<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>centar za dramsku umjetnosti &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/centar_za_dramsku_umjetnosti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 31 May 2016 10:10:10 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>centar za dramsku umjetnosti &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Mogućnost drugačije tehnopolitike</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/mogucnost-drugacije-tehnopolitike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 31 May 2016 10:10:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[cdu]]></category>
		<category><![CDATA[centar za dramsku umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Miroslav Kraljević]]></category>
		<category><![CDATA[multimedijalni institut]]></category>
		<category><![CDATA[net.cube: ekonomije virtualnog svijeta]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Medak]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=mogucnost-drugacije-tehnopolitike</guid>

					<description><![CDATA[Tomislav Medak održat će predavanje posvećeno "emancipatornim tehnološkim politikama u doba nadzora elektroničkih komunikacija".]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.8px;">&#8220;Proteklo desetljeće osnovni ton rasprava o digitalnim mrežama radikalno se promijenio. Tehnološki sistemi mrežne komunikacije još su se donedavno činili inherentno emancipatorskima. Svatko se mogao obratiti svakome tko je priključen na mrežu i svatko je mogao sudjelovati u internetski koordiniranoj mobilizaciji &#8212; polažući time osnove jednog pravednijeg, globalnog društva. Međutim, uslijed sve veće centralizacije komunikacijske infrastrukture, komercijalizacije sadržaja i nadzora prikupljanjem (meta)podataka te rasprave su poprimile suprotan predznak. Sada smo svi zarobljeni u mreži algoritamskog upravljanja pod kontrolom komercijalnih operatera i države nadzora. Naša egzistencija svedena na podatkovnu točku u komunikacijskim tokovima ograničava našu moć djelovanja kao liberalnih subjekata u demokratskom kontekstu. Predviđajuća analitika koja se zasniva na prikupljanju elektroničkih tragova nalazi primjenu i izvan trgovine te zajedno s bespilotnim letjelicama i robotima-ratnicima transformira metapolitičke temelje ratovanja. Ukratko, kapitalistički proces dočepao se interneta. A vojno-industrijski kompleks ionako nikada nije bio daleko. U skladu s time, naši su politički heroji oni koji raskrinkavaju ovaj svijet nadzora: <strong>Chelsea Manning</strong>, <strong>Julian Assange</strong> i <strong>Edward Snowden</strong>. Kritička medijska kultura je opsjednuta fantazijom kontrole u kojoj samo oni tehnički najvještiju mogu umaći njenom prokletstvu. &#8212; Špijuni, hakeri, anonymousi. Međutim, takva fantazija o tehnološkom svijetu, nakon prethodne radikalno-demokratske, bezostavno je de-emancipirajuća i tehnokratska. U prezentaciji izložiti ću historijske procese razvoja i regulacije mrežnih tehnologija kojima smo došli do ove situacije ne bih li za kraj usredotočio na mogućnost jedne ipak drugačije tehnopolitike, analizirajući kroz projekt <em>Javna knjižnica</em> kakvim idejnim, tehnološkim i političkim resursima raspolažemo da ustrajemo na emancipatornoj fantaziji o tehnologiji&#8221;, stoji u najavi predavanja.</span></p>
<p><strong>Tomislav Medak</strong> je filozof s interesima za suvremenu političku filozofiju, medijsku teoriju i estetiku. Zajedno s nekolicinom kolega vodi teorijski program i izdavačke aktivnosti Multimedijalnog instituta/MAMA. Zagovornik je slobodnog softvera i slobodne kulture te dio tima koji radi na aktivnostima projekta <a href="https://www.memoryoftheworld.org/" target="_blank" rel="noopener">Memory of the World/Public Library</a>. U paralelnom angažmanu autor je i izvođač u zagrebačkom kazališnom kolektivu <strong>BADco</strong>.</p>
<p>Projekt <em>net.cube</em> istražuje kontekst internetske umjetnost i nastoji osigurati uvjete za umjetničke internetske projekte i poticanje domaćeg online stvaralaštva, njegovo kontekstualiziranje i mapiranje. Program se ostvaruje na dvije razine – kao internetska galerija na <em>netdotcube.org</em> i serija javnih predavanja.</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Predavanje Tomislava Medaka&nbsp;<em>Kako nadići paradigmu tehnološke kontrole? &#8211; Emancipatorna tehnološka politika u doba nadzora elektroničkih komunikacija</em> održat će se u četvrtak, <strong>2. lipnja</strong> s početkom u<strong> 20 sati</strong>.&nbsp;</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Europsko plesno kazalište i ideja neutralnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/europsko-plesno-kazaliste-i-ideja-neutralnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 May 2011 11:32:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[BADco.]]></category>
