<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>čitanje &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/citanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 29 Aug 2025 11:55:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>čitanje &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Everyday Reading of Literature &#038; Lessons on Reading Everything</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/simpozij/everyday-reading-of-literature-lessons-on-reading-everything/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 29 Aug 2025 11:55:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Anera Ryznar]]></category>
		<category><![CDATA[astrid erll]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[ffzg]]></category>
		<category><![CDATA[komparativna književnost]]></category>
		<category><![CDATA[nikica gilić]]></category>
		<category><![CDATA[rita felski]]></category>
		<category><![CDATA[simpozij]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=77766</guid>

					<description><![CDATA[Međunarodni znanstveni simpozij Everyday Reading of Literature (EROL) održat će se 1. i 2. rujna na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Simpozij se provodi u organizaciji članova projekta PoKUS s Odsjeka za komparativnu književnost, a prati ga studentska konferencija LORE koja se odvija u popodnevnim satima u Booksi. Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (PoKUS) je istraživački projekt čiji...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Međunarodni znanstveni simpozij <em>Everyday Reading of Literature</em> (EROL) održat će se<strong> 1. i 2. rujna</strong> na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Simpozij se provodi u organizaciji članova projekta <em>PoKUS</em> s Odsjeka za komparativnu književnost, a prati ga studentska konferencija<em> LORE</em> koja se odvija u popodnevnim satima u <a href="https://booksa.hr/">Booksi</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici </em>(PoKUS) je istraživački projekt čiji je cilj &#8220;obuhvatno utvrđivanje i interpretiranje činjenica o pamćenju književnosti u svakodnevici, poglavito usmjereno na neprofesionalne čitatelje u Hrvatskoj&#8221;. Znanstveni simpozij dio je aktivnosti u sklopu projekta, a  donosi niz predavanja međunarodnih izlagača_ica koji_e se bave temama čitanja i pamćenja književnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izlaganja o praksama svakodnevnih čitanja odvijat će se od 9 do 15 sati u dvoranama D3 i D4, a program će se moći pratiti i <em>online</em>. Na dan otvorenja simpozija <em>keynote </em>predavanje <em>Expert Readers / Amateur Readers: Applying The Principle Of Symmetry</em> će održati književna teoretičarka i kritičarka <strong>Rita Felski</strong>. Autorica će u svom izlaganju predstaviti perspektivu simetrije u čitanju kroz leću postkritike. Završno predavanje drugog dana simpozija održat će <strong>Astrid Erll </strong>pod nazivom <em>Memory Studies in Search of the Reader</em>, a u njemu će biti predstavljene točke presjeka između sjećanja i književnosti. Cjeloviti raspored dvodnevnog simpozija uz opise predavanja možete pronaći <a href="https://pokus.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2025/08/Schedule-and-Abstract-Booklet.pdf">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Usporedno s predavanjima na FFZG-u, održat će se i studentska konferencija<em> Lessons on Reading Everything</em> (LORE) u književnom klubu <a href="https://booksa.hr/u-klubu/program/ostali-programi/lore-lessons-on-reading-everything-studentska-knjizevno-znanstvena-konferencija">Booksa</a>. Program oba dana počinje u 17 i završava u 20 sati. Uvodna profesorska izlaganja održat će <strong>Nikica Gilić</strong> na temu <em>Recepcije subverzivnosti žanrovskog filma</em> i <strong>Anera Ryznar</strong> o istraživanju <em>Čitatelj Z: čitateljski stilovi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu</em>. Nakon uvodnih, slijede studentska izlaganja o recepciji književnih i srodnih umjetničkih djela čiji popis i raspored možete pronaći u konferencijskoj <a href="https://pokus.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2025/06/LORE_knjizica_fin.pdf">knjižici</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svi programi su besplatni i otvoreni za širu javnost, a više detalja o konferencijama možete pronaći <a href="https://pokus.ffzg.unizg.hr/?p=616">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Građani svom gradu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/gradani-svom-gradu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Feb 2017 14:35:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Kortil]]></category>
