Škola hodanja 2 vodi gledatelje kroz Bordinu umjetničku i političku epopeju, u kojoj autor postaje vlastiti protagonist usred velikih društvenih prevrata. Njegova djela prate transformacije društvenih sustava, od Kraljevine Jugoslavije do Republike Hrvatske, pružajući pritom univerzalnu kritiku vremena i prostora.

Nakon projekcije uslijedit će razgovor s redateljicom Jelenom Novaković te Vesnom Dovniković – Bordinom suprugom, suradnicom i nekadašnjom glavnom tajnicom ASIFA-e, međunarodne asocijacije za animirani film.

Film kroz autobiografska svjedočenja i reinterpretaciju Bordinih animacija, stripova i karikatura istražuje njegov sukob sa zadanim društvenim normama. Poseban naglasak stavlja se na animirani film Škola hodanja, kroz koji Bordo propituje mogućnost stvarnog kretanja unutar zadatog sustava – i postoji li sloboda izvan šepanja.

Informacije o ulaznicama pronađite ovdje.

Program se otvara u srijedu, 12. ožujka u 19 sati u Maloj dvorani KC-a Dubrava (Dubrava 41A), a bavit će se Zagrebačkom školom animiranog filma i opusom filmskog redatelja, animatora, crtača i karikaturista Borivoja Dovnikovića Borde. O njegovom opusu i monografiji koju o njemu priprema govorit će Vesna Dovniković.

Nakon razgovora slijedi retrospektiva filmova u selekciji moderatora Željka Luketića i producenta Lerija Ahela. Bit će prikazani filmovi Čudna ptica (1969), Znatiželja (1966), Ceremonija (1965), Manevri (1971), Ljubitelji cvijeća (1971), Putnik drugog razreda (1973) i Škola hodanja (1978).

Ulaz na razgovor i projekciju filmova je slobodan, a više o događaju možete pročitati ovdje.

Iz teksta Marka Goluba (cijeli tekst pročitajte ovdje): “Premda ga prvenstveno poznajemo kao iznimnog autora animiranih filmova, suosnivača i jednu od ključnih ličnosti tzv. zagrebačke škole crtanog filma, a potom i kao autora stripova i karikaturista, opus Borivoja Dovnikovića – Borda u području dizajna i ilustracije nije ni mali niti usputan, sekundaran u odnosu na njegova druga umjetnička postignuća. U ovoj ulozi nalazimo ga praktički kroz cijelu njegovu karijeru od sredine prošlog stoljeća do 2000-ih, a čitav niz Dovnikovićevih ostvarenja usjekao se u pamćenje nekoliko generacija ljudi, čak i ako toga nisu svjesni – on je autor slavnog znaka Zagreb filma, kuće u kojoj je ostvario svoju filmsku karijeru, Svjetskog festivala animiranih filmova (današnji Animafest), Croatia osiguranja, tvrtke Podravka i niza drugih od kojih su mnogi i danas u upotrebi.

Sjećamo ga se po nekima od najpoznatijih animiranih reklama iz doba socijalizma, poput one za Agrokoku sa slavnim sloganom Svako jutro jedno jaje, i avanturama hrabrog morža koji je svake večeri reklamirao sardine Eva, autor je brojnih vrlo popularnih ilustriranih knjiga za djecu, ali i odrasle, a i to je samo mali dio onoga što vam namjeravamo pokazati ovom izložbom. (…) Nije toliko čudno da je Bordo (a isto tako i Nedeljko Dragić) kao autor animiranih filmova prekoračio u dizajn i oglašavanje, jer je upravo Zagreb film u svom najživahnijem razdoblju, uz umjetničke filmove, producirao značajan broj vrlo popularnih animiranih reklama. Dovnikovićevi najpoznatiji reklamni animirani filmovi, Svako jutro jedno jaje (Agrokoka) i Eva (Adria Zadar, autor maskote: Jovan Dodig) nastaju 1968., u prvim godinama najplodnijeg razdoblja animiranog reklamnog filma koje traje otprilike od sredine 60-ih do kraja 70-ih, kada takva proizvodnja naglo opada u korist igranih reklama.”

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. 

“Bordo iz desetljeća u desetljeće u svom prepoznatljivom crtačkom izrazu i grafičkoj lakoći objavljuje sve britkije i britkije karikature, sa širokim spektrom bavljenja, ukazujući i najčešće kritizirajući kako relevantne društvene teme, tako i politička zbivanja i socijalnu stvarnost koja nas okružuje. Jednom riječju, radi se o jedinstvenoj kronici našeg života. 

