Svoje će radove izložiti Vinka Draganja, Jasminka Glogović, Jagoda Marendić, Rodrigo Queiros, Ivana Radić Hlupić, Marko Rajković, Manu Saheb Gharan, Liudmyla Sydorenko, Klara Šimunović, Zara Škibola i Rohit Verma.

U ovogodišnjem radioničkom ciklusu, “crtež je zamijenio kolaž, a riječi su se proširile na različite jezike. Pod motom ‘trbuhom za kruhom’, radionica je bila otvorena za osobe različitog porijekla i stavila naglasak na priče o putovanjima, doseljavanjima i stvaranju doma daleko od kuće, bez obzira je li ta kuća podno Marjana ili podno Himalaje. 

Osim crteža, poezije i priča polaznika i polaznica iz različitih dijelova svijeta, predstavljamo i radove neformalne kvartovske grupe koja se već nekoliko godina okuplja u periodima između radionica”, stoji u najavi.

Ovogodišnje izdanje radionice posebno je prilagođeno osobama koje žele naučiti (pisati) hrvatski jezik bez obzira na to kada su i od kuda došli te stupanj znanja hrvatskog i iskustva u kreativnom pisanju i likovnom izražavanju. Ovu besplatnu radionicu namijenjenu osobama svih životnih dobi vodit će umjetnica Božena Končić Badurina i spisateljica Olja Savičević Ivančević.

Kroz pet susreta po dva sata sudionici_e radionice dijelit će vlastita iskustva u potrazi “trbuhom za kruhom”, te istraživati trešnjevačku povijest kroz crtanje, pisanje i isprobavanje kreativnih načina učenja jezika.

Prijava se šalje na blok@blok.hr, a treba sadržavati: ime i prezime, godinu rođenja, jezike kojima se služite i okvirni stupanj hrvatskog (radi bolje pripreme vježbi). U prijavi možete navesti i čime se trenutno bavite te što vas je potaklo na prijavu.

Više detalja o radionici i višejezični poziv na sudjelovanje možete pronaći ovdje.

Prijave se šalju do 27. veljače.

Program se sastoji od niza kraćih izlaganja autorica koje će rastvoriti svoje procese rada s nezavisnim, izvaninstitucionalnim arhivima. 

Povjesničarka umjetnosti Ivana Bago govorit će o svom kustoskom i istraživačkom radu u arhivu Sanje Iveković i na izložbi Točke susreta: dokumenti u nastajanju, 1968-1982. Vizualna umjetnica Božena Končić Badurina predstavit će svoje istraživanje i stvaranje u okviru Muzeja susjedstva Trešnjevka, koje je rezultiralo izložbom i knjigom Jadrankin prvi život. Multimedijska umjetnica Katerina Duda po prvi će put javno predstaviti svoje istraživanje arhiva usmene povijesti Abeceda nezavisne kulture, koje je još u ranoj fazi razvoja, a vodi ga interes za transgeneracijski prijenos praksi i nasljeđa nezavisne scene.

Nakon izlaganja slijedi zajednička diskusija koju će voditi kustosica i istraživačica Tea Kantoci.

O SUDIONICAMA:

Ivana Bago je nezavisna istraživačica, povjesničarka umjetnosti i kustosica. Doktorirala je na Odsjeku za povijest umjetnosti i vizualnu kulturu na Sveučilištu Duke u SAD-u. Suosnivačica je (s Antonijom Majačom) organizacije Delve | Institut za trajanje, mjesto i varijable. Znanstvene i stručne članke redovito objavljuje u znanstvenim časopisima, zbornicima, umjetničkim monografijama i časopisima. Članica je uredničkog vijeća časopisa ARTMargins. Pozvana predavanja održala je, među ostalim, u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku, Američkom sveučilištu u Beirutu, Kraljevskom institutu u Stockholmu, Muzeju umjetnosti i dizajna u Miamiju, a kao gostujuća predavačica surađivala je s Akademijom primjenjenih umjetnosti u Beču, Umjetničkim sveučilištem u Berlinu, Filozofskim fakultetom u Splitu, Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, i WHW Akademijom. Dobitnica je stipendijske nagrade Igor Zabel Award for Culture and Theory za 2020. godinu.  Među njenim kustoskim projektima su: Točke susreta: dokumenti u nastajanju, 1968-1982., MSU Zagreb; Nacionalna galerija Priština; Moving Forwards, Counting Backwards, University Museum of Contemporary Art, Mexico City, 2012; Gdje se sve tek treba dogoditi, Spaport Biennale, Banja Luka, 2009-2010; Narančasti pas i druge priče, Performance Studies International, Zagreb, 2009; Salon revolucije, HDLU, 2008; Stalking with Stories, Apexart, New York, 2007. Suosnivačica je Instituta Sanja Iveković, gdje vodi istraživački i izdavački projekt Točke susreta: dokumenti u nastajanju, temeljen na istraživanju umjetničkog rada i arhiva Sanje Iveković.

