cecilia malmstrom – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Wed, 01 Mar 2023 10:20:51 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.1 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png cecilia malmstrom – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Novo pakiranje istih namjera https://kulturpunkt.hr/vijesti/novo-pakiranje-istih-namjera/ Tue, 29 Sep 2015 15:17:31 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=novo-pakiranje-istih-namjera Piše: Matija Mrakovčić

Daleko od očiju javnosti, unatrag nekoliko godina počeli su pregovori oko Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) između SAD-a i Europske unije koji smjera uvođenju liberalnijih standarda radnog prava, zaštite podataka, financijske regulacije i zaštite okoliša. Posebno je problematičan institut rješavanja sporova između investitora i država, tzv. ISDS (investor-to-state dispute settlement process) koji bi omogućio stranim, no ne i domaćim korporacijama, tužbu zbog propuštene koristi i naplatu štete ukoliko država članica Unije donese zakone ili regulatorne standarde koji mogu utjecati na smanjenje profita korporacije. Odluku donosi arbitraža, paralelni pravni sustav koji zaobilazi postojeće pravne mehanizme i sudove EU. Dokumentacija arbitraža nije javna, a naknadu štete korporacijama isplaćuju građani, porezni obveznici.

Potaknuti kritikama ISDS-a, sredinom rujna Europska je komisija odobrila vlastiti prijedlog novog sustava za rješavanje sporova između ulagača i država. Radi se o sustavu sudova za ulaganja (Investment Court System) koji bi zamijenio postojeći mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države u svim tekućim i budućim pregovorima EU-a o ulaganjima. Sustav počiva na jednakim temeljima kao i nacionalni i međunarodni sudovi, stoga mnogim kritičarima ne predstavlja inovaciju već dodatno kompliciranje nadležnosti domaćih sudova. Prijedlog obuhvaća uspostavljanje javnog sustava sudova za ulaganja sastavljenih od prvostupanjskog suda i žalbenog suda, a presude bi donosili visokokvalificirani suci. Mogućnost ulagača da pokrenu postupak pred sudom bila bi precizno definirana i ograničena na predmete kao što su ciljana diskriminacija na temelju spola, rase ili vjere odnosno nacionalnosti, izvlaštenja bez naknade ili uskraćivanja sudske zaštite. Saslušanja bi bila javna, primjedbe dostupne na internetu, a zainteresiranim stranama u postupku omogućilo bi se pravo intervencije.

Komisija će nakon rasprava u Vijeću i Europskom parlamentu predstaviti prijedlog u pregovorima s SAD-om.

Nije tajna da je cilj TTIP-a maknuti regulatorne “barijere” koje umanjuju profite transnacionalnih korporacija s obje strane Atlantika. Jedan od načina na koji će to biti postignuto jest putem takozvanih vijeća za regulatornu suradnju koja nadgledaju, iz perspektive “slobodne trgovine”, razvoj i implementaciju većine zakona koji se tiču javnog zdravstva, potrošačkih i radničkih prava te okoliša, podjednako u EU i SAD-u. Radi se o prijedlozima industrijskih lobija za brisanje značajnijih razlika između zakonodavstava SAD-a i EU-a te sprečavanje daljnjeg razvoja regulatornih pravila u budućnosti. Sljedeći kritike iz biznis sektora o pregovorima koji se kreću presporo, američki i europski pregovarači odlučili su ubrzati proces. Kao što je istaknula povjerenica Europske komisije za trgovinu Cecilia Malmström, “Uputit ćemo naše pregovarače da pokažu kreativnost i fleksibilnost kako bismo postigli napredak u svim područjima”.

Sredinom listopada kreće 11. runda pregovora o trgovinskom sporazumu, a prikupljanje potpisa Europske građanske inicijative (ECI) protiv ‪‎TTIP‬-a, ali i sličnog trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade, znanog kao CETA, traje do 6. listopada. Trenutno ima gotovo 3 milijuna potpisa.

Peticiju možete potpisati ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
]]>