U svojim karikaturama Borivoj Dovniković je prije svega humanist koji podržava solidarnost među ljudima. Oštro i beskompromisno uvijek je na strani „slabijih“, odnosno „nemoćnih“. Nekad mu popratni tekst ili dijalog nisu potrebni, dovoljan je njegov lucidan crtež, tipičan „dovnikovićevski“, da objasni svoju ideju, odnosno čitatelj ako hoće može shvatiti, a ako neće – neka se zabavlja. (…) U pravilu, Dovniković upozorava, izvrgava ruglu glupost, koja ne mora biti samo ljudska, nego često zna biti i sistemska, pa i politička”, ističe se u predgovoru Veljka Krulčića.

Borivoj Dovniković Bordo rođen je 1930. u Osijeku. Nakon završene gimnazije 1949. prelazi u Zagreb da bi studirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Istovremeno počinje objavljivati karikature u satiričkom tjedniku Kerempuh. Već iduće godine u listu se pridružuje grupi kolega koji pokreću crtani film u Hrvatskoj/Jugoslaviji, pa napušta studije i potpuno se posvećuje filmskoj animaciji (i primijenjenim umjetnostima). Danas je jedan od istaknutih pripadnika Zagrebačke škole animiranog filma, s brojnim nagradama na najznačajnijim festivalima animacije u Europi i svijetu. Paralelno s filmom radi na stripu, ilustraciji i grafičkom dizajnu, a karikatura mu je do danas ostala stalna aktivnost. Objavljivao ih je od 1949. u Kerempuhu,  beogradskom Ježu (u kojima je bio stalno namješten) te u drugim zagrebačkim listovima. Od 1994. karikaturom intenzivno komentira suvremene događaje u osamostaljenoj Hrvatskoj – u Identitetu i Novostima, a redovno u Prosvjeti i Hrvatskoj ljevici. Od 2012. u zagrebačkom tjedniku Novosti njegove karikature imaju stalnu rubriku – Bordoline. 2009. godine izdavačka kuća Razlog izdala mu je album karikatura pod naslovom Istočno od raja. Svoje karikature izlagao je na više samostalnih i zajedničkih izložbi širom Hrvatske, a dio njih, i u okviru svojih ostalih grafičkih radova, na izložbama u Francuskoj, Italiji i Kini (u Pekingu, Hangzhouu, Changchunu i Xiamenu) te u Srbiji, Cipru, Sarajevu; zadnju veliku izložbu karikatura imao je u  Banjaluci 2014. godine.

Otvorenje izložbe je u utorak, 5. srpnja u 19 sati, moći će se pogledati do 16. srpnja, radnim danom od 10 do 17 i od 18 do 21 sat, subotom od 10 do 13 sati. Nedjeljom i praznicima galerija je zatvorena. Ulaz na izložbu je slobodan.

“Karikatura, nekada iznimno popularna, posebno od sredine 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata, a danas gotovo iskorijenjena iz novinskih izdanja, likovni je medij koji zapostavljen životari na marginama rijetkih internetskih portala. Karikatura je uvijek bila oštra, kritizirala sve vrste nepravde, bila je socijalno osjetljiva, borila se za politička i ljudska prava. Naravno, kao i svi mediji, bila je i zloupotrebljavana, bila je i sredstvo propagande u protivničkim/zločinačkim rukama, znala je potaknuti i na mržnju. Takve epizode ipak čine manji dio njezine burne povijesti”, zapisao je sveučilišni profesor Frano Dulibić, autor knjige Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine u izdanju Leykam internationala (2009), u tekstu objavljenom u Zarezu prije gotovo godinu dana, a povodom brutalnog napada na redakciju satiričkog tjednika Charlie Hebdo.

Od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća način proizvodnje novina i digitalizacija medija te pritisak da se svaki dio novine iskoristi kao oglasni prostor, pridonio je izbacivanju karikature iz tiskovina, piše Dulibić. No, posljednjih godina očito jača interes i medija i čitatelja za tu formu pa na stranicama, naprimjer, tjednika Novosti i mjesečnika Le Monde Diplomatique, ponovno susrećemo karikaturu i ilustraciju. Za Novosti crta Borivoj Dovniković Bordo, a u Le Mondeu se svaki mjesec predstavlja novi mladi ilustrator, po izboru kustosice Ivane Hanaček, poput naslovne fotografije/ilustracije koju potpisuje Lucija Mrzljak.

