Izronivši iz umjetničkog interesa prema gesti i koreografskog istraživanja Gesta – od pokreta do značenja i nazad plesne umjetnice i koreografkinje Ane Kreitmeyer, simpozij nastaje iz potrebe za otvaranjem često usamljene forme istraživanja, prepoznajući znatiželju kao potrebu za susretom, dijeljenjem i slušanjem. Iako insinuira formalnu strukturu, simpozij se prije svega organizira i kurira – uz koreografkinju i dramaturginju Annu Javoran – kao trodnevno okupljanje, borba protiv formalnosti, potraga za neposrednošću i onim razgovorima koji se tek u neobaveznim trenucima nakon predstava ili događaja krenu odmotavati. 

“Što je/može biti gesta danas? Kako je prepoznajem? Što ona pokreće, kako nas pokreće te dovodi li nas zajedno – i na koji način? Kako promišljati gestu kao potrebu za smislom, za odmakom od apstrakcije? Kao prostor između utjelovljenja i dijeljenja iskustva, prekida?  Što/kako/zašto je kreativna gesta unutar teorijskog diskursa? Što proizvodi i kako jedno drugo osnažuju?”, neka su od pitanja katalizatora za performativno-diskurzivno dijeljenje ideja, koreografskih procesa, bilješki, izvedbi, predavanja, metodologija i plesa.

Na simpozij se moguće prijaviti s prijedlogom u vidu teorijskog izlaganja (blok u trajanju između 10 do 15 minuta ili u obliku (praktične) geste, izvedbene intervencije, dijeljenja prakse, procesa, metodologije (svoje ili tuđe) – trajanje po prijedlogu (kraće, jednokratno ili u fragmentima, ponavljanjima).

Dosad pozvani_e hrvatski_e i međunarodni_e umjetnici_ce i izlagači_ice uključuju Pokretnica kolektiv, Philipa Gehmachera, Nikolinu Pristaš, Zrinku Užbinec, Marjanu Krajač, selmu banich i Valeriu Graziano, a dobrodošle su prijave svih zainteresiranih aktera_ki na (lokalnoj, regionalnoj, nezavisnoj, institucionalnoj) sceni i one koje dolaze izvan plesnih krugova.

Simpozij će se odvijati na engleskom jeziku. Odabrani prijedlozi bit će honorirani, ali putne troškove, smještaj i dnevnice (ukoliko su potrebni) organizatori_ce ne mogu pokriti. Ovaj događaj također će pratiti i publikacija u izdanju Kretanja, hrvatskog stručnog časopisa posvećenog plesnoj umjetnosti – odabrani prijedlozi stoga mogu biti pozvani i na objavu.

Program se odvija u partnerstvu Centra za dramsku umjetnost, Zagrebačkog plesnog centra (u sklopu programa Plesni intenziteti), Divert_ANTISEZONE i umjetničke organizacije Jagoda. Više detalja o pozivu pronađite ovdje.

Sažetak, bilješke, nedovršene misli o vašim prijedlozima (do 300 riječi) i kratku biografiju možete poslati na adresu rethinkinggesture@gmail.com do 15. veljače.

Otvorena su četiri mjesta, a selekciju sudionika_ica izvršit će voditeljice radionice. “Program smo posebno otvorili i migrantskim radnicama i radnicima i izbjeglicama, te će se formirati četiri para koji će kroz zajedničke susrete raditi na kratkim filmovima. Termine susreta prilagođavat ćemo potrebama i mogućnostima grupe”, stoji u tekstu poziva.

Cilj programa, koji nastaje u suradnji Centra za dramsku umjetnost, Dokukina KIC i Društva hrvatskih filmskih kritičara, jest otvoriti kulturno i filmsko polje onima koji mu često nemaju pristup, snažnije povezati filmsku praksu s angažiranim i političkim djelovanjem te promišljati ulogu filma u suvremenim borbama na terenu. Kroz nekoliko javnih događaja program će podsjetiti i na povijesne uloge filma u radničkim i antikolonijalnim borbama.

