U srijedu, 23. listopada održat će se susret Čitateljskog kluba na kojem će se razgovarati o antologiji QUEER BALKAN (Kulturtreger, 2024.), objavljenoj u sklopu Festivala malih književnosti. Razgovor će moderirati Staša Aras.

U četvrtak, 24. listopada u 18 sati održat će se otvorena tribina o queer književnosti i žanru autofikcije. Sudionici su spisateljica Lejla Kalamujić i Bojan Krivokapić te urednica antologije QUEER BALKAN Ivana Dražić. U razgovoru će ravnopravno sudjelovati i čitatelji_ce književnog kluba te će moći podijeliti svoja razmišljanja i iskustva, a moderirat će Staša Aras.

Petak, 25. listopada rezerviran je za razgovor o regionalnoj nagradi Štefica Cvek koji će tematizirati prisutnost autorica u finalima književnih natječaja i nagrada te općenit položaj autorica u književnom polju. Razgovoru će prisustvovati Maja Abadžija, članica žirija nagrade Štefica Cvek, spisateljica Tea Tulić kao jedna od dobitnica nagrade i Staša Aras, a razgovor će moderirati Ivana Dražić.

U subotu, 26. listopada u 12 sati održat će se kružok, odnosno otvorena radionica kritičkog čitanja koju će voditi Ivana Dražić i Staša Aras, a tematizirat će se književni radovi iz antologije QUEER BALKAN.

Tijekom svakog dana održavat će se neformalni sastanci dubrovačkih profesionalaca iz književnog polja s gostima iz Zagreba i drugih gradova. Svi programi bit će snimani i dostupni kroz formu videopodcasta te će biti objavljeni na portalu Booksa.hr i na društvenim mrežama Bookse i Art radionice Lazareti.

Više informacija možete saznati ovdje.

Negdje u okrugu jednog dvadesetčetverosatnog zagrljaja, na križanju dvaju prometnih pješačkih ulica na već vrlo prometnom Cvjetnom trgu u Zagrebu, Mirjana Đan smjestila je svoje stvari i zvučnike. Za one upućene jasno je da je riječ o izvedbama koje čine dio programa festivala Perforacije, dok za ostale to spada u kategoriju samo još jednog od brojnih istupa nekog umjetnika koji na raspolaganju ima nekoliko sekundi da zaokupi pažnju prolaznika ili se neprimjetno stopi s popodnevnim žamorom. Neupadljiva prisutnost mlade djevojke u svijetloj haljini nestala je, međutim, onog trenutka kada je iz zvučnika zaorao glas legendarnog romskog pjevača Šabana Bajramovića čija muzika je bila predviđena kao svojevrsni soundtrack ovoj izvedbi, ali je u konačnici odigrala predvidljivu ulogu – provokacije. 

Autorica je tako uspješno zaigrala na duboko ukorijenjenu osjetljivost, ali i netrpeljivost, prema zvuku ili spomenu neke od diskriminiranih manjina i već na samom početku izvedbe izazvala agresivnu reakciju kod jednog od muških prolaznika zbog čega je bila prisiljena odustati od zvučne kulise. Ovaj čin protesta se tako upisuje u sam performans i već u začetku naznačava snagu i aktualnost ovog umjetničkog izleta u društvenu zbilju. 

Mirjana Đan mlada je novosadska umjetnica s posebnim afinitetom za nastup na ulici i poeziju s transformativnim učinkom. Izvedba pod kontroverznim nazivom Srbin, Cigan, Peder i Musliman, koja se u sklopu festivala odvija na Noći performansa u nekolicini hrvatskih gradova, koncipirana je tako da umjetnica recitira četiri pjesme regionalnih autora, Miroslava Antića, Kujtima Paćakua, Bojana Krivokapića i Adnana Lugonića uz muzičku pratnju, dok se slobodno kreće prostorom ostvarajući interakciju s publikom i prolaznicima. Odabir pjesama koje progovaraju o ratnoj tragediji romskog naroda ili indiferentnosti mlađih generacija u kombinaciji s doista dirljivom recitacijom, već je dovoljan razlog za uvidjeti vrijednost ovog istupa. Elementi provokacije su, međutim, sentimentalnost ove izvedbe doveli do razine revolta.

