U četvrtak, 17. veljače u 19 sati u zagrebačkom kinu Urania održat će se promocija fotografske knjige Mateja Jurčevića I Try to Take Care of Myself Now. Kako stoji u službenoj najavi, knjiga je realizirana u okviru projekta Organ Vida izdavaštvo, a oblikovao ju je dizajner Dario Dević.

I Try to Take Care of Myself Now je rezultat “višegodišnjeg autorefleksivnog projekta koji prati borbu s depresijom i traži moguće načine vizualne i tekstualne reprezentacije različitih proživljenih stanja. Vizualno kontrastne narativne cjeline spekuliraju o procesima samospoznaje i doživljenim usponima, padovima i katarzama. Umjetničko istraživanje ujedno otvara i prostor za javnu raspravu o mentalnom zdravlju mladih i umanjivanju stigme”.

Projekt Organ Vida izdavaštvo započeto je 2017. godine kako bi se poduprli umjetnički autorski projekti u formi fotografske knjige. Godine 2018. objavljena je prva knjiga u ediciji, Grad umjetnika Borka Vukosava, nakon koje slijedi Fake It Until You Make It Igora Ilića, koja je izdana 2019. godine.

Uz umjetnika, na promociji knjige I Try to Take Care of Myself Now će govoriti kustosica Lea Vene.

“Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika (konkretno u Lapad) kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti. Grad u kojem je nekad živio sada se vizualno rastvara u procesu zahvaćanja mnogostruko isprepletenih odnosa fotografa, okoliša, sugrađana, momentalno fiksiranih rubnih javnih punktova i hotelskih interijera.

Fotografije i postav sugeriraju šetnju kroz grad kojom autor artikulira intimni ritam izvan često turistički percipiranog života grada. Izmjenom krajolika i ambijenata Borko otkriva rute vlastitog kretanja u gradskom tkivu. Njegov pogled ne zaustavlja se na očekivanim i prepoznatljivim reprezentacijama grada već negira vizualnu komodifikaciju prostora. Mjesta koja primjećuje kao da su trenutno izmaknuta iz aktualnog prostornog i vremenskog konteksta, a gledatelj ih ne može na prvu smjestiti u očekivanu sliku grada. Također imamo priliku i na trenutak percipirati autorovu umještenost kao poziv na otkrivanje prostora njegove svakodnevice.

Svoje osjetilno iskustvo grada Borko prenosi kroz pažljivo selektiranu seriju fotografija okoliša (dodirne točke šumskog i urbanog okoliša te morske obale), limitiranih i distanciranih interakcija s pojedincima koje susreće u šetnji i privremeno utišanih i zamrznutih turističkih interijera. Usporeni ritam grada analogno se odražava i na fotografijama koje nude alternativnu vizualnu konstrukciju grada koji nije određen isključivo kao turistička destinacija. Aproprijacija viđenog je upitna s obzirom na to da nam Borko ne dopušta konkretniju identifikaciju s dokumentiranim prostorom. Naizgled nereprezentativna mjesta zapravo su temelj autorove naracije o nevidljivom gradu, ispričane u periodu izvan sezone i lišene dominantnih prostornih vizualnih kodova”, piše Lea Vene.

Borko Vukosav rođen je 1984. u Dubrovniku. Za kreativnost razrade teme i izložbe fotografija u autorskom projektu “Jezera“ 2015. nagrađen je Dekanovom nagradom. Serijom fotografija “Jezera“ 2015. osvojio je treću nagradu na THT@MSU nagradi za suvremenu umjetnost dok je ista otkupljena u stalni fundus Muzeja suvremene smjetnosti u Zagrebu. Serijom fotografija “Rub“ nagrađen je otkupnom nagradnom “Erste Fragmenti 2013“ dok je istom osvojio prvu nagradu u kategoriji “Pejzaž“ na Rovinj Photodays. Serijom fotografija “P“ predstavljao je Hrvatsku 2012. na festivalu “NEU/NOW” u Portugalu i 2011. na “15. Biennale de la Mediterranée“ u Thessalonikiu. Za isti projekt 2011. nagrađen je “Posebnom nagradom za mlade autore do 28 godina“ na Rovinj Photodays te je bio finalist za nagradu “ESSL ART AWARD“ u Muzeju suvremene umjetnosti. Serija fotografija “P“ dio je putujuće izložbe “Afthermath-changing the cultural landscape“. Živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku.

Izložba je otvorena do 10. studenog od 17 do 21 sati.

Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika (konkretno Lapad) kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti. Grad u kojem je nekad živio sada se vizualno rastvara u procesu zahvaćanja mnogostruko isprepletenih odnosa fotografa, okoliša, sugrađana, momentalno fiksiranih rubnih javnih punktova i hotelskih interijera.

Fotografije i postav sugeriraju šetnju kroz grad kojom autor artikulira intimni ritam izvan često turistički percipiranog života grada. Izmjenom krajolika i ambijenata Borko otkriva rute vlastitog kretanja u gradskom tkivu. Njegov pogled ne zaustavlja se na očekivanim i prepoznatljivim reprezentacijama grada već negira vizualnu komodifikaciju prostora. Mjesta koja primjećuje kao da su trenutno izmaknuta iz aktualnog prostornog i vremenskog konteksta, a gledatelj ih ne može na prvu smjestiti u očekivanu sliku grada. Također imamo priliku i na trenutak percipirati autorovu umještenost kao poziv na otkrivanje prostora njegove svakodnevice.

