Okrugli stol Hrvatsko dramsko pismo na domaćim pozornicama diskurzivni je dio dvogodišnjeg rezidencijalnog projekta New Stages, usmjerenog na razvoj novih dramskih tekstova autora i autorica mlađe generacije, njihovo aktivno pozicioniranje na kazališnu i književnu scenu te kontekstualizaciju suvremenog dramskog pisma.

Nakon otvaranja niza relevantnih tema na prethodnim okruglim stolovima koje su bile vezane uz različite aspekte suvremenog hrvatskog dramskog pisma, New Stages ovoga puta stavlja fokus na pitanja njegovu scensku prisutnost. Neka od pitanja kojima će se sudionici_e baviti su načini na koje su hrvatski dramski autori_ce prisutni na domaćim pozornicama, kako njihovi tekstovi dolaze do kazališta, s kakvim se produkcijskim izazovima susreću i slično.

Na okruglom stolu u Kunstu sudjeluju: sveučilišni profesor, teatrolog, kritičar i književnik Boris Senker, teatrologinja Martina Petranović, ravnateljica Satiričkog kazališta Kerempuh Sonja Kovačić te dramska spisateljica i redateljica Vedrana Klepica. Razgovor moderira dramska spisateljica i dramaturginja Nikolina Rafaj.

Više detalja o programu možete pronaći ovdje.

Povod prvoj raspravi nedavno je pokretanje biblioteke Uvodi izdavačke kuće Leykam International, koja je dosad objavila niz priručnika iz područja teorije i povijesti kulture, književnosti, kazališta i filma. Posrijedi je prije svega izdavački, ali i sveučilišni pothvat koji zaslužuje osmišljenu kritičku prosudbu. Istovremeno, postavlja se pitanje koliko je on posljedica nužnosti da se u općem informacijskom kaosu osiguraju minimalni spoznajni preduvjeti usvajanju novih i sve složenijih sveučilišnih sadržaja, a koliko strateško-političkih, ako ne i komercijalno usmjerenih pritisaka da se humanistika legitimira u terminima društvene koristi, isplativosti i dostupnosti širem čitateljstvu?

Sudionici okruglog stola diskutirat će ne samo o dosljednosti profila spomenute biblioteke i tradiciji priručničkog žanra na koju se ona oslanja, nego i o navedenim širim pitanjima visokoobrazovne i znanstvene politike humanističkih disciplina.

Sudionici okruglog stola su Dean Duda, moderator, Eugenia i Jürgen Ehgartner, izdavači Leykam internationala, Boris Senker, urednik biblioteke, Nadežda Čačinović, Neven Jovanović, Tatjana Jukić i Katarina Peović Vuković.

“Rasprava o jednom malom ali nadasve zanimljivom segmentu našeg kazališnog života Matko Botić širi u koncentričnim krugovima na kazalište i kulturu pa njegova knjiga pruža i više od povijesnoga i kritičkog uvida u, ipak središnji, problem odnosa hrvatske pripovjedne proze i hrvatskoga dramskog kazališta. Posebno je pak zanimljiva zaključna dramatizacija analize u kojoj autor, sada ne toliko povijesničar i teoretičar koliko dramaturg što temi pristupa iznutra, iz kazališnoga a ne književnog ili književno-kritičkog očišta, glasovitu Freytagovu piramidu, sklopljenu od ekspozicije, uspona, klimaksa, opadanja i katastrofe, primjenjuje na obrađeni korpus dramatizacija/adaptacija te tako domišljato i uvjerljivo poentira svoj rad. Botićeva priča o scenskim preradama hrvatske proze u novijem hrvatskom kazalištu prekida se s krajem 20. stoljeća. Kazalište ju, međutim, nije prekinulo. Naprotiv, reklo bi se da se trudi dokazati kako je Botićeva tema i dalje aktualna”, zapisao je u predgovoru knjizi Boris Senker.

Matko Botić rođen je u Rijeci 1980. godine. Od 2005. djeluje kao kazališni kritičar i dramaturg u kazalištu, na radiju, televiziji i dokumentarnom filmu. Kao dramaturg surađivao je s redateljima Vinkom Brešanom, Sašom Anočićem, Laszlom Keszegom, Jagošem Markovićem, Nemanjom Rankovićem, Janoszem Sikorom, Miroslavom Sikavicom, Jurjom Lerotićem, Hrvojem Mabićem i drugima. Objavljuje pretežito u časopisu Kazalište i na internetskom portalu Kazalište.hr. Svira električnu gitaru i mandolinu u bendu My Buddy Moose, s kojim upravo priprema treći album.