Katerina Duda (1989.) je multimedijska umjetnica. Diplomirala studij animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima se najčešće bavi temama vezanim uz urbane prostore i kako se u prostoru reflektiraju šire društvene promjene, primjerice kroz arhitekturu ili turizam. Koristi raznolike medije poput društvene prakse, akcija i intervencija u javnom prostoru, kao i dokumentarni film i video. Sudjelovala je u nizu izložbi, grupnih i samostalnih projekata u zemlji i inozemstvu (Vidim šumu, pišem pašnjak; Krov, tuš, roštilj, fuš; Ćuk u hodniku). Autorica je kratkih filmova Prečica do mora, Strujanja i Rezidba. Radi kao umjetnička suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Božena Končić Badurina (1967.) je vizualna umjetnica. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1996.) te njemački i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1995.). Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u institucijama kao što su MSU u Zagrebu, MAXXI u Rimu, MG+MSUM u Ljubljani, Art in General u New Yorku, Carré d’Art u Nîmesu, MMSU u Rijeci i mnoge druge. Dobitnica je nekoliko nagrada, a boravila je i na rezidencijalnim programima poput MuseumsQuartier, Beč (2019.), Siva zona / GMK, Korčula (2017.), Kulturamt Düsseldorf (2015.) i Art in General, New York (2010.). U umjetničkom radu primjenjuje site-specific i multimedijski pristup, s naglaskom na crtežu, tekstu i performativnim elementima. Posljednjih godina se često bavi životima i radom žena koje dominantni društveno-politički i povijesni narativi zanemaruju ili ne prepoznaju. Među njezine recentnije produkcije ubrajaju se Cvijeće za Mariju Vinski; Jadrankin prvi život; Od 4 do 23; Kad bi fabrika trubila; Jednakosti, bratstvo, slobodo, gdje ste?; Ćemo, ćemo, ja ma kako ćemo. Živi i radi u Zagrebu.

Tea Kantoci je nezavisna kustosica i istraživačica koja djeluje na sjecištu izvedbe, eksperimentalnih formata i interdisciplinarnih umjetničkih praksi. Dio je tima Antisezona i festivala Improspekcije / PoslijeSvijet. Aktivno sudjeluje u inicijativama Klaonica, koja zagovara prenamjenu bivše gradske klaonice u autonomni prostor za umjetničku produkciju, Arhivi odozdo, usmjerenoj na organizacijsku memoriju kao alat održivosti i brige u kulturnom radu, te regionalnoj platformi NADA koja arhivira, digitalizira i kontekstualizira izvedbene umjetnosti. Surađuje s MSU-om Zagreb, Muzejom susjedstva Trešnjevka, udrugama BLOK, WHW, Kurziv i Kulturtreger te umjetničkim organizacijama Kik Melone i Divert. Magistrirala je Novinarstvo na FPZG-u, Teoriju i kulturu mode na TTF-u, Muzeologiju i upravljanje baštinom na FFZG-u, te završila Obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu po programu Karoline Hrge.

***

Program podržavaju Grad Zagreb (Ured za kulturu i civilno društvo), Ministarstvo kulture i medija i Zaklada Kultura Nova.

Serija crteža hrvatske umjetnice Božene Končić Badurina isprepletena je s poemom Olje Savičević Ivančević, njezinim prvim radom u ovoj pjesničkoj formi. Na promociji govore autorice i urednik izdanja Marko Pogačar, a moderira Ana Kutleša, urednica biblioteke i kourednica izdanja. Dizajn knjige potpisuju Hrvoje Živčić i Zoran Đukić, a prijevod na engleski Andrea Jurjević i Dunja Bakić.