		<category><![CDATA[galerija kortil]]></category>
		<category><![CDATA[gradska pričaonica]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=gradani-svom-gradu</guid>

					<description><![CDATA[Cilj Gradske pričaonice je približiti odrasle generacijskim temama kojima su preokupirani mladi sugrađani i sugrađanke. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U petak, <strong>3. veljače</strong> u <strong>17 sati</strong> u prostoru Križanićee 6a predstavit će se izdanje naslova <em>Gradska pričaonica</em> koje je nastalo tijekom istoimene radionice u periodu listopad-prosinac 2016. u Galeriji Kortil.</p>
<p>Cilj Gradske pričaonice je približiti odrasle generacijskim temama kojima su preokupirani mladi sugrađani i sugrađanke. U njoj sudjeluju učenici osnovnih škola Centar i Nikola Tesla iz Rijeke: <strong>Dorotea Topić</strong>, <strong>Elvedina Japić</strong>, <strong>Karlo Kajba Šimanić</strong>,<strong> Lino Ružić</strong>, <strong>Samanta Šimunović</strong>, <strong>Tatjana Kopić</strong>, <strong>Karlo Stipanović</strong>, <strong>Noelle Kumarić</strong>, <strong>Vanja Maravić</strong>, <strong>Victoria Botički</strong> i <strong>Gabriella Grabušić</strong>, uglavnom svi kao pripovjedači/ce, ali i ilustratori/ce.</p>
<p>&#8220;Razgovorom smo od početnih tema, za koje smo pretpostavljali da bi mogle zaokupljati dječji imaginarij, došli do novih tema i pripovjedaka koje predstavljamo u ovoj brošuri, specijalnom izdanju časopisa Književnost uživo za 2017. godinu, a koji je poslužio kao baza gdje smo sve te radove po prvi puta javno objavili&#8221;, ističu iz Galerije Kortil.&nbsp;</p>
<p>Nakon prvog javnog čitanja u listopadu 2016., <em>Gradska pričaonica</em> je nastavila s radom uz vodstvo <strong>Milana Zagorca</strong> (Književnost uživo) i Jolande Todorović (Kortil uživo), te je uz likovno-grafičko uređenje umjetnice <strong>Lee Čeč</strong> dobila svoj tiskani i digitalni oblik.</p>
<p><em>Gradska pričaonica</em> je realizirana kroz platformu Građani svom gradu, uz potporu kanadske fondacije Musagetes i riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.&nbsp;</p>
<p><em>Građani svom gradu</em> je otvorena i rastuća zajednica umjetničkih, kulturnih i edukacijskih aktera/ki grada Rijeke te platforma za medijaciju umjetničkih i kulturno-pedagoških programa s ciljem jačanja razvoja i kohezije umjetničke scene grada Rijeke te razvijanja publike i njenog kulturno-umjetničkog interesa i angažmana. Rad platforme uključuje aktivnosti kao što su: javna predavanja, radionice, otvorene diskusije, intervencije u gradu, izložbe, publikacije, međunarodne i nacionalne suradnje… Građani svom gradu temelji se na principima otvorenosti, solidarnosti, participativnosti, inkluzivnosti, interdisciplinarnosti i revitalizaciji ideje zajednice proizvodnjom autentičnog umjetničkog i interdisciplinarnog diskursa.</p>
<p>Izdanje <em>Gradska pričaonica</em> će predstaviti djeca-autori/ce uz podršku Jolande Todorović, Lee Čeč i Milana Zagorca. Izdanje je dostupno na stranici <a href="http://www.knjizevnostuzivo.org" target="_blank" rel="noopener">www.knjizevnostuzivo.org</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poezija u dvorištu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/poezija-u-dvoristu-0/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 Nov 2014 11:39:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Café U dvorištu]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[Marija Andrijašević]]></category>
		<category><![CDATA[poezija u dvorištu]]></category>
		<category><![CDATA[predstavljanje]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=poezija-u-dvoristu-0</guid>

					<description><![CDATA[Gošća kafića U dvorištu je pjesnikinja Marija Andrijašević, koja će ovom prilikom predstaviti svoj rad.