Od sudionika_ica očekuje se otvorenost, spremnost na prilagodbu i timski rad, kao i osnovno poznavanje programa za montažu DaVinci Resolve (ili nekog drugog).

Prijava treba sadržavati kratku biografiju i nekoliko rečenica o motivaciji i interesu za temu radionice. Prijave se šalju putem maila, na adresu kinounseen@gmail.com.

Radionica će se održavati tijekom ožujka i travnja, a točni termini bit će definirani nakon selekcije, u siječnju.

Rok za prijavu je 20. siječanj.

Institut je zamišljen kao prostor u kojem se, kako navodi autorica, “pružaju usluge obrade vaših osjećaja u ko-operaciji s vama”, posebno u situacijama kada nedostaje vremena ili mogućnosti za suočavanje s našim emocionalnim stanjima ili kada preplavljenost osjećajima onemogućuje njihovo prepoznavanje i imenovanje.

Posjetiteljima su na raspolaganju različiti odjeli, među kojima su “Odjel za nekorisne savjete” i “Odjel za unutarnje ranjene životinje”, zamišljeni kao mjesta u kojima se osjećajima može pristupiti bez osude, bez nuđenja rješenja, već kroz pružanje vremena i prostora za suočavanje s vlastitim unutarnjim procesima.

U 20 sati bit će prikazan autobiografski film Sretna nova godina autorice Margarite Vlaović, koji kroz prizore suživota s depresijom, mačkama i neredom zimskih mjeseci promatra svakodnevicu mentalnog opterećenja i intimnih mehanizama preživljavanja. Nakon projekcije, koja se odvija u sklopu programa kina Unseen, slijedi razgovor s autoricama.

Uspostavljanje veze je program kojemu je cilj povezivanje umjetnika_ca i kulturnih radnika_ca koji_e stvaraju u različitim medijima, ali s bliskim interesima. Svrha njihova susreta je upoznavanje i eksperimentiranje, a odnos se uspostavlja “između prostora brisanih sjećanja” te se na taj način otvara prostor slikama i imaginativnim impresijama iz “trećih ili četvrtih kinematografija”, pojašanjavaju organizatorice. Prva iteracija programa U dijalogu s arhivima: Oraib Toukan i Diana Meheik održana je lani, a bila je posvećena radu s pronađenim snimkama i drugim arhivskim materijalima.

U petak, 10. listopada svoju će suradnju predstaviti pjesnikinja Najwa Juma iz Gaze i umjetnik Davor Sanvincenti iz Istre kroz formu multimedijalnog dijaloga. Juma je palestinska pjesnikinja, prevoditeljica i aktivistica za prava žena iz Gaze, a nedavno je dovršila svoju prvu zbirku poezije pod naslovom Pjesma vječnosti na brdu pokolja. Sanvincentijevo područje interesa pripada audiovizualnoj fenomenologiji i antropologiji vizualne kulture, s naglaskom na načine i oblike ljudske percepcije. Čitalačka izvedba ovih dvaju umjetnika utemeljena je na njihovim prethodnim susretima i razmjeni ideja koje polaze iz njihovih pojedinačnih umjetničkih praksi. Njihova izvedba održat će se u 19:30 sati u prostorijama DHFA (Boškovićeva 23, prvi kat).

Drugi dio programa posvećen je diskusiji, odnosno izvedbenom predavanju Majda Nasrallaha, a održat će se 11. listopada u 19:30 sati u Dokukinu KIC. Tema predavanja Solidarnost u praksi: Politike oslobođenja van državnih okvira jest promišljanje pojma solidarnosti i njegova značenja u suvremenom (političkom) kontekstu. Nasrallah je kulturni praktičar, organizator zajednice, istraživač i kustos iz Qalansuwe, područja Trokuta u Palestini. Njegov rad usmjeren je na popularno obrazovanje, političko organiziranje na razini lokalnih zajednica i proizvodnju kritičkog znanja.

Program se odvija u organizaciji DHFA, CDU, SPID-a i Kina Unseen, a više detalja pronađite ovdje.