Jer kakvom to društvu Mirjana Đan želi uzburkati savjest? Umjetnica se postavlja sama naspram bezlične mase jednog vremenski i prostorno specifičnog odsječka hrvatskog društva, u bijeloj lepršavoj haljini, bosa, indicirajući tako poziciju neiskvarenosti i nesputanosti. Njezinu publiku sačinjavaju pripadnici jednog društva u čije temelje su se upisali te se dalje aktivno propagiraju stigmatizirani termini poput onih koji čine naslov njezine izvedbe, čime se dio njegovih članova gura i zadržava na margini. Upravo se taj fenomen kristalizira kao ultimativni protivnik u ovom umjetničkom sučeljavanju, a umjetnica je za svoje oružje odabrala ekspresivnu i transformativnu moć poezije. Autorica posredstvom riječi te svojom opuštenom interakcijom s prolaznicima u žurbi i statičnom publikom uspijeva u gledatelju izazvati paletu emocija, a tragovi trenutne promjene kod nekolicine gledatelja diskretno su se manifestirali u obliku suza.

Iznoseći pjesme koje su, kako je to sama naglasila, napisali Srbin, Cigan, peder i musliman, umjetnica daje prostor životnim perspektivama predstavnika manjinskih zajednica koje su slabije zastupljene u društvenoj svijesti i savjesti. Međutim, derogativni termini iz naslova, koji se gledatelju decentno otkrivaju po završetku izvedbe, na banalizirajuć način ukazuju na zasićenost negativnim konotacijama koje se uz njih vežu. Sami termini u sebi nose potencijal za odbacivanje i dehumanizaciju određenih članova društva, a njihova svakodnevna uporaba (p)održava atmosferu isključivosti. Odabravši da autore tako ganutljivih pjesama radikalno reducira na jednu etiketu, umjetnica prokazuje stigmu i ukazuje na ljudskost koja se iza nje krije.

Sadržajno najdominantniji, ali i najkontroverzniji dio ove izvedbe sačinjava pak dirljivo recitiranje pjesme Kad sam bio garav Miroslava Antića čiji melankoličan ton prekidaju bljeskoviti povici riječi “Ciganin” kad god se u nekom obliku pojavi u tekstu. Umjetnica u tim trenucima žustro podiže ruku s mikrofonom u zrak te iz petnih žila povikuje “Ciganin” prekidajući tako fluidnost izvedbe. Na taj način efektno reflektira mržnju koja se krije iza stigmatizacije jedne cijele društvene skupine i zajedničkog im nazivnika koji je u svojoj emotivnoj nabijenosti dobio status psovke. Ovaj performativni čin tako trza nesluteće prolaznike iz njihovih zamišljenih ruta, a kod onih koji su se zadržali u ulozi promatrača izaziva veću emocionalnu angažiranost, ali im i pruža priliku za proučavanje reakcije prolaznika te tako dodatno potiče na introspekciju. 

Cilj ove izvedbe bio je doprijeti do gledatelja te ga nagnati da kroz vrtlog emocija i uz vodstvo umjetnice dostigne točku katarze i spoznaje u nadi da će ona dovesti do proaktivnosti i promjene. Sama izvedba ima funkciju ogledala u kojemu se preslikava trenutna situacija u društvu, a umjetnica ima ulogu medija koji progovara o aktualnim problemima te ih svojim posrednim djelovanjem nastoji umanjiti. Služeći se postupcima kojima izravno adresira srž problema, umjetnica se voljno i direktno stavlja u ulogu prokazivačice te izlaže bijesu gomile, a njezin istup tako propituje razinu tolerancije u društvu. Incident s početka samo je dokaz da su provokativni elementi u izvedbi ostvarili svrhu razotkrivanja latentne netrpeljivosti koja, ako se ne propita i ne suzbije, ima izuzetno destruktivan potencijal. 