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Program <em>Poezija u dvorištu</em> otvaranje je novoga mjesta govorenja, čitanja i slušanja: riječ je o našem sudjelovanju u onome što je neophodan dio čitateljskog iskustva – užitka u teksta. Pjesnici i poezija u traženju jedinstvenoga glasa rade na svojoj posebnosti, razlici, ali i žive od onih koji ih okružuju, s kojima dijele zajednički zrak, osjećaj ljepote i prolaznosti vlastitog života.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><strong>Marija Andrijašević</strong> (Split, 1984), živi u Zagrebu gdje studira komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju. 2007. objavila je rukopis <em>davide, svašta su mi radili</em>, za kojeg je iste godine dobila nagradu Goran za mlade pjesnike. Pjesme su joj objavljivane u kulturnoj periodici i prevođene na poljski, talijanski, engleski, ukrajinski, slovenski itd. Radi kao Community Manager u Kulturi promjene Studentskog centra i Teatru &amp;TD.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Predstavljanje će biti održano u kafiću </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">U dvorištu</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;"> </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">18.</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;"> </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">studenog</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">, s početkom u </span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">19 sati</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">.&nbsp;</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Mo Yan</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/citanje-mo-yan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 24 May 2013 13:56:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[studentski centar]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-mo-yan</guid>

					<description><![CDATA[<p>Polu-autobiografsku pripovijetku <em>Promjena</em> kineskog pisca Mo Yana čitat će njena prevoditeljica Karolina Švencbir Bouzaza.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Čitanje će biti održano u srijedu, <strong>29. svibnja</strong>, u <strong>Galeriji SC</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
<p>Kineski pisac <strong>Mo Yan</strong>, pravim imenom <strong>Guan Moye</strong>, rođen je 17. veljače 1955. u okrugu Gaomi pokrajine Shandong. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2012. godine, a opisuju ga kao pisca koji u svojim djelima spaja magični realizam, narodne priče i povijest. U razdoblju kulturne revolucije napušta osnovnu školu i odlazi raditi na farmu kao nadničar. Godine 1976. pristupa Narodnooslobodilačkoj vojsci, a 1984. je primljen na studij književnosti pri Institutu za umjetnost Narodnooslobodilačke vojske. Ubrzo nakon toga objavljuje neka od svojih značajnijih književnih djela poput <em>Transparentne rotkvice</em> i romana <em>Crveni sirak</em>. U svojim se djelima posvećuje ruralnim temama i kao čest književni motiv koristi rodni kraj, težak položaj seljaka, nepravednost režima, a obrađuje i neke stare kineske teme poput kanibalizma, seksualnosti, tijela i patrijahalnih odnosa.</p>
<p>Polu-autobiografska pripovijetka <em>Promjena</em> također je izlaganje povijesti, no ta se povijest ne zadržava samo na osobnom iskustvu autora, već prati promjene u suvremenom kineskom društvu. Autor sadržaj pripovijetke razvija na način da jednostavnim jezikom povezuje slike djetinjstva, rodnog kraja, prijatelja i obitelji u jedinstvenu umjetničku cjelinu, dok životni izazovi nagovještaju promjene određenih odnosa u kineskom društvu koje značajno utječu i na opći doživljaj stvarnosti svakog lika ponaosob. Mo Yan na suptilan način propituje kinesku stvarnost i ono što nužno slijedi iz gospodarskih, društvenih i političkih promjena.</p>
<p><strong>Karolina Švencbir Bouzaza</strong> rođena je 1980. u Zagrebu. Magistrirala je kinesku i svjetsku književnost na Pekinškom sveučilištu za jezike i kulturu, a trenutno je asistent u suradničkom zvanju za područje humanističkih znanosti, grana sinologija, na Katedri za sinologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.</p>
