Priopćenje Sindikata SKUPA prenosimo u cijelosti:

“Posljednjih mjeseci svjedočimo obrascu u kojem se udruge pokušava diskreditirati malicioznim i netočnim konstrukcijama. Takva retorika nije samo netočna – ona je i opasna, jer stvara atmosferu linča, potiče mržnju i otvara prostor za prijetnje i pritiske na ljude koji rade svoj posao.

Ovakvi napadi imaju jasan cilj: zastrašiti organizacije koje se bave ljudskim pravima, ravnopravnošću, prevencijom nasilja, podrškom mladima, edukacijom, socijalnim uslugama i zaštitom ranjivih skupina – i pritom ušutkati one koji u društvu otvaraju teške teme.

Posebno naglašavamo: udruge nisu ‘apstraktni neprijatelji’ s naslovnica – udruge su radna mjesta. Iza svakog programa, skloništa, savjetovališta, radionice, kulturnog programa ili humanitarne akcije stoje radnice i radnici koji rade odgovorno, stručno i često na rubu izdržljivosti zbog niskih plaća, prekovremenog rada i stalne nesigurnosti ‘od projekta do projekta’.

Za sindikat SKUPA ovo nije samo pitanje ‘ugleda sektora’ – ovo je pitanje zaštite naših članica i članova, njihovih prava i sigurnosti. Javne prozivke, huškačke kampanje i teorije zavjere prelijevaju se u prijetnje, pritiske, pokušaje financijskog gušenja, kao i u normalizaciju zlostavljanja na radnom mjestu. Ne možemo i nećemo mirno gledati kako se cijeli sektor proglašava štetnim, a ljudi koji ga nose javno demoniziraju.

Civilno društvo u Hrvatskoj ima i ogromnu društvenu i gospodarsku važnost. U udrugama djeluje velik broj ljudi, a sektor zapošljava desetke tisuća osoba i pruža usluge koje izravno poboljšavaju kvalitetu života građanki i građana. Osim toga, financiranje organizacija civilnog društva iz javnih izvora nije nikakav ‘tajni plan’, nego javna politika koja se provodi kroz natječaje, ugovore i propisane procedure, uz nadzor i obveze izvještavanja.

Na kraju, postavimo stvari jasno: udruge često rade ono što bi trebala raditi država – ili ono što država ne stiže, ne želi ili ne zna kvalitetno organizirati. U mnogim lokalnim zajednicama upravo su udruge prve koje reagiraju kada je ljudima potrebna podrška, zaštita, edukacija, savjetovanje, skrb ili kulturni sadržaj. Napadi na udruge nisu ‘kritika’ – oni su napad na ljude koji održavaju društvo funkcionalnim.

Sindikat SKUPA poziva sve političke aktere i medije na odgovorno informiranje, provjeru činjenica i prestanak huškačke retorike. Pozivamo institucije da zaštite prostor djelovanja civilnog društva, a građanke i građane da prepoznaju manipulacije i stanu uz one koji rade za opće dobro.

Bori se SKUPA s nama.”

Kroz potpore u iznosu do 2170 eura, Fond za žene želi podržati niz raznovrsnih aktivnosti u zajednici u skladu s programskim prioritetima ovog poziva. Ovaj tip podrške otvoren je za pojedinke, neformalne kolektive, inicijative i OCD-e koji mogu dokazati dosadašnji rad na temama vezanim uz rodnu ravnopravnost. Svaka prijaviteljica, neovisno o statusu, može se prijaviti za maksimalno tri podrške tijekom trajanja ovog ciklusa financiranja.

Programski prioriteti za Akcije u zajednici i druge aktivnosti:  

• Prevencija i borba protiv rodno utemeljenog nasilja 
• Zagovaranje i unaprjeđenje reproduktivnih prava 
• Rodna ravnopravnost 
• Međudjelovanje roda i seksualnosti, invaliditeta, rase, etničke/nacionalne pripadnosti, socioekonomskog statusa 

Prioritetne aktivnosti: 

• Ad hoc prilike za zagovaranje utemeljeno na dokazima
• Konferencije, paneli
• Proizvodnja i sinteza znanja  
• Performansi i prosvjedi
• Društveno angažirane umjetničke prakse vezane uz rodnu ravnopravnost
• Umjetnička produkcija u kontekstu rodne ravnopravnosti 
• Putovanja (na edukacije, konferencije, iskorištavanje zagovaračkih prilika i sl.)
• Edukacije (podizanje kapaciteta organizacija i/ili aktivistkinja i ciljanih skupina)
• I druge akcije u i za zajednicu

Dodatne informacije o ovom pozivu možete pronaći na poveznici, a prijavnica se nalazi ovdje.