Tekst je nastao u sklopu Radionice perforacijske kritike, edukacije i mentoriranja mladih kritičara/ki koja se održala u suradnji Kurziva i udruge Domino. Program je nastao u sklopu projekta Svijet oko nas – Očuvanje prostora kritike uz potporu Zaklade Kultura nova.

S Bojanom će se razgovarati o njegovom novom romanu Proleće se na put sprema (Beograd, 2017), utjecaju, u širem smislu, turbo-folka na njegov rad, hrvatsko-srpskom odnosno srpsko-hrvatskom jeziku njegova diskursa, autobiografičnosti, gemischt–poeziji, ali i svakako, drugim angažmanima ovog intrigantnog kulturtregera iz Novog Sada.

Bojan Krivokapić (1985), objavio je knjigu kratke proze Trči Lilit, zapinju demoni (Kikinda, 2013), zbirku gemischt-poezije Žoharov let (Stolac, 2014) i roman Proleće se na put sprema (Beograd, 2017). Dvojezično izdanje prve knjige, s prijevodom na talijanski, Corri Lilit, i demoni inciampano, objavljeno je 2014. u izdanju Gradske knjižnice Pazin te Kuće za pisce/Hiže od besid/Casa degli scrittori, a kao e-knjiga izašlo je u izdanju Književne radionice Rašić, Beograd, 2015.

Dobitnik je nagrada za prozu: Ulaznica (Zrenjanin, 2011), Đura Đukanov (Kikinda, 2012) i Edo Budiša (Pazin, 2014), kao i nagrade Mak Dizdar za zbirku poezije (Stolac, 2013).

Radionica feminističkog performansa obuhvatit će teorijski dio, praktični dio i stvaralački proces. Teorijski dio projekta omogućava upoznavanje s pitanjima koja se tiču feminističkog performansa. Teme odnosa feminizma i izvođačkih umjetnosti, povijesti feminističkog kazališta i performansa, produkcijskih karakteristika i specifičnosti procesa stvaralačkog rada upotpunjene su promatranjem performansa kao strategije feminizma.

Praktični dio projekta omogućava obuku ili dopunu vještina izvođenja feminističkih performansa, a stvaralački proces potaknut će kreiranje performansa i njihovo izvođenje uz podršku Ogledala.

Među najavljenim su predavačima teoretičarka umjetnosti Ana Vilenica, povjesničarka umjetnosti Sanja Kojić Mladenov, aktivistica, psihologinja i stručnjakinja rodnih studija Veronika Mitro, multimedijska umjetnica i stručnjakinja rodnih studija Ivana Inđin, pisac i kulturni aktivist Bojan Krivokapić te filozof i umjetnik zvuka Andraš Juhas.

Teorijski dio radionice započeo je predavanjem filozofkinje Silvie Dražić, a nastavlja se 8. kolovoza predavanjem psihologinje i feminističke aktivistice Tanje Marković na temu Ženski glasovi u izvođačkim umetnostima zapadnog Balkana.

Više potražite na službenim stranicama Omladinskog centra CK13.

CK13 / M.M.

Rođena u Rijeci 1978. godine, Tea Tulić aktivna je u udruzi Katapult. Prozu je objavljivala u raznim književnim časopisima i nastupala na raznim književnim festivalima. Osvojila je nagradu Prozak za 2010., nagradu časopisa Zarez i izdavačka kuća Algoritam za najbolji prozni rukopis autora/ice do 35 godina. U sklopu ove nagrade objavljen joj je fragmentarni roman prvijenac Kosa posvuda, a bivši dnevni list Vjesnik roman je svrstao u pet najboljih proznih ostvarenja u 2011, dok ju je žiri Jutarnjeg lista uvrstio u polufinale istoimene nagrade. Ministarstvo kulture RH roman je nagradilo kao jednog od deset najboljih u 2011. Bila je prva stipendistica na rezidencijalnom boravku u Beogradu gdje je roman i objavljen u izdanju kuće LOM.

Izvor: CK13