Baurel Bambiju ovom će se prigodm pridružiti još gostujućih izvođača, poput pjevačice Maje Posavec, trombonista Ivana Marincela i DJ Stankoffa. Navedene izvođače okuplja prenošenja ideja socijalne pravednosti i otpora, kao i ljubav prema jazz i tradicionalnoj glazbi te afričkim ritmovima.

Fabe Beaurel Bambi, perkusionist podrijetlom iz Republike Kongo surađuje s značajnim imenima frankofone glazbene scene. Kako stoji u najavi, “nakon probijanja u svijetu jazz i world music glazbe u Francuskoj, Fabe Beaurel Bambi okuplja četiri pariška glazbenika u grupu Elikia 2023. godine s namjerom pronalaska autentičnog zvuka koji će kombinirati njegove glazbene korijene i druge stilove glazbe koje otkriva na svom profesionalnom putu.” Naziv benda, ELIKIA, potječe iz Lingala jezika (Bantu), a znači nada.

Organizatori_ce koncerta iz Centra za dramsku umjetnost, pozivaju sve da im se pridruže na cjelovečernjem programu i poslušaju prvo gostovanje ove pariške fusion jazz grupe u Zagrebu i njihove glazbene suradnike_ce.

Ulaz se naplaćuje sedam eura, a više detalja pronađite ovdje.

Umjetničko istraživanje Sve što jedna država želi u kojemu sudjeluju hrvatske umjetnice Lucija Klarić, Dora Kokolj i Mia Štark te kongoanski umjetnici s francuskom adresom Fabe Beaurel Bambi i Aipeur Foundou, odvija se u obliku ture koja s početkom na mostu ispred Centra publiku vodi u novoosnovanu državu Malembeziju.

Iz najave:

“Malemebezija je – Bambi, Foudou, Klarić, Kokolj, Štark.

Malembezija je – spoj različitih kultura i pokušaj zamišljanja zemlje novih ideala i običaja, fluidnih granica i spontanog jezika.

Malembezija je – ponovno spremna pokazati se javnosti tijekom ture po prostorima od prije publici poznatima kao kulturni centar i park, u kojima će svi imati priliku otkriti priče i baštinu Malembežana.”

Tribina Nesvrstane veze počinje u 20 sati, a bavit će se utjecajima, značajima i ispreplitanjima s afričkom kulturom u širem političkom i socijalnom kontekstu potaknuti predstavom. U diskusiji sudjeluju Sanja Horvatinčić i Mojca Piškor.

Koncert Fabe Beaurel Bambija i grupe ELIKIA počinje u 21 sat. Kako stoji u najavnom tekstu, “Fabe Beaurel Bambi okuplja četiri pariška glazbenika u grupu Elikia 2023. godine s namjerom pronalaska autentičnog zvuka koji će kombinirati njegove glazbene korijene i druge stilove glazbe koje otkriva na svom profesionalnom putu. U svojoj ljubavi prema miješanju glazbenih žanrova, Fabe Beaurel Bambi i Elikia ujedno prenose i ideje socijalne pravednosti, otpora i važnosti očuvanja prirode.” Naziv benda potječe iz Lingala jezika (Bantu), a znači nada.

Pojedinačne ulaznice za predstavu ili koncert iznose šest eura, a za oba programa deset eura.

Više detalja pronađite ovdje.

Zasnovan na crnom talasu, smjeru jugoslovenskog filma sa kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rad će se baviti istraživanjem odnosa prema tijelu i seksualnosti u vrijeme jugoslavenskog socijalizma, kao i njegovom filmskom reprezentacijom. 

Pozivaju se izvođači_ce s interesom za istraživački rad otvorenog pristupa procesu i interdisciplinarnosti. Natječaj je otvoren glumcima, plesačicama, novodmedijskim i filmskim umjetnicima i teoretičarkama s afinitetom za izvedbu. Autorice projekta poručuju da im je važan izraženi interes za temu i otvoreni pristup autorskom radu.

Periodi rada su od 31. ožujka do 10. svibnja, te od 15. rujna do 19. listopada, sa premijernom izvedbom u Velikoj dvorani Pogona Jedinstvo. Rad je honoriran prema preporukama strukovnih cjenika, a realizira se u produkciji Centra za dramsku umjetnost.