<p>Čitanja vode i moderiraju <strong>Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje u Galeriji SC</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/citanje-u-galeriji-sc/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 05 Dec 2012 21:02:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[albert Savinia]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[galerija sc]]></category>
		<category><![CDATA[galerija studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-u-galeriji-sc</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novo <em>Čitanje</em> posvećeno autoru Albertu Saviniu održat će se 7. prosinca u potkrovlju Galerije SC, s početkom u 20 sati.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Vrlo je teško predstaviti veliki, snažno heterogen, a istovremeno iznenađujuće ujednačen svijet<strong> Alberta Savinia</strong>, inače mlađeg brata mnogo poznatijeg slikara <strong>Giorgia de Chirica</strong>. Iako su samo rijetka Savinijeva djela prevedena na hrvatski jezik, riječ je o iznimnom piscu, i ne samo piscu nego i skladatelju, slikaru, novinaru, scenografu. <em>Gospodin Dido</em> je zbirka pripovijedaka koja stoji na samom kraju Savinijeva opusa. Riječ je o dvadeset osam pripovijedaka objavljenih u dnevnim novinama <em>Corriere della Sera</em> između 1949. i 1952. godine. Kroz te je pripovijetke moguće upoznati gotovo sve motive Savinijevog opusa koji se temelji na tri konstante.</p>
<p>Prvo uporište čine freudovski motivi: podsvjesno, snovi i noćne more, Eros i Tanatos, djetinjstvo, očinska i majčinska figura, edipov kompleks, odnos muškarca i žene, ludilo. Nadrealizam, od kojeg se on sam djelomično ograđuje, druga je konstanta: pokušaj da se razotkrije jednodimenzionalnost stvarnosti pribjegavanjem mehanizmima nesvjesnog i snova. Kako bi pomirio ta dva, prividno suprotna, koncepta, on u središte svojih priča ubacuje autobiografsko pripovjedno &#8220;Ja&#8221;. Treći stup su kulturna polazišta koja u sebi sadrže mitološki aspekt: česte su figure klasične mitologije, tek naznačene ili jasno uronjene u modernost situacije. Za Savinijev su jezik karakteristična ponavljanja kako motiva tako i tema, vrsno poznavanje etimologije, lapsusi, strane riječi i izrazi, poslovice, citati, arhaizmi, dijalektalizmi, igre riječi, dvosmislenosti, metafore, ironija. Prijevode će realizirati i čitati<strong> Jasna Rešić</strong> i <strong>Petra Pavić</strong>.</p>
<p><em>Čitanje</em> je svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji služi za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Odabirom tekstova prevoditelji skreću na sebe pozornost izdavača, a što je najbitnije, prezentiraju novi tekst čitatelju tj. slušatelju. Čitanja vode i moderiraju<strong> Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Bunin</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/citanje-bunin/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 05 Nov 2012 10:53:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[kultura promjene SC]]></category>
		<category><![CDATA[tijana gojić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-bunin</guid>

					<description><![CDATA[<p>Cilj je novoga programa SC-a otvoriti prostor mladim prevoditeljima i klasičnim autorima.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Čitanje:</em> novi je program <a href="http://www.sczg.unizg.hr/kultura/" target="_blank" rel="noopener">Kulture promjene SC-a</a> zamišljen kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja. Oni odabiru kako kanonske tako i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje će čitati sami ili u društvu renomiranog prevoditelja i autora. Osim što na taj način skreću na sebe pozornost izdavača, prezentiraju i novi tekst čitatelju, odnosno slušatelju. Cilj je programa otvoriti prostor mladim prevoditeljima i klasičnim autorima koji su dosad iz bilo kojeg razloga bili slabo prevođeni na hrvatski jezik. Prvo čitanje održat će se <strong>9. studenog</strong> u <strong>potkrovlju Galerije SC</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>. Ulaz je slobodan.</p>
<p>Prva će večer biti otvorena jednim nepravedno zapostavljenim ruskim klasikom, <strong>Ivanom Aleksejevičem Buninom</strong>. Čitat će se pripovijest <em>Antonovke</em>, pripovijesti iz kasnije zbirke <em>Tamne aleje</em>, <em>enciklopedije ljubavi</em>, prvi put na hrvatskom jeziku, neki dijelovi iz <em>Gospodina iz San Francisca</em> i proslavljenog romana <em>Život Arsenjeva</em> za koji je autor dobio Nobelovu nagradu za književnost. Prijevode će realizirati i čitati <strong>Tijana Gojić</strong>, rusistica i anglistica, i <strong>Ivo Alebić</strong>, rusist.</p>
