“Do sada smo imali brojne radionice, koncerte, predstave, performanse, karaoke zabave, video prezentacije, izložbe, sajmove i brojne druge aktivnosti – te vas pozivamo da se uključite i pridružite našem inkluzivnom programu”, poručuju organizatori.

Sudionicima je osigurana sva raspoloživa (tehnička, prostorna, ljudska i druga) podrška u prezentaciji umjetničkih i drugih radova, kao i podjednaka i transparentna financijska potpora.

Kao primarno inkluzivan program, UPSET ART svake godine prima sve prijavljene nastupe, izložbe, prezentacije, koncerte, performanse, kao i sve digitalne materijale – bez obzira jesu li te umjetničke radove stvorili pojedinci ili grupe, osobe s invaliditetom ili oni “bez” invaliditeta.

Poziv je otvoren do 1. listopada 2023. godine, a prijaviti se možete ispunjavanjem prijavnice.

Peti UPSET ART festival umjetnosti i inkluzije osoba s invaliditetom održati će se 11. i 12. studenog 2023. godine u Centru za kulturu Trešnjevka.

Više informacija potražite na mrežnim stranicama ili kontaktiranjem voditelja festivala.

Krilatica radionice je da film radi gledanjem. Zbog toga će se na svakom satu gledati, analizirati i pričati o filmu, sve s ciljem aktivacije ogromnog gledateljskog iskustva koje je svaki polaznik stekao cjeloživotnim gledanjem filmova. Analizom se mogu utvrditi dovoljno precizni umjetnički i produkcijski postupci, koji mogu pomoći i potaknuti polaznike na shvaćanje svih integriranih vještina potrebnih da se jedan film napravi. Zbog toga je filmska projekcija snažan alat edukacije na ovoj radionici.

Na radionici će se prema tome osvijestiti filmsko znanje stečeno cjeloživotnim gledanjem filmova. prenijeti osnovne vještine snimanja i montaže, napraviti film u zadanim uvjetima, osposobiti polaznika_cu za daljnju filmsku edukaciju te održati projekciju filmova sa radionice.

Vedran Šuvar rođen je 1980. u Zagrebu. Od 2003. član je Kinokluba Zagreb, kojega je predsjednik bio od 2012. do 2018. Autor je Manifesta amaterskog filma. Studirao produkciju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i producirao preko 100 filmova. Autorskim filmovima te filmovima koje je producirao sudjelovao je na mnogobrojnim domaćim i inozemnim festivalima. Bio producent Dana hrvatskog filma 2009. godine te revije filmskog i videostvaralaštva 2008. godine, kao i programski voditelj Kratkih slika MM centra od 2012. do 2016. godine. Od 2021. godine izvršni producent Factuma.

Radionice se održavaju ponedjeljkom i srijedom od 19 do 21 sati, počinju 3. svibnja i traju dva mjeseca. Prijave se šalju putem maila.

Rok za prijavu je 2. svibnja.

“Zavirite prvi put u kuglanu ili se prisjetite kako je to stajati na parketu školske dvorane, otkrijte kako su trešnjevačke sportašice postale itekako vidljive na trešnjevačkim ulicama zahvaljujući kistu Ene Jurov!”, stoji u najavi šetnje.

“Čitava ova ekipa je vrlo aktivna, a njihov zajednički rad među drugim ženama ima točno određene političke namjere. Njihova aktivnost na sportskom polju jedna je od mnogih manifestacija želja da pokažu kako žena može biti, na primjer, i sportaš. A da bi se to pokazalo u ono vrijeme, 1936., 1937., 1938. – trebalo je imati ogroman rezervoar borbenosti”, stoji u monografiji Zlatne godine RSD Metalca (1929.-1979.), izdanoj povodom pedesete obljetnice postojanja tog trešnjevačkog radničkog sportskog društva. Ekipa o kojoj se govori Metalčeva je sekcija hazene, igre slične rukometu koja je 1930-ih bila najpopularniji ženski ekipni sport na ovim prostorima.