		<category><![CDATA[centar za dramsku umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[contemporary theatre review]]></category>
		<category><![CDATA[damir bartol indos]]></category>
		<category><![CDATA[izvedbene umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[jerome bel]]></category>
		<category><![CDATA[Marin Blažević]]></category>
		<category><![CDATA[net.kulturni klub mama]]></category>
		<category><![CDATA[nicholas ridout]]></category>
		<category><![CDATA[playground]]></category>
		<category><![CDATA[plesno kazalište]]></category>
		<category><![CDATA[raimund hghe]]></category>
		<category><![CDATA[roland barthes]]></category>
		<category><![CDATA[suvremeni ples]]></category>
		<category><![CDATA[thomas lehmen]]></category>
		<category><![CDATA[Una Bauer]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=europsko-plesno-kazaliste-i-ideja-neutralnosti</guid>

					<description><![CDATA[Predavanje Une Bauer će se baviti konceptom neutralnosti u radovima europskih koreografa 90-ih i 00-ih.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Ključna je, pritom, <strong>Barthesova</strong> definicija neutralnosti kao strukturalnog termina – radi se o onome što, zbunjujući paradigmatsku, opozicijsku strukturu značenja, teži suspenziji konfliktualne baze diskursa.&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Kroz radove <strong>Jérômea Bela</strong>, koncept neutralnosti uveden je kao općenita ideja, sa svojim inherentnim problemom. Problem nije u tome što ovaj ili onaj element koji Bel izabire ne može biti percipiran kao neutralan, već u tome što &#8220;neutralno&#8221; odnosno &#8220;nulti stupanj&#8221; nikada ne može biti dovoljno neutralan, dovoljno nulti. Zanima me također, kaže Bauer, i ideja &#8220;neutralizacije&#8221; u odnosu na koncept sebstva u radovima <strong>Thomasa Lehmena</strong>, gdje &#8220;It is not I or you who lives: &#8216;one (une vie) lives in us&#8221; <strong>(P. Hallward</strong>). U predstavama <strong>Raimunda Hoghea</strong>, stanje neutralnosti proizlazi iz napetosti recipročnog samo-prepoznavanja u kojem narcizam nadilazi ono puko osobno. Brisane poruke <strong>BADco.</strong>, smještaju logiku odvijanja predstave u zahuktale mehanizme same predstave, stvarajući dojam &#8220;nevidljive ruke koja sve pokreće&#8221; i istovremeno svijest o tome da nevidljive ruke nema, odnosno da je ona imanentna.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><a href="http://www.unabauer.net" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Una Bauer</a> je doktorirala na postdiplomskom studiju kazališta, plesa i performansa na Queen Mary, University of London za koji je dobila punu stipendiju zamjenika rektora londonskog sveučilišta. Tamo je i predavala tri kolegija: London, kultura, izvedba; Plesno kazalište i Režijsko kazalište. Diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju u Zagrebu. Plesne i kazališne kritike objavljivane su joj u raznim hrvatskim, slovenskim, talijanskim i britanskim časopisima, web portalima i na radiju. Bila je dramaturg i izvođač u <em>Čovjeku vuku</em> <strong>D. B. Indoša</strong> i ko-koreograf i izvođač predstave<em> raster/koža/val</em> <strong>Grupne gravitacije</strong>. Zajedno s Thomasom Lehmenom, vodila je izvedbenu radionicu u sklopu festivala <em>Schwere Reiter</em> (2008) u Münchenu. Bila je koordinator programa panela PSi konferencije u Zagrebu 2009. i koordinator PSi follow-upa u Rijeci 2010. Zajedno s <strong>Marinom Blaževićem</strong>, uredila je PSi15 DVD, objavljen uz ljetni broj 2010. Performance Researcha. Bila je pomoćnica urednika <em>Contemporary Theatre Review</em> (Routledge) od 2006. do 2009. Od 2003. do 2006. bila je voditeljica ureda Centra za dramsku umjetnost (CDU) i asistent za izvedbeni program. Zajedno s <strong>Nicholasom Ridoutom</strong>, trenutno radi na pokretanju web portala <em>playground</em> posvećenog europskom kazalištu.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">
<p>Predavanje <em>Europsko plesno kazalište 90-ih i 00-ih</em> i ideja neutralnosti&nbsp;će se održati u srijedu, <strong>18. svibnja</strong> u <strong>19 sati</strong>, u <a href="http://www.mi2.hr/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">net.kulturnom klubu mama</a>.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