<p>Čitanja vode i moderiraju <strong>Ivana Biočina</strong> i <strong>Ivo Alebić</strong>. Za sve informacije ili prijedloge novih prijevoda možete ih kontaktirati na <a href="mailto:ivanabiocina@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">jedan</a> ili <a href="mailto:ivoalebic@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">drugi</a> mail.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Filozofija (ne)čitanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/filozofija-necitanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 30 Jan 2012 11:50:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[Filozofija (ne)čitanja: Kako razgovarati o knjigama koje nismo pročitali]]></category>
		<category><![CDATA[ivica prtenjača]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[Knjižnica Bogdan Ogrizović]]></category>
		<category><![CDATA[Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića]]></category>
		<category><![CDATA[kristijan vujičić]]></category>
		<category><![CDATA[nadežda čačinovič]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=filozofija-necitanja</guid>

					<description><![CDATA[Tribina <i>Filozofija (ne)čitanja: Kako razgovarati o knjigama koje nismo pročitali</i> održava se u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu .]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Flaubert je na jednom mjestu zapisao: &#8220;čitajte da biste živjeli&#8221;. Gosti tribine, filozofkinja <strong>Nadežda Čačinovič</strong> i književnik <strong>Ivica Prtenjača</strong>, razgovarat će o čitanju i nečitanju: čita li se u današnje vrijeme hiper produkcije više ili manje. Raspravljat će se o tome živimo li još uvijek u društvu gdje je čitanje predmet sakralizacije, odnosno zašto ljudi ponekad ne žele priznati da nisu pročitali određenu knjigu. Može li se uopće suvislo razgovarati o knjigama koje nismo pročitali? Na kraju će biti govora o razlozima zašto bismo ipak trebali čitati knjige i o povezanosti čitanja i obrazovanja.&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">
<p>Tribinu koja će se održati u ponedjeljak, <strong>30. siječnja</strong> s početkom u<strong> 19.30 </strong>sati, uređuje i vodi <strong>Kristijan Vujičić</strong>.</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Istraživanje o elektroničkim knjigama</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/istrazivanje-o-elektronickim-knjigama/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonija Letinić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 07 Jun 2011 09:46:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[e-book]]></category>
		<category><![CDATA[elektronicke knjige]]></category>
		<category><![CDATA[readers' voice]]></category>
		<category><![CDATA[territorio e-book]]></category>
		<category><![CDATA[zaklada german sahchez ruiperez]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=istrazivanje-o-elektronickim-knjigama</guid>

					<description><![CDATA[Zaklada Germán Sánchez Ruipérez u sklopu projekta <i>Territorio e-Book</i> provodi seriju istraživanja o čitanju knjiga u  elektroničkom formatu.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify"><a target="_blank" href="http://www.fundaciongsr.es/index.php" rel="noopener">Zaklada Germán Sánchez Ruipérez</a> djeluje u području obrazovanja i kulture, a svojim se programima fokusira na istraživanje pismenosti te poticanje čitanja na novim medijima, kao i na pozitivan društveni i politički odnos prema čitanju u društvu.
</p>
<p align="justify">Zaklada je pokrenula projekt <em>Territorio e-Book</em> kojim istražuje navike čitatelja, prilagodbu i interes za čitanje na novim, digitalnim formatima. Rezultati projekta bit će diseminirani kroz seriju članaka naslovljenih <em>Readers&#8217; Voice</em>.
</p>
<p align="justify">Do sada je provedeno istraživanje o čitateljima starojim od 55 godina, a rezlutati istraživanja objavljeni su u pdf formatu slobodnom za preuzimanje. Unatoč brojnim predrasudama, istraživanje provedeno na osobama između 55 i 75 godina, pokazalo je da je ova publika, spremna prihvatiti nove alate pridajući važnost sadržaju nasuprot formi.
</p>
<p align="justify">Studiju, objavljenu na španjolskom jeziku, možete preuzeti <a target="_blank" href="http://www.territorioebook.com/lavozdeloslectores/01/" rel="noopener">ovdje</a>.