Poziv je otvoren do 1. lipnja ili do potrošnje sredstava. Sve aktivnosti trebaju biti završene do 1. srpnja 2026.

Posao voditelja_ice programa uključuje koordinaciju programa, organizaciju događanja, podršku korisnicima te mentorstvo i koordinaciju volontera. Uz to, voditelj_ica programa uključen_a je u osmišljavanje i realizaciju edukacija i radionica, komunikaciju s medijima, donatorima i partnerima, sudjeluje u zagovaračkim aktivnostima te pisanju i provedbi projekata.

Kandidati_kinje trebaju imati sposobnost preuzimanja inicijative i odgovornosti za vlastiti rad, izvrsne komunikacijske vještine te organizacijske i liderske sposobnosti. Također trebaju biti skloni učenju i primjeni stečenog znanja, empatični i prilagodljivi za rad s raznolikim skupinama. Iskustvo u organizaciji događanja ili radu s mladima te iskustvo u osmišljavanju i vođenju projekata je prednost, ali nije uvjet.

Nužno je da prijavitelji imaju minimalno srednju stručnu spremu, aktivno koriste digitalne alate (Microsoft Office, Google Workspace) i dobro poznaju engleski jezik u pisanoj i usmenoj formi.

Za prijavu je potrebno ispuniti obrazac dostupan ovdje uz puni tekst natječaja.

Rok za prijavu je 31. prosinca.

Kako stoji u najavi događaja, “prva Operacija:grad održana je u rujnu 2005. godine u napuštenom kompleksu bivše tvornice Badel, u organizaciji 26 organizacija iz područja kulture i mladih”. Njihova misija bila je problematizirati nedostatak prostora za kulturu i mlade u Zagrebu, “te tražiti od vlasti Grada Zagreba da se politički investira u razvoj novih prostora za nezavisnu kulturu te principe sudioničkog upravljanja tom kulturnom infrastrukturom.

Tako je započela kampanja kojom je 2006. osnovan Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade (današnja udruga Operacija grad) koji okuplja organizacije iz inicijative, a 2008. je kao rezultat kampanje osnovan Pogon – zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, kao ustanova čiji su suosnivači i suupravljači Savez za centar/Operacija grad i Grad Zagreb.”

Središnji dio programa proslave uključuje razgovore u Pogonu Jedinstvo posvećene počecima organizacije, njenim ciljevima te aktualnim zbivanjima u području nezavisne kulture. Prva tribina održat će se u ponedjeljak 20. listopada pod nazivom 20 godina od Operacije:grad i gdje su prostori za kulturu u Zagrebu danas u moderaciji Vatroslava Miloša. Sudionici_e tribine su Boris Bakal (Bacači sjenki), Sanja Burlović (AKC Attack), Tomislav Medak i Janja Sesar (Pogon). Nakon razgovora u 17:30, u 19:45 sati održat će se performans In Memoriam Actualis Marije Bajo.

U utorak, 21. listopada u 18 sati na rasporedu je tribina pod nazivom Povratak otkazanih u moderaciji Matije Markovčić, uz sudjelovanje Damira Bartola Indoša, Ane Kutleše (BLOK), Siniše Labrovića i Ivane Pejić (Kurziv). Program će isti dan zaključiti predstava Bitka na Neretvi u produkciji udruge Bacači sjenki.

Labrovićev performans Zastave svih zemalja, ujedinite trebao je biti izveden na otkazanom Oglede festivalu u Velikoj Gorici, no u organizaciji Operacije grad izvedba se seli na glavni zagrebački trg. Performans kreće u subotu u 11 ujutro na Trgu bana Josipa Jelačića.

Više detalja pronađite ovdje.

“Ako imaš iskustva rada u i sa organizacijama civilnoga društva, provodio_la si podršku OCD-ima kroz neformalno obrazovanje i poznaješ procese dodjele i upravljanja financijskim sredstvima, pozivamo te da se prijaviš”, stoji u pozivu. Kandidati_kinje trebaju imati minimalno 7-10 godina radnog iskustva u neprofitnim organizacijama i/ili sustavima dodjele i upravljanja potporama.

Više informacija o poslu, uvjetima i načinu prijave dostupno je ovdje.

Rok za prijavu je 28. srpanj.

