija kao što su Etnografski muzej Istre i Kino Valli. Kako smo ove godine organizirali prvi Pula-Pola Pride, oko udruge okupilo se mnogo novih volonterki i volontera koji ne dolaze samo iz LGBTIQ+ zajednice, a koji se žele aktivno uključiti u rad udruge. Najpopularniji programi su svakako naši samoprozvani QPDI – Queer planinarsko društvo Istre, ali i važno je spomenuti i večeri društvenih igara, pub kvirzove, te druženja u Šijanskoj šumi ili na pulskim plažama.  

U tijeku je izložba kojom predstavljate projekt COME (Coming Out Museum). Možeš li nam reći nešto više o izložbi i projektu te kako se on uklapa u aktualnu liniju umjetničkih aktivnosti koje udruga provodi?

Coming out Museum je participativni projekt koji je nastao u suradnji s Etnografskim muzejom Istre. Prvotna ideja bila je organizacija izložbe kojom bi se predstavila važnost suradnje institucija i organizacija civilnog društva, te kojom bi institucija svojim društvenim utjecajem istaknula važnost uključivanja tradicionalno marginaliziranih skupina. Ono što je nama bilo važno na početku te suradnje, jest to da postajemo dio razgovora, a ne da se o nama kao LGBTIQ+ osobama samo govori. Kao tema izložbe i istraživanja odabran je coming out – beskrajan i beskonačan proces kroz koji prolaze sve LGBTIQ+ osobe, ali koji predstavlja i simbol institucionalnog coming outa Etnografskog muzeja prema civilnom društvu. Coming out je u našem muzeju predstavljen predmetima koji simboliziraju važne prekretnice u procesima outanja. Predmeti su nositelji značenja trenutaka kao što su prvo prihvaćanje vlastitog identiteta, prihvaćanje od strane obitelji, prijatelja, kolega ili pak trenutaka kada LGBTIQ+ osobe u potpunosti žive svoj identitet.  

Odabranim predmetima iz privatnih zbirki i popratnim tekstovima, odnosno njihovim pričama želimo ukazati na proces osvještavanja i prihvaćanja osobnog identiteta koji se razlikuje od onog koji inače gradimo prema dominantnom kulturnom i društvenom obrascu. Cilj je naglasiti poveznicu s iskustvima vezanim uz širu LGBTIQ+ zajednicu isticanjem osobnih priča – od partikularnog do univerzalnog. Svaka podijeljena priča ujedno je i poziv za dodavanje novih. U prvoj fazi projekta težili smo stvaranju povjerenja, ljudskih i profesionalnih temelja za osmišljavanje idejnog i operativnog okvira projekta. Tadašnji glavni cilj bila je realizacija izložbe na temelju provedenih istraživanja, dokumentacije i prikupljanja građe. Istraživanje je provedeno među članovima zajednice, a ovakav suradnički pristup temeljna je značajka svih faza projekta. Ove godine COME je prešao iz virtualnog u stvarni, fizički svijet organizacijom prvog u nizu susreta – Coming Out Museum Encountersa. Već dogovaramo sljedeće izložbe, te smo sigurni da će prvotna ideja muzeja koji putuje, stalno raste i razvija se, u potpunosti zaživjeti kroz 2025. godinu. 

Kroz Clubtureov program razmjene i suradnje započeli ste provedbu projekta naziva Zavičajna nastava nenasilja, a koji se održava na tri lokacije – u Pazinu, Puli i Malom Lošinju. Jedna od suradničkih organizacija na tom projektu je i Muzej Apoksiomena. Možeš li nam reći više o projektu i kako je došlo do te suradnje?

U posljednjih nekoliko godina došlo je do porasta slučajeva govora mržnje, diskriminacije i poziva na nasilje, čak i slučaja nasilja nad LGBTIQ+ osobama. Također, iako smo geografski vrlo blizu, suradnja i programska razmjene između Lošinja, Pazina i Pule gotovo da i nije postojala. Razgovorom smo došli do ideje Zavičajne nastave nenasilja – projekta kroz koji ističemo problem nasilja i diskriminacije s kojim se pripadnici i pripadnice LGBTIQ+ zajednice još uvijek suočavaju. Program uključuje projekcije filmova, radionice izrade eksperimentalnih filmova i radionice bubnjanja u svrhu ilustriranja tog problema i predstavljanja lokalnoj zajednici u manjim sredinama u kojima se on često “pomete pod tepih”. S umjetnicama okupljenima u udrugu Forma surađivali smo i u 2023. godini kroz radionice eksperimentalnog autoportretnog filma za mlade, te smo željeli nastaviti s tom uspješnom suradnjom. Ekipu iz Zagreba okupljenu u Drum ‘n’ Bijes upoznali smo na Prideovima i raznim drugim prosvjedima, a željeli smo ih dovesti u Pulu kako bi potencijalno potaknuli osnivanje slične inicijative u Puli. Suradnja s Muzejom Apoksiomena ponovno naglašava ono što je nama važno, a to je svojevrsni ulazak u institucije, njihovo otvaranje prema LGBTIQ+ zajednici i njihova podrška našim idejama i inicijativama. Suradnja teče odlično, oni koji su sudjelovali na radionicama u Pazinu i Puli vrlo su zadovoljni, te jedva čekaju sljedeću, a mi kao organizatori uspjeli smo u javni prostor nametnuti temu diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ+ osobama.