U predgovoru Ana Kutleša ističe kako Jadrankin prvi život “predstavlja i ponešto nekonvencionalan isječak iz povijesti, koji ne staje s 1990-ima, raspadom jedne države i uspostavljanjem druge, nego meandrira kroz turbulentno tranzicijsko razdoblje, a između redaka upućuje na duge procese, perspektivu koja je kompleksnija, ali i potpunija od pojednostavljenih slika rascjepa”.

Olja Savičević Ivančević profesionalno se bavi književnim radom zadnjih petnaestak godina, a osim proze i poezije, piše književne kolumne, dramske tekstove, uređuje knjige te vodi radionice kreativnog pisanja. Knjige su joj prevedene na trinaest jezika, objavljene u petnaest zemalja u Europi te u SAD-u. Njeni romani i kratke priče poslužili su kao predlošci za kazališne predstave, kratke filmove i jedan crtani roman.

Božena Končić Badurina vizualna je umjetnica. Posljednjih godina najviše se bavi neprepoznatim i zaboravljenim pričama žena koje dominantni društveno politički narativi previđaju. Izlagala je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, boravila na rezidencijalnim programima u Europi i SAD-u te je za svoj rad primila nekoliko nagrada.

Jadranka Klekar borkinja je za ljudska prava, a posebno prava žena i radnica, rođena u radničkoj obitelji kao srednje od troje djece. Godine 2001. kao sindikalna povjerenica organizirala je štrajk hotelskog osoblja, a nakon toga nastavlja se baviti sindikalnim organiziranjem radnika i radnica u ugostiteljstvu te završava više neformalnih edukacija iz područja ljudskih, ženskih i radničkih prava. Čitav život stanuje na zagrebačkoj Trešnjevci.

Više o događanju pronađite ovdje.

Svoje radove izložit će Renata Bačanek, Vinka Draganja, Edina Fajković, Milica Gaković, Jasminka Glogović, Jadranka Klekar, Vesna Kudumija, Ana Marković, Ivan Raić, Marko Rajković, Vesna Ražnatović i Zara Škibola.

Radionica je dio programa Muzej susjedstva Trešnjevka – živa baština, a odvijala se tijekom pet susreta na kojima su polaznici_ce uranjali_e u ljekovitost papira, istražujući tehniku kolaža i kratkih pisanih formi. Nadahnuće su pronalazili_e u vlastitim predmetima koji su im, iako nekorišteni, još uvijek važni i od sentimentalne vrijednosti, ali i artefaktima iz virtualnog Muzeja susjedstva Trešnjevka koji su danas u potpunosti nestali iz upotrebe.

Više informacija o događaju potražite ovdje.

Ovu besplatnu radionicu namijenjenu osobama svih životnih dobi, s bilo kojom razinom iskustva u kreativnom pisanju i likovnom izražavanju, a koje žive i/ili rade na Trešnjevci, vodit će umjetnica Božena Končić Badurina i spisateljica Olja Savičević Ivančević.

Kroz pet susreta po 3 sata istraživat će se “ljekovitost papira”, raditi na kratkim proznim formama, poeziji i tehnici kolaža. Ovogodišnja tema je Izgubljeno – nađeno, odnosno potraga za predmetima koji su “nam nekad bili važni, a sada su nestali iz uporabe”, stoji u pozivu, uz dodatak da su polazišta za rad “vlastita iskustva, iskustva ljudi koji nas okružuju, kao i ona sačuvana u virtualnom fundusu Muzeja susjedstva Trešnjevka“.

Prijava se šalje na blok@blok.hr, a treba sadržavati: ime i prezime, godinu rođenja, kratko motivacijsko pismo u kojem možete navesti čime se trenutno bavite i što vas je potaknulo na prijavu. Broj sudionika je ograničen, a povratnu informaciju o sudjelovanju dobit ćete putem maila.

Radovi polaznica i polaznika predstavljaju se na javnoj prezentaciji u galeriji Nova BAZA i online. Rezultate prošlogodišnjih izdanja možete vidjeti ovdje i ovdje.

Prijave se šalju do 18. ožujka.

Program uključuje istraživanje crteža kao medija za izražavanje osobnih priča i promišljanje o društveno-ekonomskom kontekstu u kojem živimo. Inspiraciju polaznicima pružaju socijalno angažirani radovi članova Udruženja umjetnika Zemlja, posebice s njihove zabranjene izložbe koja je trebala biti otvorena u Umjetničkom paviljonu 1935. godine. Polaznici će kroz radionicu imati priliku istraživati karakterističan likovni jezik Zemljaša, oslanjajući se na pristup koji je, prema Krsti Hegedušiću, “čitljiv za sve oči podjednako”.

