Glavne uloge u Mojoj Europi tumače Andreja Blagojević i Maria Braico Štifanić, direktor fotografije je Robert Kalčić, montažu potpisuje Tin Kowalski, a glazbu Igor Karlić. Režiju i scenarij potpisuje Bernardin Modrić prema knjizi Katarine Abramović Moja Italija. Produkciju potpisuje Istra Film, a producentica je Tiha Modrić.

Projekcija filma će biti održana u petak 3. listopada u 20 sati, u riječkom Art-kinu Croatia. 

Bordo i danas, u 83. godini života redovno crta stripove (u dječjem listu Bijela pčela redovno mu izlazi strip Čipko i djed Filip), zbog čega ima status jednog od najdugovječnijih aktivnih crtača stripa na svijetu. Za razliku od svojih kolega – stripaša Bordo je za junake uglavnom uzimao ljude iz susjedstva, a tematika njegovih stripova je bila vezana za domaće podneblje. Neovisno od toga, njegovi su stripovi objavljivani u inozemstvu i izlagani su na najvažnijim svjetskim festivalima stripa.

Bordo – jedna stripovska mladost riječku će premijeru imati u četvrtak, 17. travnja, u 20 sati u Art-kinu Croatia, a reprizu možete pogledati 18. travnja u 21.30 sati u Mini Art-kinu.

Dan kasnije, 18. travnja, u 19 sati na repertoaru su kratki animirani filmovi Borivoja Dovnikovića – Borda: Ceremonija (1965., 3 min.), Znatiželja (1967., 9 min.), Krek (1967., 10 min.), Ljubitelji cvijeća (1971., 9 min.), Putnik drugog razreda (1973., 11 min.), Škola hodanja (1978., 8 min.), Jedan dan života (1982., 10 min.), Uzbudljiva ljubavna priča (1989., 6 min.).

Bordo i danas, u 83. godini života redovno crta stripove (u dječjem listu Bijela pčela redovno mu izlazi strip Čipko i djed Filip), zbog čega ima status jednog od najdugovječnijih aktivnih crtača stripa na svijetu. Za razliku od svojih kolega – stripaša Bordo je za junake uglavnom uzimao ljude iz susjedstva, a tematika njegovih stripova je bila vezana za domaće podneblje. Neovisno od toga, njegovi su stripovi objavljivani u inozemstvu i izlagani su na najvažnijim svjetskim festivalima stripa.

Bordo – jedna stripovska mladost premijeru će imati u ponedjeljak, 24. ožujka u 19 sati u zagrebačkom kinu Grič. Film je režirao Bernardin Modrić, a nastao je u produkciji Vedisa. Ulaz je slobodan.

Film naslovljen Bordo – vječna stripovska mladost bit će predstavljen na 11. Međunarodnom salonu stripa u Beogradu, 28. rujna u 20 sati u velikoj sali Studentskog kulturnog centra.

Borivoj Dovniković – Bordo rođen je 1930. u Osijeku. Odrastao je čitajući stripove iz “zlatnog doba” američkog realističkog stripa, Disneyeve produkcije, ali i one koji su u to vrijeme nastajali iz pera beogradskih i zagrebačkih prvaka devete umjetnosti. Nakon završetka rata, s nepunih petnaest godina, nudi osječkim redakcijama svoje stripove, koje su njihovi urednici i prihvatili. Upravo će jedan od Bordinih radova (Udarnik Ratko iz Glasa Slavonije) biti povod svemoćnom Agit-propu, organu Komunističke partije, da krajem 1945. sam medij stripa stavi na popis zabranjenih stvari, što je na snazi ostalo dugih pet godina. 

U međuvremenu Dovniković završava gimnaziju i u jesen 1949. dolazi na studij Likovne akademije u Zagrebu. Pridružuje se ekipi humorističkog lista Kerempuh i uredniku Fadilu Hadžiću za koji crta brojne karikature i ilustracije. Uključuje se u pionirski podvig stvaranja prvog crtanog filma Veliki miting.  

Nakon što se početkom pedesetih stripu ponovno upalilo “zeleno svijetlo”, Bordine stripove nalazimo na stranicama Pionira, Horizontovog zabavnika, Kerempuha, Petka, Miki stripa, Plavog vjesnika, Vjesnika, Naše smotre. U prvoj polovici šezdesetih godina, u Plavom vjesniku objavljuje stripove suvremene tematike, uklopljene u domaće ambijente i s domaćim junacima te Mendu Mendovića, seriju prema popularnoj tv-emisiji, koja je prema sjećanju tadašnjeg urednika Plavca Nenada Brixyja izazvala veliki interes čitatelja i rekordnu tiražu lista.

Četrnaesta epizoda Mende Mendovića, objavljena početkom ljeta 1965. godine, označila je na duže vreme i njegovo opraštanje sa stripom zbog obaveza koje je imao kao vrhunsko ime zagrebačke škole animiranog filma, sa svjetskom reputacijom. Nakon 1965, Bordo će se stripu vraćati povremeno, ali će se svakom novom ostvarenju posvetiti nadahnuto i maksimalno profesionalno. Godine 1994. započeo je suradnju s dječjim listom Bijela pčela iz Rijeke, u kojem objavljuje komični strip Čipko i djed Filip. S obzirom da suradnja s Bijelom pčelom i dalje traje, jasno je da Borivoj Dovniković – Bordo još uvijek nije rekao zadnju riječ kao stripaš.

M.M. / SKC