Na zagrebačkoj konferenciji za novinare u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavljen je program, gosti i noviteti Sajma knjige u Istri. Ovogodišnji sanjam predstavili su direktorica Sajma Magdalena Vodopija, programski selektor Vladimir Stojsavljević, voditelj tradicionalnog programa Doručak s autorom Vojo Šiljak, autorica i voditeljica više sajamskih programa Mima Simić te predstavnica generalnog pokrovitelja Snježana Štefanek.

Sedamnaesto izdanje Sajma knjige u Istri održat će se od 2. do 11. prosinca u Puli i ugostit će više od dvije stotine izdavača, koji će izložiti više od 15 tisuća knjiga. U 74 pojedinačna programa, na Sajmu knjige u Istri nastupit će 250 gostiju, čime ovaj sajam i dalje opravdava epitet autorskog. Ovogodišnja tema je Identitet drame – drama identiteta. U sklopu sajma, čiji je centar i ove godine Dom hrvatskih branitelja, održat će se i Festival dječje knjige Monte librić, a knjižna nagrada Kiklop bit će dodijeljena u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca.

Od brojnih inozemnih, domaćih i regionalnih autora koji će svaki na svoj način progovoriti o identitetu valja izdvojiti pjesnika, prozaika i scenarista Abdulaha Sidrana, njemačku teoretičarku Eriku Fischer-Lichte, austrijskog pisca Thomasa Glavinica, dramatičare Mate Matišića, Slobodana Šnajdera, Miru Gavrana, Mirka Kovača, Mani Gotovac, dobitnika Kiklopa za životno djelo Predraga Matvejevića i Olivera Frljića koji ove godine na Sajmu knjiga u Istri ima premijeru predstave Leksikon YU mitologije. Ovogodišnje programske cjeline su: Identitet drame, Kazalištarije, Kazališne opsesije, Drama identiteta, Doručak s autorom, Suton uz knjigu, Istra ispod kore, Razgovor iza zavjese, Bertijev program, Sa(n)jam knjige u knjižnici, Autori iz susjedstva, AGM Predstavlja: Preko ruba znanosti – novi program Krešimira Mišaka, također novi PMSSS – P Mima Simić sajamski show, koji se održava u kultnom pulskom kafiću P14.

Sedamnaesto izdanje Sa(n)jma knjige u Istri bit će u znaku malih nakladnika velikih knjiga. O tome je na konferenciji za novinare govorila direktorica sajma Magdalena Vodopija: “Sedamnaesti Sa(n)jam knjige u Istri posvećen je nevidljivim nakladnicima velikih knjiga. Uz velike i znane nakladnike okupili smo one čije knjige ne možete naći u knjižarama, o kojima rijetko izvještava tisak, a posebne su, sadržajne i važne za hrvatski nakladnički opus. Time smo se vratili izvorima, samim počecima Sajma i jednom od njegovih prvih slogana: Veliki i mali nakladnici zajedno! U slaganju programa borili smo se u skladu s temom Drama identiteta, sa samim identitetom sajma, stvarali nove oblike predstavljanja knjiga i autora i moram reći da smo na kraju zadovoljni programom koji ima i teatralnosti i ozbiljnosti i živahne opuštenosti”.

Prema riječima Vladimira Stojsavljevića temu sajma Identitet drame – drama identiteta pokrenula je knjiga Erike Fisher-Lichte Povijest drame, koja se: “potrudila pronaći način da opiše kakve junake su od antike do danas rado promatrali na scenama i tko su oni koji to gledaju. Knjiga je stigla k nama zahvaljujući uredniku Borisu Senkeru, teatrologu koji je prvi nakon desetljeća napisao i aktualan Uvod u teatrologiju te Hrvatsku dramu danas i jučer. Snažna fokusiranost njemačke profesorice Fisher potakla nas je da i mi ne širimo temu nego kroz nekoliko autora (Mate Matišić, Marin Carić, Božidar Violić, te najmlađi Jasna Žmak i Goran Ferčec te studenti Mila Pavičević, Vedrana Klepica i Dino Pešut) pokušamo dokumentirati naše vrijeme. Zvali smo i goste Dušana Jovanovića, dramatičara koji je zasigurno odredio politički i umjetnički ukus bivšeg vremena te Mariju Crnobori čije postojanje na sceni još uvijek emanira svekolike vrijednosti i književnosti i kazališta. Ukratko, pokušat ćemo kroz razgovore i upozoravanja na knjige o kazalištu (Ljiljana Filipović, Darko Lukić) nastale temeljem našeg življenja zainteresiranima barem pobrojati probleme koji su u zraku. Najviše se pak obraćamo studentima, onima koji tek ulaze u profesionalni kazališni život i koji jesu naša budućnost”.

Detaljan program s datumima, terminima, temama  i sudionicima rasprava, druženja i predstavljanja možete preuzeti ovdje.

Izvor: Sa(n)jam knjige u Istri