Sredinom lipnja 2014. u zagrebačkoj Galeriji SC postavljena je tako Umjetnost u mračnim vremenima, jedinstvena izložba 101 novinske karikature iz svih perspektiva na temu jugoslavenskih sukoba, objavljene u raznim publikacijama i novinama tiskanim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Kreirali su ih renomirani karikaturisti i ilustratori s područja bivše Jugoslavije, među ostalim, Midhat Ajanović Ajan, Predrag Koraksić Corax, Jugoslav Vlahović, Mirko Ilić, Oton A. Reisinger, Dušan Petričić, Aleksandar Dimitrijević, Ivica Šegvić i Hasan Fazlić. Početkom rujna 2015. dosad najveća izložba nekadašnjeg Feralova ilustratora Alema Ćurina otvorena je u Šibeniku u sklopu festivala FALIŠ. 

U regionalnom kontekstu, 20. i 21. veljače u prostorijama novosadskog kulturnog centra CK13 održat će se radionica Angažovana novinska ilustracija. Radionicu će voditi članovi KURS-a Miloš Miletić i Mirjana Radovanović iz Beograda, a sudionici će realizirati ilustracije na teme koje će biti obrađivane u ožujskom broju srpskog izdanja mjesečnika Le Monde Diplomatique. Le Monde će najuspjelije radove i objaviti, a svi će radovi biti izloženi u prostorima suorganizatora radionice Francuskog instituta u Novom Sadu.

Pored praktičnog dijela izrade ilustracije, radionica će zahtjevati i zajedničku analizu i promišljanje tekstova, kako bi ilustracije na što bolji način odgovorile na zadate tekstove. Umjetnici, dizajneri, ilustratori, crtači, fotografi, ali i svi zainteresirani koji imaju određeno iskustvo u polju realizacije vizualnih rješenja, mogu se prijaviti na radionicu do srijede, 17. veljače.

Izložba Umjetnost u mračnim vremenima predstavlja radove karikaturista i ilustratora iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, među kojima su Midhat Ajanović Ajan, Borivoj Dovniković Bordo, Predrag Koraksić Corax, Jugoslav Vlahović, Mirko Ilić, Oton A. Reisinger, Dušan Petričić, Aleksandar Dimitrijević i Hasan Fazlić.

Karikature iz desetak novina i publikacija pružaju jedinstven uvid u nedavnu jugoslavensku prošlost, a izložba pokriva tri perioda: predratni period (1990-1991.), period ratova u BiH i Hrvatskoj (1992-1995.) te konflikt i epilog u Srbiji i na Kosovu (1996-2001.). Izložbu će otvoriti predsjednik Europskog fondacijskog centra (European Foundations Centre) Erik Rudeng te izvršni direktor zaklade Pro Vicitimis Nicolas Brosinger, idejni tvorac i organizator izložbe.

Na otvaranju su najavljeni, između ostalih, i Predrag Koraksić Corax iz Beograda, Borivoj Dovniković Bordo iz Zagreba i Hasan Fazlić iz Sarajeva. Izložba će biti otvorena u UG BiH do 24. svibnja, a nakon Sarajeva, bit će postavljena u Zagrebu i Beogradu.

Izvor: SEEcult

Dobitnik nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara Zlatni Oktavijan za životni doprinos filmskoj umjetnosti, ove je godine Borivoj Dovniković Bordo, majstor hrvatskog animiranog filma, stripa, ilustracije, dizajna i karikature, ugledan publicist i jedan od organizatora Animafesta Zagreb. Nagrada za životno djelo Vladimir Vuković dodijeljena je filmskom kritičaru Nenadu Pati.

Festivalski popratni program uključuje Malu Pulu u sklopu koje će biti prikazana Visoka modna napetost Filipa Šovagovića, Šuti Lukasa Nole, Obrana i zaštita Bobe Jelčića i Kauboji Tomislava Mršića. Tu su Palunkov Pitching za scenariste, program posvećen Borivoju Dovnikoviću Bordi, uvodna radionica 16 mm crno-bijelog filma Klubvizije voditelja Ricarda Leitea, In memoriam program u kojem ćemo se prisjetiti Ivana Ladislava Galete i Maje Petrin te Runda kratkog u suradnji s Kinoklubom Zagreb. 

Dodatni program uključuje filmski kviz Prohujalo s kvizom ekipe Dada Jihad, predstavljanje knjige Kuda idu divlje svinje Silvija Mirošničenka, okrugli stol na temu Može li HTV3 biti nadomjestak za Kinoteku te Veliko trgovišće DHF-a: prodaja filmološke i filmske literature, starih plakata. Glazbeni program osmišljavaju ekipa Radio Studenta, DJ-i Sleaz-O-Sonic i Mario Kovač, redatelj Zvonimir Rumboldt te bend DemolDede.

Ulaz na festival je besplatan. Ovdje potražite popis filmova u konkurenciji, a sve dodatne informacije na službenim stranicama Dana hrvatskog filma.