Sekciju hazene u Metalcu je vodila sindikalna organizatorica Dragica Končar. Izvještaj sa skupštine društva održane 1937. pokazuje da je rezervoar borbenosti bio potreban i za rad iznutra, među drugovima. ‘Sekcija nije imala dvoranu za vježbe, pa je zbog toga otpalo dosta članica, a na dan skupštine bilo ih je samo osam. Dragica je kritizirala pojedine članove da nemaju dovoljno razumijevanja za ženski sport i da bi zbog nerazumijevanja sekcija mogla prestati s radom možda u najskorijoj budućnosti’, stoji u njemu.

U Metalcu su se kasnije razvijale razne ženske sekcije, ali nogometna nikad nije zaživjela, ni u tom društvu, ni u drugim sportskim kolektivima na području Trešnjevke. To ne znači da ženskog rada u nogometu nije bilo. U knjižici o tridesetoj godišnjici SD Trešnjevka (1926-1956) spominje se supruga oružara NK Trešnjevka Đuke Prpića, Julka Prpić. ‘Koliko stotina dresova i čarapa je prošlo kroz njezine prste. Ona već znade kakova je boja leša na igralištu Šibenika i Odreda, sve preko zamrljanih dresova igrača. Osim toga priprema uvijek za svoju veliku porodicu igrača čaj, a katkada i sendviče’, navodi se o Julki.

Fotografije sportskih radnica poput nje u arhivima je uglavnom nemoguće pronaći, jer su fotoaparati prema njima rijetko bili usmjereni. Njen je lik na materijalima za ovu šetnju stoga proizašao iz mašte ilustratorice Ene Jurov. U zaborav su brzo padale i sportske radnice prvog reda, igračice klubova koji su proslavili Trešnjevku, poput košarkaškog kluba poznatog pod nazivima Industromontaža, Jugomontaža i Monting. ‘Kada se govori o košarkašicama, ne mogu se zaboraviti ni imena iz vremena kada su titule bile samo pripremane. Zato ovom zgodom spomenimo već zaboravljena imena: Ankica Tortić, Ivka Tortić, Marija Barundić, Hermina Lisjak, Nada Kiš, Nada Marof, Mira Kupec, Zlata Plesničar, koje su među prvima oblačile zeleni dres’, stoji u monografiji izdanoj 1970., povodom 25 godina postojanja kluba.

Košarkašice Montinga bile su višestruke prvakinje Jugoslavije i osvajačice Europskog kupa 1980. godine. Njihova druga kuća bila je Kutija šibica, u kojoj su se družile s rukometašicama Trešnjevke i Lokomotive.
Mnoge su sportašice uz trešnjevački sport ostajale i po završetku igračke karijere. Rukometašica Lokomotive Nada Vučković radila je kao profesorica tjelesnog odgoja u OŠ Augusta Šenoe. Učenica te škole Lidija Sertić u sastavku Naprijed djevojke objavljenom u listu Naš polet 1966./1967. piše kako na igralištu treniraju često i naporno, ali im uz podršku profesora i rana ustajanja postaju draga. ‘I često poželimo osjetiti nervozu utakmice i glas sa strane koji nas vodi kroz igralište’, zaključuje Sertić.

Sve je ovo, i mnogo više toga što ne možemo jednom šetnjom i tekstom obuhvatiti, trešnjevački ženski sport. Od onih koji su prale dresove, organizirale tvorničke radnice i odbijale stati u redove fašista do osvajačica europskih titula, profesorica u školama i učenica s loptama u rukama”, piše Ivana Perić.

Zagrebačka obilaznica je svojim najvećim dijelom sagrađena između 1977. i 1979., a motel Plitvice, sagrađen u isto vrijeme, je glavni ugostiteljsko-turistički kompleks na ključnom križanju auto cesta koje od Zagreba vode u svim smjerovima. Iako se nalazi na prvorazrednoj lokaciji, a njegova ponuda je tokom više od 40 godina postojanja uključivala motel, auto kamp, restoran i dva caffe bara povezana pamtljivim mostom preko auto puta dugovi su opteretili tvrtku koja se nalazi u 100-postotnom vlasništvu Nacionalnog parka Plitvice i očekuje se skori odlazak u stečaj i rušenje objekata. Stoga, ovo je jedinstvena prilika za posjet tom lokalitetu koji odiše atmosferom 70-ih, a koji će uskoro nestati.

