Kanadska vlada obvezala se uložiti gotovo 1,4 milijarde američkih dolara, dakle više od devet milijardi kuna, u sektor kulture i umjetnosti u sljedećih pet godina, radi promocije “kanadske kreativnosti” kod kuće i u inozemstvu. To pokazuje nedavno izglasani proračun za vizualne umjetnosti, medije, film, kulturnu baštinu, znanost i tehnologiju, prvi pod novim premijerom Justinom Trudeauom.

Canada Council for the Arts, kanadska javna zaklada za umjetnost i kulturu, kojoj će do 2021. godine biti alocirano 30 posto ovog budžeta, pozdravila je odluku Vlade kao “čin bez presedana. Ovakva investicija, koja se događa jednom u generaciji, izlazi izvan okvira same zaklade i priznaje umjetnost i kulturu kao čvrstu infrastrukturu kanadskog društva”. Nova će sredstva udvostručiti budžet ove zaklade osnovane prije 59 godina prvenstveno radi poticanja kanadskih umjetnika.

Više od trećine novog budžeta namijenjeno je radijskim emiterima, kulturnim centrima, nacionalnim muzejima i galerijama. “Ulaganje u kulturni sektor može omogućiti veću zaposlenost, jačanje ekonomije i dijeljenje jedinstvene kanadske perspektive sa svijetom”, zaključuje se u dokumentu kojim je odlučeno ovakvo povećanje.

Dakako da ekonomije dviju zemalja nisu za usporedbu, no svejedno je u ovom slučaju značajan budžet za kulturu izdvojen prema također nedavno izglasanom proračunu i to prvim pod novim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Proračun za Ministarstvo kulture za 2016. iznosi gotovo 435 milijuna kuna, odnosno manji je od prošlogodišnjeg za nešto više od 100 milijuna kuna. 

Baš taj rez, piše Branimira Lazarin u tiskanom izdanju Novosti, znači 19 posto sredstava manje za “javne potrebe u kulturi”, programe kulturnih i umjetničkih organizacija te kulturnih ustanova, te zaposlene u sektoru gdje je nezaposlenost ionako iznad prosjeka. Ovome svakako treba pridodati i nedavni nedovršeni napad na neovisnost odlučivanja i sredstva Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Na sjednici Vlade 6. travnja odgođeno je donošenje Uredbe o raspodjeli prihoda od igara na sreću za 2016. prema kojoj su na nedemokratski i netransparentan način sredstva za Nacionalnu zakladu smanjena za 70% odnosno u iznosu od 30 milijuna kuna. Izglasavanje takve Uredbe konkretno znači gašenje brojnih programa organizacija civilnog društva koje se bave najranjivijim skupinama. 

Iz Vlade dolaze najave da se neće rezati najugroženijim skupinama, osobama u nepovoljnom položaju, siromašnima, osobama s invaliditetom, starijim i nemoćnim, braniteljima te djelatnostima vezanim uz pronatalitetnu politiku, no ne govori se o programima usmjerenim na, najednostavnije rečeno, slobodno vrijeme građana.

Uz najave devetosatnog radnog vremena, opravdano je zapitati se kada će, gdje i na koji način građani moći participirati u kulturnim aktivnostima, radionicama i hobijima, amaterskom sportu, dobrovoljnim društvima, neformalnoj edukaciji, ekološkoj pravdi, volontiranju, građanskom organiziranju ili zaštiti svojih prava. Naime, upravo su to djelatnosti koje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva podupire, a sve ih provode i građanima čine dostupnima – organizacije civilnoga društva.