Ovaj se ciklus kroz kazališne predstave za djecu i mlade, razgovore nakon izvedbi i podcaste bavi kompleksnim, često prešućivanim i nadasve važnim temama za djecu i mlade, kao što su razvod roditelja, smrt bliskih osoba, usamljenost, vršnjačko nasilje, seksualnost i mnoge druge. Cilj ciklusa Bolje da o tome (ne) razgovaramo jest ukazati na terapeutsku moć kazališta u teškim situacijama, osobito za mlađe generacije koje se tek upoznaju sa životnim izazovima; kazalište je za njih idealan medij za poticanje razgovora, doživljavanje novog, prešućivanog.

Ciklus u ponedjeljak, 16. rujna otvara predstava Cure koja nastaje u suradnji riječkog Kolektiva Igralke, HNK Ivan pl. Zajc i slovenskog Zavoda VIDNE te u režiji Tjaše Črnigoj. Riječ je o dokumentarnoj predstavi koja kroz osobne priče žena triju generacija ocrtava promjenu vremena i društveno-političkih sistema. Nakon predstave održat će se diskusija na temu seksualnosti među mladima uz sudjelovanje brojnih stručnjaka.

Kraljevačko pozorište izvest će u srijedu, 18. rujna predstavu Onda kad smo se izgubili prema tekstu Lotte Faarup i u režiji Damjana Kecojevića. Autorica Faarup zainteresirana je za “glas” djeteta u situaciji fragmentiranosti obitelji te predstavlja koncepte balansa i disbalansa u partnerskoj relaciji, idealizacije, konflikta lojalnosti i temu tajni, te način na koji djeca u krajnjoj liniji postaju staratelji svojim nesretnim roditeljima. Tema razgovora nakon izvedbe jest razvod i alkoholizam roditelja.

U subotu, 21. rujna, ciklus zatvara predstava To je to? koja nastaje u produkciji Teatra Tirena. Riječ je o autorskom projektu Nine Horvat i Tine Hofman, koji uz živu glazbu, pripovijedanje, elemente neverbalnog kazališta i animaciju predmeta pokušava djeci približiti situaciju gubitka.

Više informacija o ostatku programa možete pronaći ovdje.

Iako je nadimak Kazališta na Peščenici (KNAP) upravo “Kazalište na periferiji”, za ovu se malu pozornicu nikako ne može reći da stoji na rubu zagrebačke kazališne mape. KNAP je dobro znano zagrebačko kazalište koje dogogodišnjom produkcijom i zapaženim repertoarom osvježava izvedbenu ponudu metropole. Svoj dom ova je scena pronašla u Centru za kulturu Peščenica gdje je sve donedavno, mogli bismo reći u miru periferije, uspješno djelovala.   

Međutim, kako to obično biva, kultura se nikada ne može dovoljno daleko skriti od problema. A problem je sljedeći: kako bi KNAP mogao nastaviti legalno raditi, mora zadovoljiti uvjete važećeg Zakona u kazalištima i upisati se u Očevidnik pri Ministarstvu kulture. Pokazalo se da to birokratski i nije neki problem, nužna je tek izmjena Statuta Kulturnog centra Peščenica, no Grad Zagreb, koji je osnivač i vlasnik KNAP-a, opetovano odbija napraviti izmjenu. 

“Svi naši problemi počeli su kada smo za jedne revizije izbrisani iz Očevidnika kazališta, jer KNAP nije registriran kao zasebna jedinica unutar Centra za kulturu Pešćenica, nego je njegov integralni dio”, objasnio je ravnatelj CK Peščenica Tomislav Štriga.

Štriga je po primitku obavijesti iz Ministarstva kulture odmah kontaktirao zagrebački Ured za kulturu, obrazovanje i šport, točnije njegovog pročelnika Ivicu Lovrića, kao i gradsku pravnu službu od kojih je dobio službeno obrazloženje: “Ured za kulturu, obrazovanje i šport smatra da postojeća mreža kazališta u gradu Zagrebu zasad daje dovoljno prostora i mogućnosti za sve umjetničke potencijale u kazališnoj djelatnosti grada Zagreba.” Poruka je jasna, Gradu je kulture dovoljno. Nejasna je pak, osnovna računica po kojoj Grad ovo kazalište smatra suvišnim.

Grad je i sad vlasnik kazališta u Centru za kulturu Peščenica, ono je već godinama u pogonu te ga nije potrebno osnovati, već uraditi izmjenu u skladu sa zakonom. KNAP na natječajima za javne potrebe u kulturi Grada Zagreba svojim programima povremeno dobija sufinanciranje u iznosu od sto tisuća kuna, stoga se njegovo daljnje podupiranje ne može smatrati izuzetnim ili novim troškom za gradski proračun.

Kako stvari sada stoje, na skorašnjem Natječaju za javne potrebe u kulturi KNPA bi mogao izgubiti i sve mogućnosti financijske potpore jer, podsjetimo, trenutno djeluje van zakona.  

Tea Akrap, glasnogovornica Gradskog ureda za kulturu, prije nekoliko mjeseci je u Večernjem listu izjavila: “Nikada se nije pričalo o gašenju scene KNAP, već o iznalaženju novih mogućnosti rada Centra za kulturu Peščenica i Kazališta kao zasebne cjeline, ali ne na način osnivanja novoga javnog gradskog kazališta, s obzirom na pitanja opravdanosti osnivanja devetoga javnog gradskog kazališta, jer bi to u ovom trenutku zahtijevalo povećanje sredstava i broja zaposlenih koja bi u skladu sa Zakonom o kazalištima morali osigurati.” 

Njena izjava je, doduše, u suprotnosti s Zakonom o kazalištima, u kojem se nigdje ne normira broj zaposlenih u kazalištu ili kazališnoj ustrojstvenoj jedinici, no zato vrlo jasno objašnjava kako Centar za Kulturu Peščenica može legalno nastaviti s radom pa Gradski ured ne mora iznalaziti nove mogućnosti.

Kako prenosi Teatar.hr, postupak kojim bi se cijela ova priča riješila vrlo je jednostavan: Upravno vijeće CK Peščenica trebalo bi uputiti Uredu za kulturu, obrazovanje i šport prijedlog izmjena Statuta. Gradski ured iste bi trebao pregledati i prihvatiti, te prijedlog njihova usvajanja poslati Gradskom odboru za kulturu, koji nakon što revidira i prihvati izmjene Statuta, svoje odluke treba poslati na usvajanje Skupštini Grada Zgreba. Nakon što Skupština prihvati izmjene, KNAP se može upisati u Očevidnik i posve normalno nastaviti s radom. 

Kako je moguće da je do ove situacije došlo te zašto KNAP doveden do ivice ponora, i dalje nije jasno. U iščekivanju rješenja, iz KNAP-a mole sve kulturne radnike, gledatelje i simpatizere, da potpišu peticiju kojom će se od Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport, kao i gradske Skupštine, jednoglasno zatražiti donošenje novog Statuta Centra za kulturu Peščenica, njegovo usklađivanje sa Zakonom o kazalištu i nastavak rada Kazališta na Pešćenici. Peticiju možete potpisati ovdje. 

P.N. / Teatar.hr / KNAP / Foto: predstava “Amateri”