Početkom prosinca 2014. godine hrvatskoj je javnosti predstavljen Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), udruga nastala inicijativom Ministarstva gospodarstva s ciljem “jačanja konkurentnosti”. Zanimljivo je da se na službenim stranicama Ministarstva gospodarstva pojam kulture i kreativnih industrija pojavljuje samo jednom, u općim informacijama o slobodnom tržištu usluga. Unutar klastera isprepliću se privatni sektor (d.o.o-i), javni sektor (županije, gradovi, institucije, razvojne agencije), profesionalne organizacije i udruge te znanstveno-istraživački sektor (akademije, instituti, fakulteti). 

Partner je Klastera Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) čija je direktorica granskih udruga Jasminka Martinović na predstavljanju projekta istaknula kako će HUP, “kao socijalni partner i legitimni predstavnik privatnog sektora u Hrvatskoj”, lobirati prema svim relevantnim predstavnicima javne vlasti za promjene politika koje definiraju područje kreativnih i kulturnih industrija. Isti taj HUP član je Europskog saveza poslodavačkih udruga koji je krajem 2014. od Europske komisije zatražio zaustavljanje pet zakona “štetnih za konkurentnost europskih poduzeća”. Radilo se o zakonima kojima se željela osigurati rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Kulturne i kreativne industrije dio su javnog diskursa već nekoliko godina, kao pojam ušle su u sve (postojeće) kulturne strategije gradova, osnivaju se klasteri i govori se o velikom udjelu tih industrija u BDP-u te ekonomskim mjerilima poput broja zaposlenih, prihoda, izvoza unutar gospodarstva pojedinih država i Europske unije u cjelini. Ipak, u svom tom pogonu na entuzijazam, rijetko se ističe da pojam kulturnih i kreativnih industrija nije istoznačan. Jednostavno rečeno, u temelju je kulturnih industrija autonoman kulturni proizvod, dok kreativne industrije ne mogu postojati bez industrijskih politika i politika zapošljavanja. A ministarstva kulture, financija, rada i uprave tek treba obavijestiti da Klaster postoji.

Stoga, možda nije naodmet vratiti se počecima, barem u formi čitanja. U Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi izašla je knjiga Biserke Cvjetičanin Kultura u doba mreže, izbor članaka objavljivanih u dvanaestogodišnjem razdoblju u dvotjedniku Zarez. Knjiga analizira promjene koje Europska unija zagovara u svojim politikama, u pravcu jačanja mjesta kulture u europskom projektu, ali i problematizira stavove koji se prioritetno koncentriraju na ekonomski potencijal kulture i njenu “realnu ekonomsku korist”. Postavlja pitanje kako kultura kao sektor može postati intersektorska, transverzalna strategijska poveznica i na duži rok pridonositi općerazvojnim ciljevima, boljoj interkulturnoj komunikaciji, općem dobru i socijalnoj koheziji te smanjivanju jaza između bogatih i siromašnih.

Izlaganje Biserke Cvjetičanin naslova Kulturna politika Europske unije, kreativni gradovi i lokalni razvoj: Izazovi za hrvatsku kulturu, ponudit će analizu položaja kulture u pojedinim razvojnim fazama Europske unije, usvajanje Europske agende za kulturu i novi program Kreativna Europa za razdoblje 2014.-2020 te će se razmotriti ključni elementi nove hrvatske kulturne politike.

Nakon uvodnog izlaganja, gošće će predstaviti projekt UNESCO kreativnih gradova unutar kojega je Graz izabran kao grad dizajna kao i središnji projekt ovogodišnjeg festivala Media Mediterranea naslovljenog Zerostrasse. Breda Bizjak ovom će prilikom govoriti o projektu istraživanja nove kulturne uporabe sustava austrougarskih podzemnih tunela i skloništa u Puli.  

Ovogodišnji festival kreativnih medija bit će održan 25. do 28. srpnja u Puli pod temom Nove kreativne zone. Podsjećamo da je druga Metamedij raspisala natječaj za prijavu interaktivnih transdisciplinarnih projekata koje je moguće uključiti u program festivala. Više informacija možete dobiti ovdje.

