Radić u ovom projektu polazi od ideja koje je predstavio biolog i osnivač Instituta za biljnu neurobiologiju, Stefano Mancuso. U jednom intervjuu, Mancuso je izjavio da bi “jednostavan i učinkovit način za ublažavanje klimatskih promjena bila transformacija trećine svih prometnica u šume. Nadovezujući se na tu misao, Nika Radić razvija prostorno-vizualni eksperiment kojim istražuje odnose između urbanog tkiva i prirodnih procesa te promišlja mogućnost da priroda ponovno preuzme aktivniju ulogu u oblikovanju grada”, stoji u popratnom tekstu.

Umjetnica slična promišljanja urbanog prostora pronalazi u radu Vjenceslava Richtera koji prepoznaje promet kao jedno od “glavnih ograničenja suvremenog života”. Iako Richter i Mancuso polaze iz rauličitih perspektiva, dijele mišljenje “da je radikalno smanjenje prometnih površina nužan preduvjet kvalitetnijeg života u gradu. Na tom se spoju razvija izložbeni projekt ‘1/3’ Nike Radić koji istražuje odnos prirode i urbanog prostora kroz mogućnost da priroda ponovno postane njegov aktivni oblikovni element.”

Nika Radić diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje vodi klasu na Kiparskom odsjeku, te povijest umjetnosti na Sveučilištu u Beču. U svojoj umjetničkoj praksi usmjerena je na istraživanje komunikacije i percepcije, koristeći različite medije, od videa i instalacija do fotografije i prostornih intervencija. Od 2022. godine svoja istraživanja usmjerava na biljke, koristeći stečeno iskustvo kako bi nova saznanja o njima približila široj publici i kroz umjetnički rad povezala znanstveni pristup, umjetničko iskustvo i svakodnevni život.

Više detalja o izložbi možete pronaći ovdje.

Piše: Antonija Letinić

Prema studiji Ujedinjenih naroda u 2014. godini 54% svjetske populacije živi u urbanim sredinama, a procjenjuje se da će do 2050. u gradovima živjeti 66% posto stanovništva. Priljev stanovnika u gradove podrazumijeva i njihovu transformaciju u pogledu ekonomske, političke i društvene moći. Ekonomska kriza, zagađenje i socijalna isključenost ključni su izazovi europske današnjice, posebno vidljivi u dinamičnim žilama kucavicama – gradovima. Kako suzbiti siromaštvo i poboljšati kvalitetu života građana, kako ih osnažiti da budu aktivni dijelovi društva i motivirati za oblikovanje novih prostora suradnje i dijaloga brige su današnjih europskih gradova, pa tako i Zagreba. 

Kako će gradovi izgledati u budućnosti, ponešto ovisi i o sadašnjosti i načinima na koje ćemo doprinijeti njihovom razvoju. Jedna od onih koji promišljaju budućnost svojega grada je i koalicija okupljena oko Platforme Upgrade, a koju čine Centar za mirovne studije, socijalna zadruga Okus doma, Zelena mreža aktivističkih grupa te niz nevladinih organizacija u polju kulture i mladih. Akteri okupljeni oko ove platforme povezali su se iz različitih potreba, ali pod zajedničkim nazivnikom imaginiranja otvorenog grada i novih modela društvenog razvoja. S jedne strane Zagreb je postao važno turističko odredište, otvoreno za susrete najrazličitijih kultura, dok je s druge strane sve više njegovih građana suočeno s nezaposlenošću i siromaštvom. I konačno, izbjeglički val sve nas stavlja na test solidarnosti te podsjeća na različite oblike društvene isključenosti i isključivosti prema drugima i drugačijima. 

Kako grad i njegovi građani zajednički mogu razvijati i ponuditi inovativne modele rješavanja problema zajednice i njihove neminovne promjene? Kako zajedno možemo doprinijeti razvoju Zagreba kao otvorenog i uključivog grada za sve njegove sadašnje i buduće građane? Zajedničkim djelovanjem solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnje interkulturnog dijaloga, socijalnog poduzetništva te kulture i umjetnosti u suradnji s gradom mogu se kreirati dinamična mjesta dijaloga i tolerancije, solidarnosti, kreativnosti, cjeloživotnog obrazovanja i osnaživanja građana za aktivno sudjelovanje i kreativni doprinos društvu. I na kraju, u vrijeme različitih oblika kriza u kojima se kao društvo nalazimo, doprinijeti pozitivnim društvenim promjenama – socijalnoj uključenosti građana i gospodarskom razvitku grada.  