Polazak ture je u 15:15 sati na tramvajskom okretištu Savski most, kod polazišta autobusne linije ZET-a broj 112 (za Lučko), s polaskom u 15:35. Za one koji svoj dolazak planiraju osobnim vozilima, početak obilaska će biti oko 16:30 sati.

Festival u čijem se programu isprepliću povijest i suvremenost nijemog filma uskoro će ponovno na platnu i pozornici trešnjevačkog Centra za kulturu publici predstaviti izbor recentne i klasične produkcije. Četrnaesto izdanje PSSST!-a, manifestacije koja spaja projekcije filmova sa živim, žanrovski raznovrsnim izvedbama domaćih glazbenika, održat će se između 6. i 7. studenog u CeKaTe-u.

Ovogodišnji PSSST! otvorit će ciklus domaće nijemofilmske baštine. U partnerstvu s Kinotekom, filmskim odjelom Hrvatskog državnog arhiva, prikazat će se filmovi Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Većinu naslova potpisuje Milovan Gavazzi, profesor na tom odsjeku i pokretač domaće etnološke filmske produkcije, a za njima će uslijediti izlaganje etnologinje Tanje Bukovčan. Filmovi su se do početka sedamdesetih godina snimali slijedeći formulu klasičnog nijemog filma s međunaslovima, a prikazuju običaje “poput prokuhavanja mlijeka uz pomoć vrućeg kamenja (Hercegovina), prastare tehnike pletenja ženskih kapica zvanih jalba (Trg kod Ozlja), fizičkog premještanja cijele drvene kuće (Turopolje) i začudne pogrebne povorke na saonicama”, stoji u najavi. 

Na natjecateljski se program ova, za filmsku produkciju i festivale nesretna, godina nije negativno odrazila pa on broji čak devetnaest naslova iz trinaest različitih zemalja te uključuje različite filmske rodove i autorske poetike. Među njima se nalaze i radovi domaćih autorica i autora Ive Gavrilović, Marije Lučić, Erika Kylea Lončara i Ane Šurije Fundak. Filmovi će se natjecati za nagradu publike, dok će žiri festivala dodijeliti nagradu Veliki Brcko, naslovljenu prema izgubljenom Brcku u Zagrebu, prvom domaćem igranom filmu iz 1917. godine u kojemu naslovni lik iz manje sredine dolazi u metropolu gdje proživljava avanturu. 

Ipak, pandemija je primorala organizatore da izmijene i preusmjere nenatjecateljski program. Popratni su filmski ciklusi u prethodnim izdanjima festivala uključivali selekciju određenih nacionalnih nijemofilmskih kinematografija ili pak tematske blokove. Ovogodišnja je selekcija trebala na taj način predstaviti indijsku produkciju, no uslijed poznatih okolnosti organizatori su odlučili prikazati ciklus nijemih klasika. Izbor iz kanona nijemog filma uključuje njemački horor Nosferatu redatelja F. W. Murnaua, švedski naslov Fantomska kočija (r. Victor Sjöström) koji je poslužio kao važan model kasnijoj tradiciji art-filma, dok će festival zaključiti Chaplinov klasik Svjetla velegrada. Sve će se projekcije održati uz improviziranu glazbenu pratnju. Za taj su, ključan dio ove manifestacije zaduženi pijanist Vito Ivanjek i jazz gitarist Ivan Kapec. 

Raspored programa koji uključuje igrane, eksperimentalne i animirane filmove dostupan je na službenim stranicama festivala.

Ususret 12. Vox Feminae Festivalu, Prostor rodne i medijske kulture K-zona zagrebačkoj publici predstavlja glazbeni kolektiv Down the Rabbit Hole, koji će u subotu, 29. rujna u 20 sati u CeKaTe-u održati izvedbu pod nazivom Vibrancy.

Riječ je o interpretaciji djela Thirteen Changes Pauline Oliveros, koje poziva glazbenike/ce da urone u svijet “atomskih slika – rotirajućih molekula – trenutačnih čestica koje plešu – nestaju”.

