<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>borivoj radaković &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/borivoj_radakovic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 03 May 2023 17:23:48 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>borivoj radaković &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Sirovi zapisi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/sirovi-zapisi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 Dec 2011 17:59:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[annie leibovitz]]></category>
		<category><![CDATA[borivoj radaković]]></category>
		<category><![CDATA[dnevnik]]></category>
		<category><![CDATA[domino]]></category>
		<category><![CDATA[philip rieff]]></category>
		<category><![CDATA[ponovno rođena]]></category>
		<category><![CDATA[queer zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[reborn]]></category>
		<category><![CDATA[susan sontag]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sirovi-zapisi</guid>

					<description><![CDATA[<i>Ponovno rođena</i>, prva knjiga dnevnika Susan Sontag, objavljena je u izdanju Queer Zagreba.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div>
<p style="text-align: justify;">Objavljivanje ovog dnevnika izazvalo je veliko zanimanje širom svijeta jer <em>Ponovno rođena</em> obiluje svim elemetima Sontaginog pisanja &#8211; iznimnom ozbiljnošću, zapanjujućom autoritativnošću, netolerancijom licemjerja kao i njenom vlastitom ranjivošću.</p>
<p style="text-align: justify;">U petnaestoj godini Susaninog života, a to je vrijeme kada počinje dnevnik, ona već pokazuje značajke svog superiornog intelekta i glad za iskustvom i kulturom, pa je tako i čitanje ove knjige zanimljivo upravo zbog toga što nam omogućuje pratiti Susanin razvoj i pretvorbu u jednu od vodećih umova dvadesetog stoljeća. U ovim pomno odabranim izvatcima (mnogi se odlomci sastoje tek od nekoliko rečenica), Sontag bilježi razvoj svojih misli, obim i svestranost vlastitog čitanja te dnevna kretanja, ali i svoj život studentice na Berkleyu i otkrivanje seksualnosti (biseksualnost kao izraz cjelovitosti pojedinca). Velik je značaj za čitatelje i poznavatelje djela Susan Sontag intimnije iz ovih dnevnika iščitati i susret i brak s njenim profesorom <strong>Philipom Rieffom</strong>, s kojim, u dobi od 18 godina, dobiva <strong>Davida</strong>, sina jedinca. Najsnažniji su zapisi iz perioda koje je provela u Engleskoj i Europi, kada se, dok je odvojena od obitelji, njen brak s Philipom raspada, a ona ulazi u fazu intenzivnih lezbijskih veza koje će je potaknuti da ponovno razmotri vlastito poimanje seksa, ljubavi (&#8220;fizička mi je ljepota iznimno, gotovo morbidno važna&#8221;), majčinstva i uloge kćeri, a sve to prije svoje tridesete godine života.</p>
</div>
<div>
<p style="text-align: justify;">Knjiga je objavljena u izdanju <a hrf="http://www.queerzagreb.org/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Queer Zagreba</a> u prijevodu književnika i prevoditelja <strong>Borivoja Radakovića</strong>, jednog od pokretača književnog festival <em>FAK</em>, koji iza sebe ima već prijevode autora poput <strong>Burroughsa</strong>, <strong>Kureishia</strong>, <strong>Barnesa</strong>, <strong>Kerouca</strong>, <strong>Updikea</strong>, a također je objavio i antologiju lezbijske poezije <em>Dvije</em>.</p>
<p style="text-align: justify;">Susan Sontag, rođena 16. siječnja 1933. u New Yorku, američka je autorica, esejistkinja i publicistkinja poznata po svom angažmanu za ljudska prava kao i kritici mnogih gorućih društvenih okolnosti te vlade Sjedinjenih Americkih Država. 1949. godine odlazi u Chicago studirati francuski jezik, književnost i filozofiju. Uskoro se udaje za Philipa Rieffa s kojim ima sina Davida. Od 1970. godine u vezi je sa fotografkinjom <strong>Annie Leibovitz</strong>. Bila je velika kritičarka <strong>Georgea W. Busha</strong> i rata u Iraku. Objavila je brojne eseje i studije, nekoliko romana, a za svoj književni rad je primila brojne nagrade. Također je režirala kazališne predstave, među kojima i <em>Čekajući Godota</em> Samuela Becketta u Sarajevu 1993. godine. Umrla je u 71. godini u New Yorku, a sahranjena je na pariškom groblju Montparnasse.</p>
<h5 style="text-align: right;"><span style="color: rgb(150, 150, 150); font-weight: normal;">Izvor: Queer Zagreb&nbsp;</span></h5>
<p>&nbsp;</p>
</div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<div id="isChromeWebToolbarDiv" style="display:none"></div>
<p>Опытные шлюхи, самые красивые уральские феи, недорогие проститутки Пермь &#8211; <a href="https://sexanketa-perm.net/">https://sexanketa-perm.net/</a> индивидуалки, готовые к самым смелым сексуальным экспериментам.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Rock i literatura</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/rock-i-literatura/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 27 Oct 2011 12:08:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[aleksandar štulhofer]]></category>
		<category><![CDATA[arsen oremović]]></category>
		<category><![CDATA[borivoj radaković]]></category>
		<category><![CDATA[branko kostelnik]]></category>
		<category><![CDATA[gordan nuhanović]]></category>
		<category><![CDATA[Gradska knjižnica i čitaonica]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=rock-i-literatura</guid>

					<description><![CDATA[Sudionici ovotjednog <i>Književnog petka</> pokušat će odgovoriti na pitanje da li je književnost novi rock 'n' roll.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify">Da su rock glazba i književnost još uvijek u sretnoj vezi, svjedoči i nedavno očitovanje glasovitog rock kritičara <strong>Neila McCormicka</strong> koji je jedan svoj blog post posvetio upravo ovom pitanju &#8211;<em> Literature: is it the new rock and roll?</em> Što se domaće <em>rock-lit</em> scene tiče, ona je spomenuto pitanje opravdala s još nekoliko novih naslova. Primjerice, to je zbirka priča <em>Zvučni zid</em>, za koju urednici i suautori <strong>Arsen Oremović</strong> i <strong>Borivoj Radaković</strong> kažu kako je krenula kao eksperiment pri čemu je autorima bilo zadano da napišu priču u kojoj je pokretač radnje ili tek kulisa neki izvođač, bend, album ili pjesma. Nadalje, tu su i dvije nove knjige <strong>Branka Kostelnika </strong><em>Popkalčr</em> te <em>Eros, laži i pop-rock pjesme</em> u kojima autor, razmatrajući pitanja rock glazbe i pop kulture, demonstrira ideju o nepostojanju velikih granica između elitne i pop kulture, iako se među njima stalno radi velika distinkcija. <strong>Aleksandar Štulhofer</strong>, urednik <em>Erosa, laži i pop-rock pjesama</em> naglašava kako spomenuta knjiga za njega predstavlja jedinstvenu studiju, skicu Hrvatske u devedesetim godinama kroz život rock banda<strong> Roderick</strong>.
</p>
<p align="justify">Gosti <a target="_blank" href="http://www.kgz.hr/default.aspx?id=10" rel="noopener"><em>Književnog petka</em></a> u režiji Gordana Nuhanovića su Branko Kostelnik, Arsen Oremović i Borivoj Radaković. Tribina će se održati <strong>28. listopada</strong> u <strong>20 sati</strong> u <strong>Gradskoj knjižnici u Zagrebu</strong>.
</p>
<p align="justify">&nbsp;<br />
  </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
