Tema nadolazećeg festivalskog izdanja je bioraznolikost, a kako ističu iz Zelene akcije, usred globalnog masovnog izumiranja vrsti koje je posljedica čovjekovog djelovanja, važno je skrenuti pozornost na aktualnu krizu.

“Festivalskim programom tematizirat ćemo dinamičke komplekse zajednica biljaka, životinja, mikroorganizama i njihovog neživog okoliša. Dotaknut ćemo se raznih vrsta, ugroženih, izumrlih, ali i onih koje su oko nas, o kojima malo znamo, ali čija je uloga u funkcioniranju ekosustava od neprocjenjive vrijednosti”, poručuju organizatori_ce.

Festivalski program započinje premijerom filma Priroda – Poziv na pomirenje Yanna Arthus-Bertranda, koji prati povijest života, od njegovih kozmičkih početaka do suvremenih izazova današnjice. U petak 24. travnja, na rasporedu je film Ukroćeni vrt, koji prati bivšeg premijera Gruzije kako golemom mašinerijom i kapitalom sakuplja stoljetna stabla i premješta ih u vlastiti privatni vrt. Nakon projekcije slijedi tribina koja će se baviti temom monetizacije prirode.

Zadnji dan festivala, u subotu 25. travnja održava se jutarnji, dječji program, u kojem se prikazuje niz filmova nastalih u suradnji s filmskim sekcijama osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Isti dan održava se šetnja pod vodstvom udruge Biom koja će biti posvećena bioraznolikošću Dubravkinog puta, a sudionici_e će se upoznati s neposrednom okolinom u centru Zagreba kroz razgovor sa stručnjacima_kinjama iz područja ornitologije, entomologije i botanike.

Osim toga, prikazat će se regionalni filmovi poput Pusti rijeku neka teče i Komarnica, koji tematiziraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana u Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj. Festival završava projekcijom dokumentarnog filma Priča o Siljanu, makedonske redateljice Tamare Kotevske o neobičnoj simbiozi čovjeka i rode i njihovom putu prema oporavku.

Više detalja o ostatku rasporeda i festivalu možete pronaći ovdje.

Bioraznolikost predstavlja složenu biološku oznaku ekosustava koju često pogrešno shvaćamo i interpretiramo. Možemo je promatrati i analizirati na različitim razinama, od molekula preko jedinki, vrsta, zajednica pa sve do samih ekosustava. Suprotno općem mišljenju, bioraznolikost u gradovima je velika i često znatno veća od bioraznolikosti u susjednim ekosustavima koji su pod manjim utjecajem čovjeka. No, ta raznolikost u većini primjera nije funkcionalna.

Problematiku vezanu za bioraznolikost u gradovima najčešće se pokušava riješiti uspostavljanjem „zelenih otoka“, a što je u temelju krivo. Kako uspostaviti samoodrživiju i funkcionalniju bioraznolikost u gradovima pokušat ćemo odgovoriti tijekom predavanja i razgovora.

Ovim programom Drugo more nastavlja suradnju s Prirodoslovnim muzejom Rijeka i dr. sc. Boštjanom Surinom, koji je u sklopu projekta Rijeka 2020 surađivao s umjetnikom Igorom Eškinjom u pripremnim fazama izložbe Sanjaju li biljke sutrašnjicu? (DeltaLab, 25. 6. – 22. 8. 2020.), s kojim je održao i razgovor na temu biljnog svijeta koji naseljava riječke industrijske prostore (DeltaLab, 16. 7. 2020.).

Više o gostu i programu potražite na poveznici.