Izvor: Metamedij

Povodom izlaska dviju novih knjiga Instituta za međunarodne odnose u ediciji mreže Culturelink naslova Cultural Identity Politics in the (Post-)Transitional Societies i Networks: The Evolving Aspects of Culture in the 21st Century, u petak, 18. studenog u 12 sati u Muzeju Mimara bit će održan Kulturni forum o mrežama, identitetima i interkulturnom dijalogu.

Zbornik Cultural Identity Politics in the (Post-)Transitional Societies urednika Alde Milohnića i Nade Švob-Đokić donosi referate s konferencije Questioning Transitional Dynamics in Redefining Cultural Identities in Southeastern Europe. Projekt su u suradnji realizirali Mirovni inštitut iz Ljubljane, Institut za međunarodne odnose iz Zagreba, Univerzitet umetnosti iz Beograda te Odjel za društvenu i ekonomsku povijest Sveučilišta u Beču. U objavljenim radovima analiziraju se procesi redefiniranja kulturnih identiteta kao značajnog sastavnog dijela tranzicijskih procesa u Jugoistočnoj Evropi. Prva grupa tekstova posvećena je povijesti, memorijama i nacionalnim identitetima, središnji dio bavi se komunikacijom, medijima i kulturnim identitetima, dok treća cjelina tematizira kulturnu produktivnost, kreativnost i labilne identitete. Zbornik daje pregled kulturnih promjena koje obuhvaćaju mijenjanje kulturnih vrijednosti, modernizaciju kulturnih praksi i kulturnih identiteta te povećanju kulturne proizvodnje u kontekstu evropeizacijskih procesa. Zbornik je moguće besplatno preuzeti na istaknutom linku.

Publikacija Networks: The Evolving Aspects of Culture in the 21st Century koju je uredila Biserka Cvjetičanin, zbornik je radova u kojem trideset stručnjaka iz svih regija svijeta raspravlja o perspektivama umrežavanja u kulturi i utjecaju mreža na razvoj u 21. stoljeću. Njihova analiza odnosa kulturnih mreža i kulturnih politika pokazuje da kulturne politike još uvijek zanemaruju ulogu mreža u održivom razvoju. Važnost redefiniranja kulturnih politika s obzirom na konvergencijske kulture, digitalno okruženje i međuovisnost ekonomskih, političkih i društvenih promjena, istaknuta je u nizu priloga u knjizi. Unutar tekstova razmatrani su učinci inovativnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i digitalne kulture na dinamiku razvoja i promjene s kojima se suočavaju umjetničke institucije te uloga mreža u mobilnosti umjetnika. Procesi koji se odvijaju u suvremenom svijetu, od umrežavanja kultura u osamdesetim godinama prošlog stoljeća do umreženih kultura u ovom stoljeću, obuhvaćaju cirkulaciju različitih ideja i vrijednosti putem kojih se ostvaruju novi načini razmjene znanja i iskustava iz različitih kultura, kao i različiti oblici participacije i stvaralaštva. Sve snažnije međunarodne migracije i mobilnost ljudi te ubrzani razvoj digitalnih tehnologija, vode intenzivnoj interkulturnoj komunikaciji koja potiče i nove oblike kulturne raznolikosti. Stoga su pitanja o revalorizaciji mreža, postmrežnoj situaciji i umreženim identitetima koja se postavljaju u ovom zborniku radova, od krucijalne važnosti za kulturni razvoj u 21. stoljeću na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Zbornik možete besplatno preuzeti na ovom linku.

Imajući teme publikacija u vidu, rasprava na ovom Kulturnom forumu bit će usmjerena prema analizi promjena u sferi kulture posttranzicijskih društava, interkulturnoj komunikaciji i kulturnoj suradnji. Kako napominju organizatori, ove teme valja sagledavati u kontekstu intenzivne međunarodne mobilnosti, ubrzanog širenja digitalnih tehnologija, globalnih utjecaja i kulturnih identifikacija na nacionalnim i regionalnim razinama.

Uvodničari su recenzenti Vjeran Katunarić, profesor na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Žarko Paić, profesor Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i François de Bernard, predsjednik francuskog udruženja GERM za istraživanja globalizacije u Parizu.  

Forum se održava na hrvatskom jeziku, dok će izlaganje Francoisa de Bernarda biti konsekutivno prevođeno s francuskog. Budući da je rasprava na forumu otvorena svim zainteresiranima, sudjelovanje nije potrebno najaviti.

Izvor: Culturelink / IMO

Izvor: Culturelink