Pokrenut 1999. godine, Zarez je nastao nakon odlaska dijela redakcije Vijenca iz Matice hrvatske zbog neslaganja oko uređivačke politike i pritisaka izdavača. Novi časopis izdavala je tvrtka Druga strana d.o.o., koju su osnovali sami članovi redakcije, uz početnu potporu Instituta Otvoreno društvo.

Kroz sedamnaest godina i 430 brojeva, Zarez se etablirao kao jedno od rijetkih mjesta u domaćoj periodici koje je sustavno pratilo teme i aktere izvan fokusa mainstream medija – od nezavisne umjetničke scene i društvenog aktivizma do teorije. Pritom je otvarao prostor temama koje su se u širem medijskom polju pojavile tek kasnije, poput kritike privatizacije i urbanih transformacija, studentskih prosvjeda ili feminističkih pitanja.

U uvjetima kronične financijske nestabilnosti i oslanjanja na entuzijazam suradnika_ca, Zarez je istodobno funkcionirao kao platforma za afirmirane autore i kao prostor prvih objava mlađih i neafirmiranih autora i autorica. Heterogenost sadržaja i otvorenost prema različitim perspektivama činile su ga jednim od rijetkih medija koji je dosljedno povezivao kulturnu proizvodnju s njezinim društvenim i političkim kontekstima, zbog čega i danas predstavlja važnu referentnu točku za razumijevanje razvoja nezavisne kulture i kritičke misli u Hrvatskoj od kraja 1990-ih nadalje.

U digitalnu bazu zasad je podignuta većina brojeva – od prvog iz veljače 1999. do 346. broja iz studenog 2012. Arhiviranje je ostvareno u suradnji s Centrom za dokumentiranje nezavisne kulture, uz savjetodavnu i tehničku podršku zadruge Slobodna domena i Multimedijalnog instituta, a u planu je i dopunjavanje arhive preostalim izdanjima, sve do posljednjeg broja iz 2016. godine.

Riječ je o znanstveno-stručnom časopisu posvećenom teoriji, vizualnoj, izvedbenoj i primijenjenoj umjetnosti. Pokretanjem časopisa Dispozitiv, piše u najavi, “APURI uspostavlja prostor za sustavno i kritičko promišljanje suvremenih umjetničkih praksi i teorijskih pristupa. Dispozitiv objavljuje znanstvene i stručne radove, intervjue, recenzije i osvrte te potiče interdisciplinarni dijalog u području vizualnih, izvedbenih i primijenjenih umjetnosti”.

Prvi broj okuplja tekstove pod krovnom temom naslova Umjetnost u doba tehnocena, “s naglaskom na odnos umjetnosti i tehnologije te na promjene koje tehnološki razvoj donosi suvremenim umjetničkim praksama”, stoji u tekstu najave.

Na predstavljanju časopisa sudjeluju Marko Koržinek (autor grafičkog rješenja), Nadežda Elezović (glavna urednica broja), Mihael Giba (izvršni urednik) i Nataša Lah (članica uredništva).

Časopis Kretanja izlazi od 2002. godine kao tematski i informativni stručni časopis koji pokriva razne teme iz područja plesne umjetnosti i tjelesnog kazališta. Namjera časopisa je kroz relevantne tekstove i suvremeni dizajn promovirati plesne i izvedbene prakse, stvoriti prostor za razvoj plesne kritike, teorije i povijesti plesne umjetnosti te sustavno i kvalitetno pratiti strujanja na hrvatskoj plesnoj sceni.

Na promociji se predstavljaju 43. i 44. broj časopisa koji prate dvije paralelne obljetničke i međusobno povezane teme – Sto godina baletnih licitara i Sto godina Labana. Nova izdanja časopisa prezentirat će urednice Maja Đurinović i Mihaela Devald Roksandić, suradnice Jasmina Fučkan i Iva Nerina Sibila te autori_ce tekstova. Razgovor će moderirati Željka Turčinović.

Više detalja o časopisu pronađite ovdje.

Časopis će se ponajviše zanimati za reprezentaciju queer identiteta u medijima i društvu, te njezin odnos s neposrednom svakodnevicom življenog queer iskustva, kao i djelovanje na nju. Radovi mogu biti vezani uz zastupljenost teme queer iskustva u politici, književnosti, umjetnosti, sportu i slično, a mogu se i kritički osvrnuti na rodne režime i njihove binarnosti, tj. na dihotomije feminino – maskulino, homoseksualno – heteroseksualno, žensko-muško itd. Uz to fokus može biti i na samom pojmu queer, njegovoj definiciji, kulturi, paralelnim strukturama, povijesti te opresiji i življenim iskustvima.