Jedna je usmjerena na pokretanje (zasad neformalne) Studentske unije za ljudska prava kao platforme za angažman studenata/ica u edukaciji i aktivizmu za ljudska prava, a druga na osnivanje Vijeća ili Komisije za ljudska prava koja smjera okupiti istaknute javne ličnosti sa watchdog svrhom.

Očekivani angažman je 5-10 sati tjedno (po poziciji), a visina honorara i model ugovaranja bit će dogovoren u postupku pregovora (studentski ugovor, ugovor o djelu, sporazum i plaćanje preko računa obrta/tvrtke, a u iznimnim okolnostima ili nakon nekoliko mjeseci postoji mogućnost i ugovora o radu). 

Za sudjelovanje u natječaju nema formalnih uvjeta, a na prijavu se posebno pozivaju mladi ljudi koji vjeruju da imaju znanja i vještine potrebne za rad na društveno i politički značajnim stvarima, kao i želju pridonijeti jačanju sustava zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda u Republici Hrvatskoj.

Prijave se vrše putem online obrasca i slanjem životopisa na adresu croatia@yihr.org. Puni tekst natječaja dostupan je na poveznici.

Prijave ostaju otvorene do finalizacije dogovora o suradnji što će organizacija navesti na službenoj stranici.

U fokusu izvješća su osjetne posljedice koje je izazvala promjena političkog krajolika u Europi prilikom jačanja i dolaska na vlast krajnje desnih političkih stranaka. Jedna od njih je to da se državne vlasti naveliko koriste već postojećim ali i novim zakonima koji su usmjereni na ograničavanje rada organizacija civilnog društva, društvenih pokreta i solidarnosti, a sve pod egidom očuvanja javnog reda i mira, nacionalne suverenosti i sigurnosti.

Tako na širem prostoru Europe pravo na prosvjed i mirno okupljanje građana_ki postaje sve ograničenije, pri čemu se na udaru posebice nalaze prosvjedne akcije i inicijative posvećene ekološkim pitanjima i izražavanju potpore palestinskom narodu u jeku izraelske agresije. Osim legislativa koje propisuju drakonske kazne za prekršitelje, u zemljama poput Francuske, Njemačke, Nizozemske i Italije tijekom 2024. godine prosvjedi su bivali i potpuno zabranjivani, a prijavljivala se i prekomjerna policijska uporaba sile kao i pritvaranje, zastrašivanje i nadzor aktivista.

Uz ograničenja individualnih građanskih sloboda, u izvješću se naglašava i sužavanje raspona djelovanja organizacija civilnog društva, koje se diljem kontinenta suočavaju sa sustavnim preprekama u radu, gubicima financijske potpore, defamacijom i učestalim SLAPP tužbama. Zagovarački rad civilnog društva sve se češće proziva neprimjerenim “lobiranjem”, čime ga se izjednačava s korporativnim lobiranjem, a sveprisutne su i tvrdnje o tome kako civilno društvo zapravo posreduje štetne “vanjske utjecaje”. I to sve ne bi li se u pitanje dovela opravdanost javnog financiranja organizacija civilnog društva.

Angažiranost civilnog društva u bitnijim društvenim pitanjima, navodi se u izvješću, također se sustavno osujećuje uskraćivanjem prava na pristup informacijama, svođenjem javnih savjetovanja na simboličku gestu i isključivanjem civilnog društva iz dijaloga s vladajućima. Posebno se naglašava ranjivost organizacija civilnog društva kada je riječ o kriminalizaciji solidarnosti, pri čemu se pomaganje ljudima u pokretu često svodi na krijumčarenje i trgovinu ljudima.

Sve u svemu, iako su u ovom kratkom pregledu samo opširno navedeni neki od zaključaka izvješća, teško je oteti se dojmu da u paneuropskom prostoru vlada gotovo distopijska atmosfera. A kao što pokazuje izvješće koje je sastavila zagrebačka Kuća ljudskih prava, situacija u lokalnom kontekstu ne odstupa od gore navedenoga. Prostor za građansko djelovanje u Republici Hrvatskoj tako se ocjenjuje suženim, a bitnim faktorom smatraju se promjene u političkom krajoliku nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.

Ističe se da je veća parlamentarna zastupljenost krajnje desnih opcija nepovoljno djelovala na građanske slobode i da se uobičajeni kritički ton što se civilnog društva tiče još dodatno pooštrio. Pravo na prosvjed smatra se ograničenim, a SLAPP tužbe i dalje su represivna mjera s kojom se suočavaju novinari_ke, organizacije civilnog društva i aktivisti_kinje. Javna savjetovanja oko nacrta zakona i prijedloga politika i dalje djeluju kao puka formalnost i često se odvijaju pri kraju procesa donošenja odluka, što uvelike priječi bilo kakav smislen dijalog svih dionika_ca društva.