U prijavi je potrebno poslati biografiju, fotografiju, motivacijsko pismo (kartica teksta), dostupnost u navedenim terminima te eventualnim pitanjima na e-mail yu.politporn@gmail.com. Autorice projekta javit će se s povratnom informacijom i prijedlogom sastanka uživo ili online. Audicije neće biti.

Rok za prijavu je 10. ožujka.

Konferencija Do we Even Know What is Going on? tematski se fokusira na istraživanje različitih (van)institucionalnih programa u polju izvedbenih umjetnosti i njihove uloge u formiranju normativnih kriterija koji oblikuju šire umjetničko polje. MA program Participacija, zajednica, aktivizam na LCDS-u primjer je inovativnog pristupa koje spaja ples i umjetnički aktivizam. Program se u cijelosti odvija online (uz dvije dvotjedne rezidencije u Londonu), omogućujući studentima_cama da razvijaju svoju praksu na održivi način i unutar zajednica u kojima žive dok su istovremeno povezani s umjetnicima_ama u raznim dijelovima svijeta. 

Briga, prijelazi i otpor (Care, Crossings and Resistance) kustoske su teme koje su oblikovale ovogodišnji kurikulum programa, a iste će usmjeravati i tematski oblikovati radionicu Praksa za zajedničko življenje. U razgovoru s Jo Parkes doznajemo: “U MA programu angažirani smo s mnogo umjetnika koji rade diljem svijeta, svaki na svoj način u odnosu na svoj specifični kontekst. Kustoske teme omogućuju nam da povezujemo različite prakse kroz specifične leće. Mijenjaju se svake dvije godine kako bi omogućile kustoskom timu koji vodi program da reagira na interese i prakse studenta te promjenjive hitnosti vremena.”

Ključnu metodologiju u razvoju ovog MA programa čini “emergentna strategija” adrienne maree brown. Parkes pojašnjava: “adrienne maree brown je aktivistkinja koja se bavi užitkom i organiziranjem za crnačko oslobođenje, klimatsku pravdu i feminizam. brown razumije emergentnu strategiju kao način na koji se kompleksni obrasci (i sistemske promjene) događaju kroz male interakcije koje se repliciraju i razvijaju. Ona razumije procese promjene kao relacijske”. 

Opisujući radionicu, Parkes dodaje: “Razmotriti ćemo kako neki od principa koje brown identificira podržavaju studentsku zajednicu na MA programu Participacija, zajednica, aktivizam u razvoju kurikuluma i radnih praksi. ‘Postoji razgovor u prostoriji koji samo ovi ljudi u ovom trenutku mogu voditi. Pronađite ga.’¹ U biti, program pokušava učiniti nemoguće: raditi na utjelovljen način, relacijski, s umjetnicima i zajednicama koji žive tisućama milja udaljeni jedni od drugih. Na radionici ćemo podijeliti neke od načina na koje to radimo i kako nas principi emergentne strategije koje je brown identificirala podržavaju u tom nastojanju.” 

U sklopu radionice, na primjerima studenata_ica MA programa koji će svoje radove podijeliti kroz videa, partiture, tekstove i slike, polaznici_e će istražiti disruptivni, ali i konstruirajući potencijal tijela i pokreta. Tko izražava otpor, može li aktivizam biti nježan i ugodan, čije tijelo je u opasnosti u kojem trenutku, kako je državna vlast koreografirana ondje gdje živite i kako zajednica brine o svojim članovima – neka su od pitanja koje Parkes navodi u opisu radionice, a u razgovoru dodaje: “Filip Kijowski (Poljska), Mandeep Raikhy (Indija) i Fernanda González (Čile) podijeliti će kako rade s pokretom kako bi istraživali ove teme, koristeći pokret i ples za postizanje društvene pravde unutar svog konteksta. Tijekom radionice, modelirat ćemo asinkrone strategije za sukreiranje pokreta i znanja na daljinu.” 

