Predstavnici dvanaest braniteljskih udruga tom su prilikom naglasili da im je primarni cilj zaustaviti financiranje FALIŠ-a iz gradskog proračuna. Razloge za takav zahtjev detaljnije je obrazložio Željko Šižgorić u razgovoru za Telegram 28. kolovoza.

U intervjuu je Šižgorić iznio niz paušalnih i neutemeljenih tvrdnji, od osobnih diskreditacija organizatora do ocjena o mjestu festivala u kulturnom programu grada, koje su već postale uobičajen repertoar kritičara civilnog društva. Novinar Denis Mahmutović pritom je u hodu provjeravao njegove navode i suočavao ih s provjerljivim činjenicama. Tako je, primjerice, na tvrdnju da voditelj festivala Branko Sekulić “nema dana radnog staža, nigdje nije platio ni kune ni eura da je radio” podsjetio da on od 2017. predaje na visokoškolskoj ustanovi u Zagrebu. Već i ta razina neposrednog suočavanja s činjenicama predstavlja više od onoga što uobičajeno prolazi u domaćem medijskom krajoliku.

U razgovoru je, međutim, spomentua i jedna tvrdnja koja zaslužuje dodatnu provjeru, budući da se tiče pitanja financiranja – glavnog razloga zbog kojeg su braniteljske udruge i pokrenule ovu inicijativu. Govoreći o gradskom financiranju, Šižgorić je izjavio:

“Gradonačelnik Šibenika financira festival s iznosima – šest tisuća eura prošle godine, devet tisuća ove godine. Ilustracije radi, taj iznos od devet tisuća eura ne dobiju sve naše braniteljske udruge zajedno.”

Uvidom u Odluku o raspodjeli sredstava iz Proračuna Grada Šibenika za 2025. godinu – Tekuće donacije udrugama civilnog društva, iz kojih se financiraju braniteljske udruge, vidljivo je da je dvanaest braniteljskih udruga ostvarilo donacije u iznosu od ukupno 10.900 eura. Za ovu proračunsku stavku ukupno je bilo predviđeno 150.000 eura, a sredstva se raspoređuju na širok spektar različitih udruga, od kojih braniteljske udruge čine jednu od grupa korisnika.

Festival FALIŠ se, s druge strane, ne financira putem javnog poziva za programe javnih potreba u kulturi, nego iz posebne proračunske linije Šibensko kulturno ljeto – Grad je pozornica. U Odluci o raspodjeli sredstava iz proračuna Grada Šibenika za 2025. godinu, u kojoj je za ovu stavku predviđeno ukupno 160.000 eura, jasno je navedeno da je FALIŠ-u dodijeljeno 9.000 eura.

Drugim riječima, ukupni iznos koji Grad izdvaja za braniteljske udruge veći je od iznosa za FALIŠ te tvrdnja da festival dobiva više nego sve braniteljske udruge zajedno nije točna.

Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja su autoričina i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Koja je uloga Katoličke crkve u hrvatskom društvu? Koji su potencijali društvenog angažmana kojeg nam može ponuditi Crkva kao izvorno socijalno odgovorna tradicija? Najrasprostranjeniji primjer  socijalne dimenzije kršćanstva kao društveno senzibilnog projekta može se pronaći u praksama takozvanih teologija oslobođenja koje se, osim što svjedoče univerzalnost crkvenog nauka, zalažu i za partikularnu problematiku unutar konteksta. Ovo sekularno osvještavanje vjerske kvalitete može doprinijeti uspostavi dijaloga trenutačno suprotstavljenih strana kako bi kroz praktičnu uzajamnost dosegli maksimum društvenog konsenzusa, barem u određenim lokalnim okvirima.

Voditelj radionice i predavač Branko Sekulić (rođen 1983.) educirao se na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu te u Centru za Mirovne studije u Zagrebu, a specijalističko obrazovanje nastavio je na Ekumenskom institutu u Lavovu.  Bavi se odnosima religije i društva te radi na uspostavi dijaloga između vjerskih udruženja i civilnih inicijativa.

Predavanje će se održati u srijedu, 4. lipnja u 18 sati. 

Tribina se održava u okviru projekta Početi najbolje što se može koji je dio dugoročnog multidisciplinarnog istraživačkog projekta Kreativne strategije koji obuhvaća teorijska istraživanja, umjetničku produkciju i procese kritičke refleksije. Projekt je započela Andreja Kulunčić 2010. godine s ciljem mapiranja i poticanja kreativnih strategija i konkretnih platformi za artikulaciju društvenih problema te pružanje podrške traženju njihovih rješenja na mikro i makro razinama. Na suradnju je pozvala grupu Direktna demokracija u školi i Novi sindikat, te niz formalnih i neformalnih grupa poput BRIDA-a, Ženske Fronte, Fem Fronte ili Prava na grad koji su u projekt uključeni brojnim diskurzivnim aktivnostima tijekom trajanja izložbe ili su sudjelovali u stvaranju početnice zajedničkog djelovanja. Projekt se bavi mogućnostima samoorganiziranja, te razmatra širi niz društvenih tema poput erozije socijalne sigurnosti i nestabilnih uvjeta tržišta rada u Hrvatskoj.

Uz izložbu koja je otvorena do 30. lipnja, integralni dio projekta čini niz radionica, predavanja, tribina i projekcija. 

Svi programi su dio višegodišnjeg suradničkog projekta Početi najbolje što se može (kako govorimo o fašizmu?) u suradnji s programom Estetike otpora i Arhiva WHW-a.