Povorka ponosa održana je pod geslom Ćakule ne delaju fritule, a sudjelovalo je preko 500 ljudi. Jeste li očekivali toliki broj sudionika_ca i s kojim ste se organizacijskim izazovima suočili uoči Povorke? Jeste li zadovoljni sveukupnim tijekom Povorke i after partyjem?

Nadali smo se, ali nismo nužno očekivali da će toliko ljudi sudjelovati u samoj Povorci ponosa. Ugodno smo iznenađeni jer smo pokazali da je veliki broj ljudi spreman izići na ulice i jasno reći da ne želimo nazadovanje teško stečenih prava, nego da se želimo solidarno boriti za jednaka prava svih osoba. Jednaka prava za žene, jednaka prava za nacionalne manjine i jednaka prava za LGBTIQ+ osobe. Ono što je u samoj organizaciji bilo najzahtjevnije svakako je bila sigurnost Povorke, sigurnost onih koji u njoj sudjeluju, te sigurnost after partyja. Od samih početaka organizacije redovito smo komunicirali s PU Istarskom, te nam je drago da su ozbiljno shvatili prijetnje koje su se svakodnevno pojavljivale na društvenim mrežama. Nadamo se da ćemo jednoga dana u bliskoj budućnosti moći organizirati Povorku ponosa na kojoj neće biti potrebno toliko policijskih službenika, redarki i zaštitara, ali drago nam je da možemo reći da je Prvi Pula-Pola Pride prošao bez ikakvih incidenata. Povorka je bila prepuna ljudi koji su glasno pokazali da žele ljubav, prihvaćanje i jednaka prava, a potom se i izvanredno zabavili u pulskom Ciroclu uz ŽEN, Zbeletron i DJ Peza. 

Imate li na vidiku nove planove, kako vidite razvoj udruge u budućnosti?

Udruga Proces nastavit će s organizacijom svojeg cjelogodišnjeg kulturno-umjetničkog programa, organizacijom Povorki ponosa, s emisijama na Radio Rojcu, ali i s osmišljavanjem i organiziranjem novih aktivnosti i programa. Kao organizaciji cilj nam je dodatno se stabilizirati, početi djelovati u vlastitom prostoru kako bi mogli graditi i jačati našu malu zajednicu, te ostvariti institucionalnu i stabilnu financijsku podršku kako bi dodatno profesionalizirali naše djelovanje. U budućnost to znači i zapošljavanje u udruzi, ali naravno to ovisi o sredstvima. Važno je napomenuti da udruga redovito organizira i aktivnosti koje nisu vezane uz umjetnost i kulturu, a koje za cilj imaju upravo povezivanje lokalne LGBTIQ+ zajednice. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kulturne trase društvenosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Osobne priče predstavljene su, osim predmeta, umjetničkim radovima, tekstom, slikom i zvukom, a “neovisno o mediju i o jedinstvenom osobnom iskustvu, radi se o okidačima sjećanja koji simboliziraju i prizivaju proživljeno, višeslojan i uvijek u nekom obliku prisutan proces coming outa“, istaknuto je u popratnom tekstu.

Autori projekta, Mario Buletić iz Etnografskog muzeja Istre i Jan Franjul iz udruge Proces, ističu kako je ovo važna prekretnica iz za COME jer će izložba omogućiti svima da se uživo susretnu s pričama i na određeni način spoznaju da svi zapravo prolaze kroz procese upoznavanja sebe, prihvaćanja sebe, ali i teže prihvaćanju od strane zajednice i šireg društva.

Također, važno je naglasiti da je projekt usmjeren prema dvije ciljane skupine, prema pripadnicama i pripadnicima LGBTIQ+ zajednice kao sukreatorima_cama postava muzeja, ali i prema široj javnosti kojoj zbirka priča i predmeta služi kao ilustrativan uvid u cjeloživotni proces coming outa, te ih potiče na prihvaćanje LGBTIQ+ osoba iz vlastitog okruženja.

Izložba se može posjetiti do 4. srpnja.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Taj predmet može biti bilo što, u zbirci Coming Out Museuma nalaze se i šalica i potkova, plišani medvjedić i kazeta, prikupljaju se i umjetnički radovi i djela, fotografije i memorabilije. Svi predmeti imaju svoju biografiju, koje u konačnici formiraju širi narativ o coming outu i pridonose stvaranju materijalne i nematerijalne LGBTIQ+ memorije. 

COME poziva sve LGBTIQ+ osobe da sudjeluju i podijele svoje coming out priče putem predmeta koji simboliziraju važne trenutke u tom procesu i njihovih biografija. Također, pozivamo i sve i sve umjetnice i umjetnike da na izložbi sudjeluju svojim radovima, u različitim medijima i tehnikama i svojim stvaralaštvom i iskustvom pomognu u poticanju dijaloga i razumijevanja coming outa.

Uputstva za prijavu nalaze se na web stranici Coming Out Museuma, a za sva dodatna pitanja slobodno se javite na mail come@come.lgbt. 

Prijave za sudjelovanje u izložbi otvorene su do 31. ožujka.