Financiranje civilnog društva i dalje je obilježeno problemima, uz ograničena sredstva za zagovarački i istraživački rad na javnim politikama, ali i općeniti nedostatak javnih natječaja na nacionalnoj razini, kao i nedovoljno transparentno financiranje zagovaračkih aktivnosti i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Usto, navodi se kako su financijski najugroženije upravo one organizacije civilnog društva koje se bave ključnim socijalnim i političkim pitanjima i pravima ugroženih i manjinskih skupina.

Podcrtava se i to da Hrvatska već devet godina nema temeljnu strategiju za civilno društvo, ali i da Vladin Savjet za razvoj civilnog društva već godinama ne funkcionira. A potpuno je disfunkcionalan i Vladin Savjet za ljudska prava, što bi u kontekstu zemlje koja već godinama provodi antimigrantske politike Europske unije u najmanju ruku trebalo izazivati strepnju.

Uz sve navedeno, bitno je napomenuti kako se unatoč sve lošijem statusu građanskih sloboda i demokratskih vrijednosti u Europi civilno društvo pokazalo iznimno otpornim i sposobnim organizirati se radi njihova očuvanja. A dok svijet polagano no sigurno vrluda prema dodatnoj autoritarnosti i despotizmu, takav će angažman biti prijeko potreban.

Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.

Debata je dio projekta U pozadini kampanje: suzbijanje dezinformacija na lokalnim izborima u Hrvatskoj 2025. koji provodi udruga Faktograf, a okupiti će predstavnike_ce kandidacijskih lista za Gradsku skupštinu Grada Zagreba. Tema su ključni zagrebački komunalni problemi: otpad, promet i kvaliteta zraka.

Cilj je potaknuti konstruktivnu i argumentiranu raspravu o javnim politikama koje će oblikovati budućnost grada. Tijekom trajanja debate uživo će se provoditi provjera činjenične točnosti izrečenih tvrdnji (fact-checking).

Konzervativci su se namjerili na glavni mehanizam Europske unije za financiranje inicijativa za zaštitu okoliša i sprječavanja klimatskih promjena, program LIFE. Iz programa se ujedno izdvajaju i bespovratna sredstva za operativne troškove organizacija civilnog društva koje se bave istim pitanjima. Program za razdoblje od 2021. do 2027. godine raspolaže s 0,3 % europskog budžeta, odnosno s 5,4 milijarde eura, iz kojega se godišnje za organizacije civilnog društva izdvaja sveukupno 15,6 milijuna eura, dakle svega 0,006 % europskog budžeta.

Parlamentarni desni blok, okupljen oko Europske pučke stranke (EPP), optužuje udruge za prikriveno lobiranje uime “zelenih” odvjetaka Europske komisije, ne bi li se među europskim parlamentarcima promovirao Europski zeleni plan (European Green Deal), niz prijedloga usmjerenih na ostvarivanje klimatske neutralnosti u Europi do 2050. godine. No kako sve ne bi ostalo u zavjereničkom tonu, desne stranke jasno daju do znanja da svako lobiranje organizacija civilnog društva u Bruxellesu smatraju zloupotrebom javnog novca.

S time na umu, bitno je istaknuti da je program financiranja “zelenih” organizacija osmišljen – i potvrđen u Europskom parlamentu – upravo kako bi se civilnom društvu omogućilo promoviranje zelenih politika, s ciljem postizanja ravnopravnosti s korporativnim lobistima. Kako ističu i potpisnici priopćenja, moć neprofitnih organizacija u Bruxellesu neusporediva je s moći korporativnog lobija.

Navode da je tijekom 2024. godine pedeset korporacija potrošilo gotovo 200 milijuna eura za lobiranje u EU, tako odigravši bitnu ulogu “u oslabljivanju i odbacivanju mnogih važnih politika u sklopu Europskog zelenog plana, javnog zdravstva i prirodnih resursa za buduće generacije”. Prema tome, moć lobiranja organizacija civilnog društva, pogotovo što se tiče pitanja od šireg javnog interesa, bitan su mehanizam kontriranja već tradicionalnoj sprezi krupnog kapitala i visoke politike.

