Film o okupaciji Filozofskog fakulteta u Zagrebu premijerno je prikazan na zadnjem ZagrebDoxu, a dosad je igrao na 15 međunarodnih festivala (u Njemačkoj, Češkoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Turskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i na Kosovu, a posebne projekcije imao je i na fakultetima u Marburgu, Pragu, Brnu, Montrealu i Bremenu).

Dokumentarac je osvojio posebno priznanje na prestižnom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Jihlavi te na podgoričkom Underhillfestu, a na prošlogodišnjim Danima hrvatskog filma osvojio je Nagradu publike i Nagradu Hrvatskog društva filmskih kritičara Oktavijan za najbolji dokumentarac.

Producenti filma su hrvatske produkcijske kuće Restart i Factum, a distributer u Sloveniji je distribucijska kuća Demiurg.

Izvor: HAVC

“Senat Sveučilišta u Zagrebu danas (9. srpnja 2012; op.ur.) odlučuje o modelu participacija studenata u troškovima svoga studija. Dosadašnje iskustvo nas uči da se ovakve odluke donose po inerciji dugogodišnjeg statusa quo u odnosu MZOS – Sveučilište u Zagrebu, što zapravo znači održavanje modela školarina koje uvelike doprinosi smanjenju inkluzivnosti u sustav visokog obrazovanja onih lošijeg socioekonomskog stanja.

Jedina bitna ovogodišnja razlika je nominalne prirode – prije pola godine dobili smo novu administraciju tobože socijaldemokratskog političkog predznaka koja je preko ministra Jovanovića hrvatskoj javnosti predstavila model školarina koji će, prema njegovim riječima, zaustaviti sve bune i blokade, a studente učiniti najsretnijim članovima ovoga društva.

Ministar u maniri svojih prethodnika falsificira činjenice i vrlo restriktivan model participacija koji je već postojao u ladicama prošlih administracija na Sveticama predstavlja kao model besplatnog obrazovanja. Želimo hrvatskoj javnosti, po tko zna koji put, poručiti da se iza modela kojeg je kreiralo povjerenstvo MZOS-a krije računica smanjenog javnog financiranja javnih ustanova visokog obrazovanja. Po predloženom modelu, studentima eventualno jedan nepoložen ispit donosi sigurnu financijsku penalizaciju koje će osmisliti podfinancirana sveučilišta i fakulteti. Dosadašnja praksa nas uči da će upravo studentska populacija kao redovni platiše “usluga” nominalno javnih sveučilišta još jednom podmiriti razliku smanjenog dohotka novca iz državnog proračuna.

Ovaj model kao i agenda komercijalizacije sustava zakulisni je projekt birokratskih struktura koje se ne mijenjaju smjenama u izbornim ciklusima naše liberalne demokracije. One kane van ustanovljenih demokratskih procedura javna sveučilišta dovesti u situaciju ucjene u kojem će biti primorana prihvatiti ovaj oblik financiranja školarina kao i model programskih ugovora koje je Fuchsova postava u isto vrijeme prošle godine pokušala na sličan ‘demokratski’ način progurati putem tri zakona koji su odbačeni isključivo zbog pritiska akademske zajednice.

Međutim, pomno osmišljenom taktikom u više etapa i na nižim razinama, Jovanovićeva administracija upravo provodi ideje iz spomenutih zakona te iznalazi načine kako u svim domenama studentskog standarda uskratiti javni novac: od prehrane, smještaja, javnog prijevoza do ovdje opisanih penalizacija. Riječ je o već ustaljenom principu poznatom političkim elitama diljem Europe koji pod mjerama štednje prije svega podrazumijevaju štednju na račun najugroženijih u društvu: studenata, radnika, nezaposlenih, umirovljenika.

Socijaldemokratska Vlada premijera Milanovića kao i njihovi ‘drugovi’ iz sestrinskih stranaka u vladama diljem Europe ovim i sličnim potezima u drugim resorima daju taktove posljednjeg marša političke ideologije koja je nekoć promicala ideje o državi blagostanja, stabilnom i širokom javnom sektoru te općoj dostupnosti obrazovanja. Mi ne kanimo skrušeno gledati takve poteze Vlade koji će uvelike odrediti sudbinu naše generacije”, stoji u izjavi objavljenoj na stranicama Slobodnog Filozofskog.

Studentski protesti i blokade zasnovane na principima plenuma, kao direktno demokratskog studentskog tijela  sve su češća pojava na sveučilištima Beograda, Zagreba, Ljubljane, Rijeke, Novog Sada i ostalih gradova naših prostora. Ključni ciljevi svih ovih protesta odnose se na mogućnost ostvarivanja javno financiranog obrazovanja dostupnog svima, obrane autonomije sveučilišta i studentskog samoorganiziranja. Iako ta činjenica gotovo i da nije poznata u javnosti, studentske borbe bazirane na principima direktne demokracije bile su vrlo prisutan oblik organiziranja i u naprednim, to jest, revolucionarnim studentskim pokretima na Beogradskom univerzitetu između dva svjetska rata, a naročito tijekom tridesetih godina. Tadašnji kapitalistički poredak, ekonomska kriza i opća fašizacija društva, samo su neke od mogućih sličnosti koje možemo uočiti u društvenoj, političkoj i ekonomskoj situaciji s kojom se suočavaju današnji studenti. Koliko su tadašnje studenske borbe bile važne u povijesti studentskog organiziranja govore i historijski podaci o broju studenata uključenih u njih; otprilike polovina od ukupnog broja studenata na Beogradskom univerzitetu bila je uključena u napredne studentske pokrete.

U okviru razgovora naslovljenog Zašto je važno misliti o studentskim protestima 30-ih godina XX. veka bit će  riječi o kompleksnom društvenom, političkom i kulturnom kontekstu tridesetih godina u Kraljevini Jugoslaviji s akcentom na tadašnje studentske pokrete, zatim o konkretnom događaju i okolnostima vezanim za 4. travanj 1936. godine kada su studenti organizirali velike demonstracije kao znak protesta protiv uspona nacizma, kao i o aspektima medijskog izvještavanja i mogućim paralelama u retorici koja se može uočiti u napadima, osuđivanju i diskreditiranju studentskih borbi. Diskusiju će pratiti izložba prikupljene arhivske građe i medijskih napisa iz dnevnog lista Politika iz perioda tridesetih godina prošlog stoljeća, zatim članaka iz Studenta – tjednika beogradskih studenata s kraja sedamdesetih godina, kao i aktualna dokumentacija koja se tiče posljednjeg protesta studenata Filozofskog fakulteta na Beogradskom univerzitetu.  U razgovoru pod moderaturom Vide Knežević i Marka Miletića iz Kontekst kolektiva sudjelovat će studenti Milan Radanović, Nebojšta Vukelić, Jelena Martinović i novinar Dušan Komarčević. 

Razgovor će se održati u novobeogradskoj sali Mesne zajednice “Studentski grad” u subotu, 21.siječnja, u 15 sati.