Knjigu pod nazivom Nekropolitika, racijalizacija i globalni kapitalizam: historizacija biopolitike i forenzika politike, umjetnosti i života (Necropolitics, Racialization, and Global Capitalism: Historicization of Biopolitics and Forensics of Politics, Art, and Life) izdao je Lexington Books u lipnju 2014. godine.

Knjiga je analiza i pokušaj artikulacije principa po kojima globalni, suvremeni kapitalizam organizira vlastitu reprodukciju u ekonomskim, političkim, ideološkim i institucionalnim aspektima. Sastoji se od dva dijela u kojima autori – koristeći teoretski aparat političke filozofije, kulturne kritike, suvremene radikalne teorije umjetnosti i dekolonijalne teorije – strukturiraju analizu trenutno dominantnih formi kapitalizma i neoliberalizma unutar šireg konteksta suvremenih formi rasizma, kolonijalizma, demokracije te umjetnosti i kulture, koje su prikazane kao inherentno povezane s procesima reprodukcije kapitalizma. Trenutni nesrazmjer globalne distribucije bogatstva obilježen je povećanim intenzitetom i eksplicitnošću, pa ta radikalizacija nadilazi pitanje mogućnosti življenja “dobrog života” i kreće prema pitanju mogućnosti života uopće.

Marina Gržinić profesorica je filozofije koja radi kao istraživačica na Institutu za filozofiju u Ljubljani te kao predavačica na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beču. Šefik Tatlić je teoretičar političke filozofije, dekolonijalne teorije i društvenih studija. Magistrirao je novinarstvo u Sarajevu i doktorirao sociologiju u Zagrebu.

M.M. / Gasthaus zum Bären

Novosadsko predavanje “Šta da mislimo o vremenu posle kapitalizma?”, organizirano od strane Instituta za konceptualnu politiku, održat će 18. listopada u 20 sati u Art klinici, a beogradsko “Biopolitika i ruševine dvadesetog veka” 20. listopada u 14 sati na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju. 

Tamás je studirao filozofiju i klasičnu filologiju u Rumunjskoj. Bio je jedan od najznačajnijih protivnika rumunjskog i mađarskog realsocijalizma. Predavao je u Budimpešti (ELTE, odnosno CEU), zatim na sveučilištima u inozemstvu (Oxford, Chicago, Georgetown, Yale, Columbia, itd). Godinama je bio istraživač u različitim gradovima (Pariz, Beč, Berlin). Početkom 1990-ih bio je direktor Instituta za filozofiju u Budimpešti. Trenutno je predsjednik Zelene ljevice. Njegovi radovi su prevedeni na 14 jezika. Bavi se, prije svega, filozofijom politike. Sredinom 1990-ih je postao jedan od glavnih ljevičarskih intelektualaca Istočne Europe.

Izvor: Centar za socijalna istraživanja