Iako redovita godišnja revizija Europskog revizorskog suda, objavljena početkom travnja, nije otkrila nikakve nepravilnosti ili zloupotrebu sredstava, parlamentarni konzervativci i njima naklonjeni mediji nisu ostali nezadovoljni. Naime, revizija je ipak utvrdila da je nužno uvesti poboljšanja u Europski sustav financijske transparentnosti, u kojem se nalaze informacije o korisnicima sredstava kojima Komisija izravno upravlja, ali i druge nepravilnosti oko utvrđivanja statusa OCD-a u Europskoj uniji, koje se daju iskoristiti kao potvrda tvrdnji o netransparentnosti. Prema tome, konzervativna medijska kampanja nastavlja se u revijalnom tonu.

Europsko civilno društvo na oprezu je bilo već uoči prošlogodišnjih izbora za Europski parlament, kad je postalo jasno da će, sukladno s globalnim trendovima, doći do jačanja desnih stranaka u novom sazivu Parlamenta. Budući da su financijski rezovi i ukidanje financiranja nevladinim organizacijama već ustaljene metode (ne samo) europskih konzervativaca, jasna je bojazan civilnog društva da se pokušaji dokidanja financiranja neće zaustaviti na programu LIFE. U prilog tome govore i nedavni rezovi europskih programa u području obrazovanja, zdravlja i humanitarne pomoći.

Krajem prošle godine najavljeni su rezovi u financiranju programa Obrazovanja i podizanja svijesti o razvoju (Development Education and Awareness Raising ili DEAR), posvećenog edukaciji europskih građana o globalnim razvojnim pitanjima i stvaranju pravednijeg i održivijeg svijeta. Reagirajući na te rezove, organizacije civilnog društva iz sfere obrazovanja objavile su tzv. Budimpeštansku deklaraciju, u kojoj pozivaju Europsku komisiju da osigura sredstva koja su im prijeko potrebna za rad, ističući važnost programa u sklopu UNESCO-ve inicijative Obrazovanje za globalno građanstvo (Global Citizenship Education).

Slična je sudbina zadesila i program EU4 Health, posvećen unapređenju europskih javnih zdravstvenih sustava i politika u partnerstvu s organizacijama civilnog društva. Organizacije okupljene u savez EU4 Health Civil Society Alliance izdale su priopćenje u kojem izražavaju zabrinutost zbog toga što radni plan i proračun za 2025. godinu još nije donesen, čime im se otežava i ugrožava osnovno funkcioniranje.

A što se humanitarne pomoći tiče, potvrđeno je da istaknute zemlje članice EU – poput Njemačke, Nizozemske i Finske – smanjuju iznose namijenjene za međunarodnu suradnju, u sklopu programa Službene razvojne pomoći (Official Development Assistance), što izravno pogađa nevladine organizacije u europskim i drugim zemljama. Nedavni primjer ukidanja USAID programa zorno ilustrira taj problem, kada su mnogi OCD-ovi u pogođenim zemljama bili primorani staviti ključ u bravu.

U trenutačnoj globalnoj političkoj klimi sasvim je izvjesno da će se napadi na civilno društvo i financijski rezovi programa nastaviti, a sredstva će nestajati i zbog sve većeg prelijevanja novca u obranu i druge vojne svrhe. Iako će organizacije civilnog društva uvijek biti na meti kada zapušu nepovoljni društveno-politički vjetrovi, bitno je podsjetiti se da je tomu tako upravo zato što je njihov rad od neprocjenjive važnosti, a u njihovu bi se odsustvu donošenje bitnih politika uvelike našlo pod utjecajem tržišno orijentiranih aktera.

Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.

Sustav osiguranja kvalitete neformalnih obrazovnih programa SKOCKANO razvijen je s ciljem povećanja kvalitete obrazovnih programa koje provode organizacije civilnog društva te služi i promicanju tih programa u društvu i lokalnim zajednicama. Sustav su razvile članice GOOD inicijative, a temelji se na vrijednostima i načelima neformalnog obrazovanja.

Usklađivanjem sa standardima i kriterijima Sustava, organizacije mogu poboljšati kvalitetu svojih obrazovnih programa i time povećati njihovu prepoznatljivost. Oznaka kvalitete potvrđuje profesionalnost organizacije, čineći je prepoznatljivijim partnerom za različite dionike, a sudionicima daje sigurnost u kvalitetu pripreme i provedbe svojih obrazovnih programa. Osim toga, oznaka kvalitete povećava vidljivost organizacije i pridonosi izgradnji povjerenja prema organizacijama civilnog društva.

Pitanja vezana uz sustav i proces prijave mogu se postavljati do 16. travnja na adresu skockano.prijave@gmail.com ili provjeriti na Q&A stranici programa.

Više detalja o pozivu pročitajte ovdje.

Rok za prijavu je 2. svibnja.