</p>
<h5 align="right"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: normal;"><span style="color: rgb(105, 105, 105);">Izvor: Zaklada Germán Sánchez Ruipérez</span><br />
  </span><br />
</h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Brzina je vrlina?</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/poptika/brzina-je-vrlina/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ante Jerić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Jun 2009 19:59:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Poptika]]></category>
		<category><![CDATA[brzina]]></category>
		<category><![CDATA[čitanje]]></category>
		<category><![CDATA[mršavljenje]]></category>
		<category><![CDATA[vrlina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=brzina-je-vrlina</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jedan od aksioma na kojem počiva naše društvo kaže da je brzina zapravo vrlina.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Još od <strong>Modela T</strong> naše doba zaista je obilježila proizvodnja svega i svačega na tekućoj vrpci, ali ako se malo potrudimo još se uvijek mogu naći primjeri u kojima nije moguće izjednačiti brzinu i vrlinu. Meni, recimo, odmah napamet padaju dvije: seks i čitanje. Ne morate biti guru tantričkog seksa da biste znali ponešto o odnosu kakvoće <em>coitusa</em> i duljine istog. S druge strane, odnos između brzine i čitanja tema je koja zaslužuje još koji redak.</p>
<p>U posljednje vrijeme među intelektualnim krugovima, u najširem mogućem smislu te sintagme, počela se širiti nova moda. U našim je krajevima zaživjela pod imenom brzo čitanje. O čemu se tu zapravo radi? Od pelena do promocije slušamo kako bez muke nema nauke. Tijekom cijele akademske karijere svima nam je želja, da se ne lažemo, uz što manje muke steći što više nauke. Brzo čitanje pronalazi svoje mjesto u vakuumu između naše želje i naše stvarnosti. Pretpostavimo da vam je, kao i svima drugima, dosta kroničnog viška radnog materijala koji se uporno nagomilava na radnom stolu. Želite tomove i tomove tih papirusina svladati nešto brže. I, kako to već ide, na nečiju preporuku izdvojite gotovo dvije tisuće kuna za tečaj brzog čitanja. Košta, istinabog, košta papreno. Ali uopće ne sumnjate da će se sve to isplatiti jednom kad postanete šumaher u brzom čitanju. Konačni rezultat?<br />
<em><br />
Pročitali ste Rat i mir. Spominje se Rusija.</em></p>
<p>Iskustvo je to <strong>Woodyja Allena</strong>. Uvjeren sam da veliki ironik ovaj put ne pretjeruje. Ne zato što sam osobno prošao kroz jedan trenažni proces brzog čitanja. Kako onda znam? Eto, nisam skočio ni s <strong>Ciboninog tornja</strong> pa isto imam prilično dobru predodžbu o tome kako bi to završilo.</p>
<p>Ako malo bolje razmislite, brzo se čitanje ne razlikuje puno od brzog mršavljenja.U oba slučaja oglasi se obraćaju siroticama i sirotanima koji imaju problema; jedni s masnim stanicama koje se talože u području trbuha, a drugi s lektirom koja se taloži na području stola još tamo od novogodišnjeg derneka. Sad dolazi ljeto i, molit ću lijepo, u malo manje od pola mjeseca treba se riješiti onog što se tu gomilalo malo manje od pola godine. Kako to postići? Magičnim tretmanom od kojeg ćete u 2 tjedna smršaviti 8 kila, odnosno povećati brzinu čitanja s 250 na čak 1200 riječi u minuti! Sličnosti tu ne prestaju. Činjenica da će vas uskoro opelješiti mora se nekako opravdati. Zato u oba slučaja imate taj osjećaj kao da ste prošli inicijaciju u treći stupanj masonske lože. Tome služi deklaracija čudotvornog čaja <strong>Čang šlang</strong> spravljenog od korijena kineskog gloga koji će vaše kilograme istopiti kao proljetno sunce posljednji snijeg. Brzi čitači će vas, s druge strane, poučiti čitanju tehnikom delfina! Hoće li se pokazati rezultati? Uvjeren sam da hoće. Sama činjenica da ste se uhvatili u koštac s problemom često je dovoljna sama po sebi. Višak kilograma će se istopiti jer se pažljivije hranite. Brže ćete čitati jer ste koncentriraniji. Izgleda da je to stvar autosugestiji. Ako je doista tako, onda sa svojim potpisom na ček kojim ćete sve to platiti niste ovjerili samo svoju budućnost nego i svoju dijagnozu.</p>