Radionica je besplatna i otvorena za sve, bez obzira na prethodno iskustvo u crtanju. Crteži nastali tijekom radionice bit će predstavljeni na javnoj prezentaciji u prosincu 2024. godine.

Prijave su otvorene do 5. studenog 2024., a potrebno je poslati ime, prezime, godinu rođenja te kratki opis motivacije za sudjelovanje na adresu: info@umjetnicki-paviljon.hr.

Riječ je o radionici namijenjenoj osobama svih životnih dobi, koja se održava u okviru BLOK-ovog programa Muzej susjedstva Trešnjevka. Pod vodstvom umjetnice Božene Končić Badurine i književnice Olje Savičević Ivančević, polaznici_e radionice bavili su se temom Krova nad glavom i problematikom koja proističe iz te nasušne potrebe.

Za razliku od prijašnjih godina, svatko je od polaznika imao zadatak skućiti svoje kolaže, pjesme i prozne fragmente u umjetničku knjigu. Stoga ćete imati priliku vidjeti 11 originalnih umjetničkih knjiga, ali i posebni Adresar koji je nastao kao rezultat kolektivne kreativnosti.

U radionici su sudjelovali_e: Renata Bačanek, Veronika Cvetković, Franka Čeperić, Vinka Draganja, Mia Jurman, Filip Katavić, Tanja Kocković Zaborski, Javorka Pangerčić, Ines Teković, Božica Tunjić Stanić i Tihana Vučić.

Ovu besplatnu radionicu namijenjenu osobama svih životnih dobi, s bilo kojom razinom iskustva u kreativnom pisanju i likovnom izražavanju, a koje žive i/ili rade na Trešnjevci, vodit će umjetnica Božena Končić Badurina i spisateljica Olja Savičević Ivančević. Kroz 5 susreta od po 3 sata istraživat će se „ljekovitost papira“, raditi na kratkim proznim formama, poeziji i tehnici kolaža. Ovogodišnja tema je “krov nad glavom, stanovanje i sve radosti i glavobolje koje iz njega proizlaze” stoji u pozivu, uz dodatak da su polazišta za rad “vlastita iskustva, iskustva ljudi koji nas okružuju, kao i ona sačuvana u virtualnom fundusu Muzeja susjedstva Trešnjevka“.

Rok je utorak, 5. ožujka. 

Prijava se šalje na blok@blok.hr, a treba sadržavati: ime i prezime, godinu rođenja, kratko motivacijsko pismo u kojem možete navesti čime se trenutno bavite i što Vas je potaknulo na prijavu.

Broj sudionika je ograničen, a povratnu informaciju o sudjelovanju dobit ćete putem maila.

Radovi polaznica i polaznika predstavljaju se na javnoj prezentaciji u galeriji Nova BAZA i online. Rezultate prošlogodišnjih izdanja možete vidjeti ovdje i ovdje.

Izložba je dio ciklusa Živa baština u gostima, a njome će se predstaviti rad Muzeja susjedstva Trešnjevka pokrenutog 2001. godine. Muzej djeluje u području društveno angažirane umjetnosti, a gradi se kroz rad sa zajednicom i javne kulturne programe. Umjetnički radovi Marka Tadića, Prolazna forma (2022.), Divlji rast (2022.) Ane Kuzmanić i Jadrankin prvi život (2023.) Božene Končić Badurine nastali su na temelju istraživanja virtualnog fundusa muzeja i suradnje s kolektivom te lokalnom zajednicom.

”Od istraživanja, preko direktnog rada s lokalnom zajednicom, referiranja na različite društvene sfere, do izložbi i publikacija, troje umjetnica_ka s kojima smo započeli program Živa baština na specifične su načine oživjeli nasljeđe Trešnjevke. U susjedstvu, sa susjedstvom, za susjedstvo, njihovi radovi živi su dokaz da baština nije osuđena samo na hvatanje komercijalnih trendova u korist rasta kapitala i/ili plesanje u ritmu nacionalnog ponosa”, stoji u popratnom tekstu kustosice Ane Kutleše.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.