Down the Rabbit Hole je glazbeni kolektiv osnovan u ljeto 2017. koji čine klarinetistica Filipa Botelho (Portugal), udaraljkašica Kaja Farszky (Hrvatska) i violončelistica Hanna Kölbel (Njemačka). Glazbenice su dio inovativne scene posvećene suvremenoj glazbi, u okviru koje neprestano traže proširene tehnike i oblike izvođenja.

Centralni program dvanestog Vox Feminae Festivala održat će se od 3. do 7. listopada u CeKaTe-u i društveno-kulturnom centru Šesnaestica i bit će posvećen stvaralaštvu žena i problematiziranju pitanja roda kroz bogat filmski, diskusijski, radionički i zabavni program. Festivalski program bit će objavljen sredinom rujna.

Dosta! je prvi performans bilingvalnog inkluzivnog teatra u Hrvatskoj koji  obrađuje temu zlostavljanja (mobbinga) na radnom mjestu, a namijenjen je i gluhoj i čujućoj publici.

Performans je nastao u sklopu projekta Znak i riječ koji je prvi takav projekt koji promovira jednakost i kulturno-umjetničku suradnju čujuće i gluhe zajednice koristeći metodu bilingvalnog teatra. Radi se o tipu kazališne izvedbe u kojoj svaki lik performansa dobiva svojeg čujućeg i gluhog izvođača koji taj lik interpretiraju i publici prenose koristeći se simultano znakovnim i glasovnim jezikom. Na taj način osigurava se razumijevanje i uključenost i čujuće i gluhe publike koja ovakav tip izvedbe može pratiti simultano i bez prevoditelja.

Ulaz na performans je besplatan. 

11. PSSST! Festival nijemog filma počinje u četvrtak 9. studenog a traje tri dana tijekom kojih će se za glavnu nagradu Velikog Brcka i nagradu publike, natjecati 25 suvremenih kratkometražnih filmova iz 15 zemalja s 5 kontinenata.

Festival prikazuje i klasike iz zlatnog doba nijemog filma – tema je Film i grad, posjetitelji će moći vidjeti ostvarenja Fritza Langa, Georga Wilhelma Pabsta, Waltera Ruttmanna i drugih velikana u čijim se filmovima vide gradske teme, gdje je grad pozornica gegova, neuroze i tjeskobe modernog čovjeka.

Posebna pozornost posvećuje se i hrvatskoj nijemofilmskoj baštini. U suradnji sa Hrvatskim filmskim arhivom, odjelom Hrvatskog državnog arhiva ove godine publika će vidjeti kako je najvažniji hrvatski redatelj prve polovice 20. stoljeća, Oktavijan Miletić vidio Zagreb kroz svoje nadahnute dokumentarne filmove. Festival se pridružuje i proslavi stote godišnjice prvog hrvatskog igranog filma Brcko u Zagrebu prigodnom izložbom i prezentacijom poštanske marke posvećene Brcku.

Posebnost festivala je i živa glazbena pratnja vrhunskih improvizatora koji godinama oduševljavaju publiku svojim glazbenim izričajem. Četvrtak je rezerviran za pijanista Vitomira Ivanjeka, u petak će festival obogatiti Sunrise Session, a u subotu filmove prate Kaplowitzi.

Na matineji za djecu bit će prikazano 11 suvremenih dječjih nijemofilmskih ostvarenja.

Ulaz na sve projekcije je besplatan.

Detaljniji program 11. PSSST!-a potražite ovdje.

Ako vas zanima kako se uključiti u proces javne rasprave ili želite saznati više o GUP-u, dođite na radionicu u četvrtak, 14. rujna u 18 sati u Centar za kulturu Trešnjevka.  

Na radionici će se također raspravljati o tome što je GUP i što je njime definirano, kako ga čitati i tumačiti, što on donosi za vaš kvart, kako sročiti komentar ili primjedbu i kome ih poslati, te zašto  je bitno uključiti se u procese prostornog planiranja vaše zajednice.

Više potražite ovdje.