<p>Brzo čitanje se može usporediti i s brzim bogaćenjem. Samo pogledajte ovih dana kolone ljudi s ishodištem u poslovnicama <strong>Hrvatske lutrije</strong>. Ovi ljudi ne žele čitati brzo, ali se žele brzo obogatiti. Iako je, ajd&#8217; priznajem, usporedba poprilično nategnuta, određene sličnosti ne mogu se poreći. Ljudi koji uplaćuju loto listiće vidjeli su na televiziji dobitnike <em>jackpota</em> koji su se uz malo ulaganja dokopali velikog iznosa. Jedan je to od milijuna sretnika koji to nisu ničim zaslužili. Za prikaz sreće pobjednika treba vam svega 5 minuta, dok bi samo letimični prikaz razočaranih lica gubitnika trajao mjesecima. Upravo je to garancija da će uplate milijuna i milijuna listića stizati iz tjedna u tjedan. Dokumentarci su nam pokazali da na našem sferoidu doista postoje nevjerojatno brzi čitači. Oni su u stanju pogledati stranicu knjige, trepnuti, okrenuti stranicu i s vrlo visokim postotkom točnosti reći vam što su upravo pročitali. Znanost nije izrekla svoj pravorijek, ali izgleda da dotični nemaju corpus callosum čemu duguju svoju nevjerojatnu sposobnost. U promotivnim letcima tečaja za brzo čitanje takva sitnica zna se izostaviti pa se često zna upotrijebiti retorika tipa: Ako mogu oni, možete i vi! Stvari ipak nisu tako jednostavne. I dobitnik <em>jackpota</em> i čovjek čiji je mozak malko drugačije ustrojen očito su čudan slučaj statistike. Ni jedan ni drugi ne znaju čemu duguju svoju sreću. Jednako je smisleno očekivati od pobjednika na lotu da vas nauči kako dobiti jackpot kao i od jedne takve osobe da vas nauči čitati brže.</p>
<p>Ako iz naše kratke analize izbacimo autosugestiju i prirodne anomalije, što nam ostaje? Ostaje nam, dragi čitatelji, činjenica da ne postoji nešto što bi s pravom nosilo naziv brzog čitanja. Ne čitate vi brzo, nego preskačete dijelove teksta. Okej, priznajem, to je jedna od strategija čitanja, ali počiva na paradoksu. Uzmimo najprije u obzir da ne možete preskakati tekst koji predstavlja iole zahtjevnije štivo koje treba savladati. Mislim, možete, ali onda vam razumijevanje pročitanog i nije nešto pa se kod studenata kao moguća nuspojava može javiti jesenski rok. Onda ispada da tu strategiju možete primijeniti samo na lijepu književnost. Lijepa književnost je nešto što bi trebali čitati  samo ako to volimo. Cilj  brzog čitanja bio bi da, je l&#8217;, brže završimo sa stvarima koje možda ne volimo čitati da bismo više vremena posvetili stvarima koje volimo (čitati). <em>Summa summarum</em>? Brzo čitanje u tom je slučaju proces čije ostvarenje dokida svoj smisao.</p>
<p>Zaključno s ovim poglavljem ova Poptika ima otprilike 1000 riječi. Ako imate certifikat o uspješno završenom tečaju brzog čitanja znači da čitate cca 1200 riječi u minuti.Uz malo matematike da se zaključiti da ste ovu kolumnu pročitali za nešto manje od minute. Ako je tako, prije nego vam uopće padne napamet ostaviti svoj komentar, najljepše ću vas zamoliti  da se vratite na naslov ovog teksta i krenete iz početka.</p>
<p>Sporije čitajte pa ćete me možda brže razumjeti.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