Uredništvo časopisa poziva sve zainteresirane da svojim radovima pridonesu kritičkom promišljanju i mlađih i starijih generacija o navedenoj temi, ali i da svojim doprinosom pomognete stvaranju najnovijeg broja časopisa.

Rok za slanje radova je 31. listopada.

Detaljnije propozicije poziva možete pronaći ovdje.

Diskusija će problematizirati stanje arhitektonskog stručnog izdavaštva danas, njegove perspektive i mogućnosti u kontekstu suvremene medijske distribucije i  promjena uvjeta proizvodnje stručne literature te njene uloge. Ovo događanje nastavak je rada Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada na prezentiranju i raspravi o temama i procesima koji su oblikovali i oblikuju zagrebački prostor.

Osim poezije i proze mladih autora iz Hrvatske i regije, unutar korica svježeg Ka/Osa nalaze se i kazališne kritike te prijevodni blok posvećen luzoafričkoj književnosti. 

Kako ističu iz NKSS, MANEK je prvo u nizu periodičnih izdanja u formi fanzina koje će ovo udruženje aktera nezavisne kulturne scene Srbije objavljivati u cilju unapređenja vidljivosti nezavisne kulture i umjetnosti te afirmiranja njenog značaja u suvremenom društvu. Uredništvo časopisa, koje čine Darka Radosavljević Vasiljević, Boba Mirjana Stojadinović i Vesna Milosavljević, nada se kako će se NKSS već u sljedećem broju ovih novina moći pohvaliti i konkretnim pomacima u dijalogu s vlastima o uvjetima u kojima njene članice prekarno rade već godinama, kako kažu “pod uslovom da postoji bar minimum svesti da je kultura u Srbiji na početku 21. veka uopšte potrebna. A bez nezavisne kulturne scene, kao najživljeg dela ukupnog sistema kulture, nema ni budućnosti za kulturnu scenu u celini”. 

Na više od trideset stranica prvog broja časopisa MANEK bit će predstavljen dio raznovrsne programske produkcije koje su članovi NKSS realizirali tijekom prošle godine. Čitatelji će se tako moći prisjetiti ili saznati nešto više o izabranim aktivnostima Art klinike, Dah teatra, Mimarta, Ministarstva prostora, Stanice – servisa za savremeni ples, Kioska, Remonta, Videomedeje, organizacije Čaj… odličan, Nezavisnog filmskog centra Filmart, Zemunskog malog umetničkog centra – ZMUC, Elektrike, Plavog pozorišta, udruge Zvuk i vizije, Kulturis, SEEcult.org, Hop.La!, DEZ ORG, Vojvođanke, Generatora, Licaulice, kulturnih centara Grad i Rex te festivalima Kondenz, Zalet, Sound and visions, KRAF, Slobodna zona, VivisectFest, PATOSoffIRANJE i Avgust jednog diverzanta – AJDE fest. MANEK također informira o nezavisnoj sceni regije, kroz intervjue s dramaturginjom i umjetnicom Katarinom Pejović i ravnateljicom Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade POGON Eminom Višnić te kroz prezentacije festival AKTO iz Bitole i nove regionalne platforme za kulturu Kooperativa. Pored časopisa, NKSS će predstaviti i Mapu NKSS, publikaciju s osnovnim podacima o udurženju i gotovo 80 organizacija, inicijativa i pojedinaca koji ga čine. 

Časopis MANEK moguće je besplatno preuzeti ovdje. Mapa NKSS dostupna je na ovom liku.  

KP / Izvor: Seecult

Novi broj naslova Regret and Other Back Pages okuplja tekstove na temu žaljenja, kajanja, pokajanja, žalovanja, subjektivne nasuprot institucionalne nostalgije i ostalih srodnih tema koje mogu pripadati ovom semantičkom ili leksičkom nizu te nadopunjavaju i razvijaju neka od pitanja iz ranija dva broja pripadajuće tematske serije.

Časopis otvara tekst Leeze Ahmady posvećen nedavno preminulom umjetniku Rustamu Khalfimu. Neupokojeni duhovi prošlosti prisutni su u esejima Françoise Vergès The Slave at the Louvre, Khaleda Fahmyja The Essence of Alexandria i Mustaphe Benfodila u tekstu o pedeset godina alžirske neovisnosti The Shuhada of the Past Fifty Years. Georges Didi-Huberman u svom eseju Mnemosyne 42 o povijesnim i suvremenim reprezentacijama žalovanja referira se na devetnaestostoljetnog povjesničara umjetnosti Abyja Warburga koji je svoju struku nazvao “pričom o duhovima za odrasle”. U novom broju časopisa objavljen je i foto album kojeg je pripremila Arielle Azoulay u kojem kustosica poziva na promišljanje često zaboravljenog tjelesnog iskustva pobunjenika. 