Polazeći od ovih premisa, koalicija će pokušati oblikovati neka moguća kreativna i održiva rješenja kroz raznolike aktivnosti, koje uključuju niz društvenih, kulturno-umjetničkih i medijskih događaja. Prvo takvo događanje vezano je uz obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskiminacije povodom kojeg Centar za mirovne studije i P.E.N. organiziraju čitanje poezije u književnom klubu Booksa, u ponedjeljak, 21. ožujka 2016. u 18 sati, a nakon čitanja poezije posjetitelji mogu sudjelovati u dinamičnom i interaktivnom satu arapskog jezika, na kojem će  se upoznati s jednim važnim dijelom te kulture.  

Tim povodom, pitali smo neke od članova koalicije da nam odgovore na pitanja što je za njih otvoreni grad te na koje ga sve načine možemo otvoriti.

Dražen Šimleša (ZMAG): Za mene je otvoreni grad onaj koji nema straha, koji voli sve što ima a spreman je primiti novo i drugačije jer su kretanje i promjena temelj života. Iz svakog tog pomaka nešto se uzme od prije i nastavi dalje činiti identitet grada, a ono što je došlo daje nove boje i mirise. Otvoreni grad ima veliko srce da nas sve primi i prihvate sve naše različitosti. Isto kao i otvoreni čovjek.

Grad otvaramo tako da se u njemu njeguje i razvija sloboda, sloboda da se kreće i da se bude ono što jesmo. Otvoreni grad ne samo da to može podnijeti, nego ima i kapaciteta pretvoriti to u svoju prednost i kvalitetu. Zato su bitni prostori u gradu koji simboliziraju njegovu otvorenost jer u svom djelovanju i radu sadrže pozitivan odnos prema slobodi i prihvaćanju različitosti.

Emina Bužinkić (CMS): Otvoreni je grad mjesto susreta, dijaloga i suradnje. Otvoreni je grad onaj koji je svjestan promjena i pozdravlja ih kao priliku za kulturni rast. Otvoren je grad mjesto interkulturalnosti kao priče koja omogućava nadilaženje dubokih društvenih podjela i koji artikulira novu kulturu interakcije i to kako se ona razlikuje od onih koje poznajemo. Otvoreni grad odbija strahove i stereotipe, on se približava ljudima i poziva ljude na približavanje ka njemu. On je ispiriran različitostima kultura i poziva na njihovo prožimanje i suradnju. 

Grad otvaramo na različite načine – uvezanim nitima stvaranja društva dobrodošlice i gostoprimstva, omogućavanjem pune ekonomsko-socijalne integracije, kulturne integracije te naposljetku i građanske integracije. Otvaranje grada je kreativno stvaranje prostora integracije u svim aspektima društvenog, ekonomskog, kulturnog, građanskog i političkog života u grad kao novi prostor življenja osoba koje dolaze iz drugih gradova, zemalja i regija. Otvaranje grada odnosi se i na promjenu percepcije onih koji dolaze i njihove prihvaćenosti u društvu.

Nawar Murad (Okus doma): Otvoreni grad je grad koji prima u zagrljaj nove, različite i drugačije kulturne fenomene, a istovremeno ne briše originalni identitet tih fenomena, nego im daje slobodu. Možemo otvoriti grad na način da dajemo onima koji su stručni u nekim područjima da rade ono što vole raditi a ne ono što moraju jer grad ne može biti otvoren ako nema rada koji se radi s ljubavlju.

Sanja Burlović (Attack): Otvoreni grad su ljudi različitih kultura, mentaliteta, porijekla, rase, vjere, seksualne orijentacije, nacionalnosti. Građani i građanke koji čine i utječu na grad. Otvoreni grad je multikulturalan, spreman prihvatiti različitosti i spreman na promjene.

Grad otvaramo međusobnim dijalogom, spremnošću da među nas prihvatimo druge i drugačije. Grad otvaramo umjetničkim inventivnim akcijama, tolerancijom, idejama. Grad otvaramo svjesnošću da je suživot moguć i potreban, ustrajnošću da  to i postignemo. Grad otvaramo pružanjem jednakih mogućnosti.

Ovo su tek neki od mogućih odgovora na ponuđena pitanja, a kroz niz aktivnosti i događanja koalicija će pokušati ponuditi nove odgovore i primjere kako grad činimo otvorenim.