Detaljan program konferencije Do we Even Know What is Going on? pronađite ovdje.

1. adrienne maree brown, Emergent Strategy: Shaping Change, Changing Worlds ↩︎

Zamišljena kao mjesto susreta znanstvenika_ca i umjetnika_ca, konferencija Do we Even Know What is Going on? fokusira se na istraživanje pozicije visokoškolskih institucija u polju izvedbenih umjetnosti, odnosno njihove uloge u “uspostavi i reprodukciji normativnih kriterija za teorijsko razmišljanje, umjetničke prakse i pedagogiju”, kako piše u najavi. Otvarajući različite perspektive na niz pitanja, od odnosa nastavnika_ca i studenata, radnih uvjeta, različitih pedagoških praksi, emancipatornih strategija u nastavi, odnosa prema osobama s invaliditetom, do promjena koji dolaze s umjetnom inteligencijom, izlagači_ce će predstaviti “primjere dobre prakse i studija organiziranih u suradnji sa zajednicom te alternativne oblike obrazovanja”. Uz to, sudionici_e su potaknuti_e da istraže metode otpora prema “porivu da budu hiperproduktivni kao mjeri (akademske) legitimnosti”.

Postavljajući pitanje znamo li uopće što se događa, organizatori_ce dodaju: “Jasno svjedočimo brzom i ponekad nepovratnom transformiranju visokog obrazovanja, ali možemo li prepoznati, a potom nositi se s njihovim strukturalnim posljedicama? Kakav pedagoški aparat koristimo kako bismo se nosili s novim izazovima koji se stalno pojavljuju (kao što je prevalencija Youtube tutoriala u odnosu na učenje iz knjiga ili radova)?”

Konferencija uključuje teorijske doprinose, umjetničke intervencije i autopoetička istraživanja, studije slučaja vezane uz predložene teme te izvedbe i radionicu.

Za izvedbeni program (predstave, izvedbenu šetnju i radionicu) potrebno je rezervirati mjesto slanjem prijave na e-mail.

Detaljan raspored događanja pronađite ovdje.

“Novim kinodogađajem, izvlačeći iz filmskih arhiva dva filma proizvedena sedamdesetih i osamdesetih godina, Unseen želi podsjetiti i ponovno razgovarati o podršci i solidarnosti koju su njegovali narodi Jugoslavije s narodom Palestine i ostalim narodima koji su se borili protiv kolonijalizma i imperijalizma”, piše u najavi. 

S fokusom na Pokret nesvrstanih, ovaj program osmišljen je s odmakom od uobičajenog naglaska na “visoko diplomatske odnose i opće konstatacije o suradnji Jugoslavije s tzv. zemljama trećeg svijeta”. Arhivski materijal Nesvrstanih time postaje alat u “razumijevanju metoda, konteksta i politika kulturnog rada, kako nekadašnjeg tako i sadašnjeg”.

Organizatorice dodaju: “Medijske, književne, glazbene, filmske i sportske crtice o Jugoslaviji i Nesvrstanima povest će nas u mali, entuzijastični i amaterski đir od 60-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća u Libanonu, Egiptu, Alžiru, Libiji, Ugandi itd.” Uvodno izlaganje će održati Ivana Perić.

U sklopu programa bit će prikazan dokumentarni film Krv i suze (1972), u režiji Boška Mratinkovica, Stevana Labudovića i Mirka Aksentijevića, koji je nastao u produkciji Filmskih Novosti. Snimljen je radi informiranja domaće javnosti o događanjima na palestinskom teritoriju, ali i kao čin drugarstva i političke podrške Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji. Film se prvi put projicirao u trenutku kada je Savezna konferencija Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije bila domaćin delegacije Palestinske oslobodilačke organizacije.

Drugi film, Jugoslavija i pokreti oslobođenja (1984) Lidije Veljanove, daje kratki pregled drugarstva naroda Jugoslavije s narodima u borbi za oslobođenje od imperijalizma i kolonijalizma. 

Nakon projekcije bit će održana diskusija.

Ulaz je slobodan. Više o programu pročitajte ovdje.