Svoje osjetilno iskustvo grada Borko prenosi kroz pažljivo selektiranu seriju fotografija okoliša (dodirne točke šumskog i urbanog okoliša te morske obale), limitiranih i distanciranih interakcija s pojedincima koje susreće u šetnji i privremeno utišanih i zamrznutih turističkih interijera. Usporeni ritam grada analogno se odražava i na fotografijama koje nude alternativnu vizualnu konstrukciju grada koji nije određen isključivo kao turistička destinacija. Aproprijacija viđenog je upitna s obzirom na to da nam Borko ne dopušta konkretniju identifikaciju s dokumentiranim prostorom. Naizgled nereprezentativna mjesta zapravo su temelj autorove naracije o nevidljivom gradu, ispričane u periodu izvan sezone i lišene dominantnih prostornih vizualnih kodova.

Izložba je otvorena do 4. listopada.

Otkupljeni radovi bit će izloženi u Galeriji Bačva Hrvatskog društva likovnih umjetnika, te u Malom salonu u Rijeci. Otvorenje izložbe najavljeno je za četvrtak, 18. travnja, s početkom u 19 sati, uz nastup Goatfish dua koji čine Filip Smokvina i Marin Novak.

Od 19. do 21. travnja, izložba će biti otvorena od 12 do 20 sati, dok će se u Klubu HDLU-a od 18 do 20 sati održavati Artist Talk + hang out, gdje će umjetnici kroz neformalno druženje predstaviti svoj umjetnički rad, a posjetitelji su pozvani pitanjima sudjelovati u opuštenom razgovoru. Zainteresirani će, osim toga, imati priliku sudjelovati u izradi digitalnog foto kolaža od fotografija radova umjetnika te od fotografija koje će sami snimiti. Na taj će način sudjelovati u izradi konačnog velikog fragmenta/kolaža.

Izlažu Jelena Azinović, Rene Bachrach Krištofić, Maja Blažek, Radovan Kunić, Mislav Lešić, Fran Makek, Tena Pavletić, Ivan Prerad, Patricija Purgar, David Mohamad Shreim, Marita Stanić, Valentina Supanz, Vanja Trobić i Borko Vukosav.

“P je serija diptiha s kojom dvije fotografije značenjski tvore cjelinu jedino ako se nađu jedna uz drugu. Ona predstavlja dvije teme povezane istom idejom. Kao što osoba svojom osobnošću definira vlastiti životni prostor, slijedeći istu logiku životni prostor u seriji P određuje osobu. Takva je veza stvarna, kauzalna i obilježena privatnom pričom”, stoji u pozivu na izložbu Borka Vukosava.

“Može li se biti muško, a biti žensko, odnosno može li se biti žensko, a biti muško? Samo je jedno pretapanje i jedna asocijacija uzrokovana podražajem tijela bila dovoljna u radu umjetnice Ane Vuzdarić nazvanom Hertaforming da postavimo navedeno pitanje. Jedan od načina na koji određujemo sami sebe, a time i dobrim dijelom vlastiti identitet jest jezik. Upravo se jezikom poigrala i autorica koja se od 2011. godine u svojim radovima bavi identitetom kroz medij jezika”, saznajemo o izložbi Ane Vuzdarić.

Izložba Fotografija industrije rezultat je suradnje Katedre za fotografiju Studija snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na projektu Muzeja grada Zagreba Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Obogaćivanje muzejskog fundusa suvremenim fotografijama dokumentarne i umjetničke vrijednosti te pružanje prilike mladim autorima za izlaganje polazišni su motivi suradnje dviju ustanova. U skladu s ciljevima Projekta, izložbom se nastoji utjecati na percepciju industrijskog naslijeđa kao dijela lokalne, nacionalne i univerzalne baštine, dijela europskog identiteta i važnog segmenta razvoja ljudske civilizacije.

Izložba je otvorena do 21. listopada.

Grad Solun je u listopadu udomio izložbu vizualne umjetnosti, primijenjene umjetnosti i gastronomiju, dok su se film i književnost u studenom predstavili u Rimu. Sugerirana tema fokusirala se na pitanja mogućnosti i problematiku suživota koju su umjetnici transponirali na aktualni društveni kontekst europskog i mediteranskog prostora, ali i na prirodu, kulturu i beskonačan prostor umjetnosti.

Od dvjestotinjak pristiglih prijava na natječaj za sudjelovanje hrvatskih umjetnika na 15. Biennalu, žiri u sastavu: umjetnici Nemanja Cvijanović i Dan Oki, kustosice Jasna Gluić (MKC Split), Ksenija Orelj, (MMSU) i Jerica Ziherl, ravnateljica MMSU Rijeka, odabrao je osam umjetnika koji su izlagali zajedno s više od 300 mladih umjetnika iz 30 zemalja Europe i Mediterana. Odabrani umjetnici, a riječ je o generaciji rođenoj 80-ih godina, su: Marko Dješka, Tonći Gaćina, Iva Kovač, Elvis Krstulović, Marko Marković, Dina Rončević, Maja Vodanović i Borko Vukosav.

Bijenale mladih Europe i Mediterana je multidisciplinarna umjetnička manifestacija koja okuplja umjetnika od 18 do 30 godina iz različitih gradova euro-mediteranske regije. U fokusu su živi susreti umjetnika, kustosa i publike te pluralnost umjetnosti i načina predstavljanja, od izložaba, urbanih akcija, performansa do radionica i razgovora. Do sada je održano 14 bijenala počevši od Barcelone 1985. godine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti uključio se u mrežu međunarodnog udruženja BJCEM (Biennale des jeunes créateurs de l’Europe et de la Méditerranée) 1990. prepoznavši važnost podrške mlađoj generaciji umjetnika u međunarodnom okruženju, a ove godine članstvu se pridružio i splitski Multimedijalni kulturni centar.