Foto: Rina Castelnuovo (s izložbe Act of State koju 2010 je kurirala Arielle Azoulay)

Maja Petrović-Šteger i Hito Steyerl u tekstu The Form of Remains bave se pričama o ostacima “posthumnih” tijela, Marc Nichanian u The Image and the Survivor istražuje što ostaje nakon smrti svjedoka, dok Robert Burghardt i Gal Kirn u tekstu Yugoslavian Partisan Memorials analiziraju jugoslavenske spomenike Drugom svjetskom ratu. Gostujuća urednica broja Rasha Salti piše o palestinskim revolucionarnim plakatima iz 1970-ih, a Bojana Kunst kritički promatra pojam “projekta”. 

Tu su još i tekstovi Cuauhtemoca Medine Chinese Labels, Cosmina Costinaşa, Buraka Deliera te razgovor Ann Cvetkovich s Pauline Boudry i Renate Lorenz. Broj zaključuje “igra” Political Therapy Valentine Desideri u kojem autorica nudi praktična rješenja za pristupanje društvenim i političkim pitanjima.

Časopis je dostupan za besplatno preuzimanje na istaknutom linku. 

KP / Izvor: Manifesta Journal / Foto: Aram Jibilian, Gorky and the Glass House (detalj)

Kako je istaknuto, umjetnici kroz samoprikazivanje u mediju videa, progovaraju o pozadini društvenih zbivanja, angažiraju kritika medija, označavaju niz individualnih napora, rutina, pokušaja i pogreška te istražuju emocionalni, društveni i kulturni konteksti, nadovezujući se na prakse performancea. Ovaj program je podijeljen u dva dijela, te uključuje radove petnaestak umjetnika – Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Ivana Faktora, Zdravka Mustaća, Zlatka Kopljara, Vlaste Žanić, Sandre Sterle, Alena Floričića, Gorana Škofića, Renate Poljak, Tanje Dabo, Ljiljane Mihaljević, Nike Radić i Vlatke Horvat.

Vijesti o prezentaciji domaće video umjetnosti u Francuskoj dodajmo i onu o promociji filmske produkcije iz Hrvatske. Kultni je francuski filmski časopis Cahiers du cinéma, u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, pripremio poseban podlistak posvećen suvremenoj domaćoj kinematografiji.  

Podlistak, koji se na kioscima čitave Francuske prodaje uz aktualni broj časopisa za studeni, donosi i opsežan intervju s klasikom hrvatskog filma Vatroslavom Mimicom te Goranom Devićem i Zvonimirom Jurićem čiji film Crnci autor teksta naziva “predvodnikom suvremenog hrvatskog filma”. Tekstovi su nastali kroz razgovore s profesionalcima iz svih područja filma, a njihov je autor Vincent Malausa, stalni suradnik časopisa i selektor Dana hrvatske kinematografije koji će od 13. do 17. studenog biti održan u Parizu.

KP / Izvor: HAVC / Na fotografiji: Nika radić, Pause / Izvor: brankopopovic.blogspot.com

Što predstavlja postjugoslavenska umjetnost? Može li se uopće i na koji način govoriti o postjugoslavenskoj umjetnosti? Prije svega, ako imamo u vidu da je čak i u vrijeme zajedničke države jugoslavenska umjetnost kao takva bila podređena partikularnim kontekstima. Odakle stoga danas, po raspadu Jugoslavije, potreba za (post-)jugoslavenskom sintezom? Kako se ovi procesi tumačenja umjetnosti mogu objasniti u odnosu prema državnom aparatu, a kako prema tržištu? Koju funkciju dobiva umjetnost u određenom povijesnom, političkom ili ekonomskom kontekstu? Na koji način se pritom mijenja funkcija umjetnika? Te napokon, kako se umjetnička kritika odnosi prema ovim fenomenima? Ova pitanja predstavljaju polaznu točku sljedećeg broja časopisa, a uredništvo poziva autore i autorice da prilože svoje radove posvećene teorijskim raspravama ponuđenih i sličnih pitanja, ali i analizi konkretne umjetničke prakse. 

Izdanje novog broja predviđeno je za kraj godine. Sva dosadašnja izdanja časopisa dostupna su ovdje.  

Izvor: jL