Organizator festivala, Juraj Aras, ovogodišnju temu pojašnjava riječima; “Pod idejom humanizma ovdje ne mislimo strogo u znanstvenom pojmu filozofskog pravca, već tražimo u teoriji putokaz ljudskosti, suosjećanja, ravnopravnosti i održivosti – do golog preživljavanja.”

Program započinje u ponedjeljak predstavom Desnica: igre proljeća i smrti u 20 sati u dvorani benkovačkog Doma kulture u režiji i izvedbi Jurja Arasa. Nakon predstave, program se seli u dvorište Doma kulture gdje u 21:30 započinje razgovor Država i njezino kazalište u kojem sudjeluju Snježana Banović i Agata Juniku. Diskusiju moderira kazališni kritičar i novinar Igor Ružić.

Drugi dan festivala otvara predstava Napravi mjesta za ______ s početkom u 20 sati na istoj lokaciji. Ovu predstavu izvode Maruška Aras, Rok Juričić, Nataša Kopeč i Iva Kraljević, a režiju potpisuje Hrvoje Korbar. Diskurzivni segment zatvara festivalski program, a u razgovoru pod nazivom Kraj kapitalizma – dok staro umire, a novo se ne može roditi sudjeluju Katarine Peović i Stipe Ćurkovića moderira Igor Ružić.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Festivalski program uključuje središnji glazbeni program i popratne radionice, te sajam. Na Derivatu će ove godine nastupiti sastav Još Gori koji je pokrenuo Aleksandar Stojković, frontmen benda Goribor. DJ podršku pruža Insolate, odnosno Sunčica Barišić, te bend Skier&Jeti i Lana. Detalje o izvođačima i satnici pronađite ovdje.

Festivalska karta košta 20 eura, a može se nabaviti na linku i uključuje mjesto za kampiranje u prirodi. Program organizira Teatro VeRRdi.

Inicijativu je moguće podržati potpisom putem formulara, a priopćenje naslovljeno Vlada mora spriječiti svako ugrožavanje umjetničkih i novinarskih sloboda – nema “ravnopravnijih”, Ustav vrijedi za sve u nastavku prenosimo u cijelosti.

“Sloboda stvaranja i sloboda mišljenja i govora, do jučer pretpostavke hrvatskog društva, uzmiču danas pred nasiljem različitih vrsta. Te slobode su u Benkovcu nedavno osporene, a zatim i oduzete  onima kojima ove slobode znače egzistenciju. Ljudima koji od kulture žive, kao stvaratelji, promotori i tumači. A još više i važnije, te slobode su oduzete rastjeranoj publici.
 
Pobjednik Pulskog festivala, film Mirotvorac i decenijski kazališni uspjeh Teatra &TD, predstava  Mrzim Istinu proglašeni su tijekom uličnih nemira nepodobnim djelima, a zatim je njihovo izvođenje onemogućeno. Prvo u Benkovcu a zatim, dijelom i u Zadru.

S djelima i njihovim autorima nisu odbačeni samo njihovi lokalni promotori, pregažene su sve one institucije Države koje su ova djela u razvoju i nastajanju prepoznale i podržale, sav javni trud zajednice da se u oskudnim okolnostima za kulturu omogući nastajanje onog najvrjednijeg – kulturnog blaga i buduće ostavštine, među koje pripadaju i gore spomenuta, osporena djela.

Nagrađena djela ne mogu biti dostupna samo povlaštenima zbog mjesta življenja, jer je u Izvorišne osnove Ustava upisana briga za kulturni napredak svih, a ne samo stanovnika velikih gradova.

Zauzimamo se tim povodom za ono daleko najranjivije: za slobodu i pravo stanovništva koje živi u zanemarenom području – neposredno prije, za vrijeme i poslije rata opustošenom  mržnjom – a zatim u miru, nemarom javnih vlasti i zaboravom. Sloboda da se govori jezikom kulture, pa i onda kada govori onaj koji se ne dopada trenutnoj javnoj administraciji, temeljna je sloboda uređenja kojeg podrazumijevamo pod Republikom.

Osuđujemo fizičko nasilje prema novinarki Meliti Vrsaljko u Benkovcu, predsjedniku Multimedijalnog instituta Petru Milatu u Korčuli te prijetnje predsjedniku Antifašističke lige RH Zoranu Pusiću od 11. srpnja, predsjedniku Srpskog narodnog vijeća Borisu Miloševiću, 21. srpnja, ravnatelju KIC-a Hrvoju Hribaru te prijeteće grafite ispisane nadomak stana nagrađivanog spisatelja Miljenka Jergovića i svima drugima koji su na udaru zbog svog javnog rada i javnog izražavanja vlastitog mišljenja.

Slučaj koji nas je pokrenuo nije akademski ni strukovni problem niti se na njega osvrćemo na akademski način. Posrijedi je opstanak temeljnih mjerila, i zastoj tzv. državnog aparata, koji ne umije ili više ne može zaštititi temeljne pretpostavke društva: red i mir, ustavni poredak. Tako počinje kraj jedne Države. Možda ne kraj svake i svakakve države no svakako kraj Republike.  Jedinog državnog oblika u koji vjerujemo.

Želimo živjeti u zemlji gdje se borimo za Hrvatsku svih nas. Zato očekujemo reagiranje i solidarnost struke i promptno reagiranje Vlade na pojavu svake ugroze umjetničkih, novinarskih i znanstvenih sloboda.

Pozivamo Vladu da prestane omalovažavati prijetnju demokraciji, okviru od kojega sama zavisi.

Dio veteranskih grupacija koje vjeruju da govore glasom svih sudionika davne oružane obrane  misle da umjetnička djela koje stvaraju hrvatski umjetnici nisu u skladu s Deklaracijom o Domovinskom ratu. Njihovi su istupi bučni, ponekad i agresivni te pokazuju činjenično nepoznavanje umjetničkih djela na koja nasrću, zahtijevajući pritom prava koja im ne pripadaju i koja nisu utemeljena na Ustavu ili zakonima, već neka – posebna. Spomenuta Deklaracija utvrđuje pravnu definiciju oružane borbe za slobodu, a  tu slobodu  definira kao slobodu demokratskog života, pluralizma i prava na  građanske i kulturne  slobode, s mirom kao krajnjim ciljem borbe.

Odgovaramo ovim priopćenjem na događaje, na djelovanje i nedjelovanje koje nipošto za cilj nema Mir. Reagiramo na razaranje osnovnog društvenog okvira u kojem smo do sada kao kulturnjaci, znanstvenici, aktivisti, novinari i  javne osobe pokušali pridonijeti.

Apeliramo na Vladu i političku klasu u cjelini (hvala iznimkama) da razaberu rizik koji preuzimaju nedjelovanjem: zastojem sustava, šutnjom institucija, strahom političkih vođa i pasivnošću državnih medija.

Pridružite nam se.

Uvjereni smo u snagu Republike.”

Organizatori festivala Nosi se pozivaju sve Benkovčane i ostale zainteresirane građane na sudjelovanje u mirnom performativnom prosvjedu koji će obuhvaćati simboličan čin prebacivanja kamenčića s obližnjeg parkirališta na centar pozornice ispod postavljene zastave Republike Hrvatske. Kako stoji u najavi, cilj je prazan izvedbeni prostor ispuniti sadržajem koji simbolizira slobodu, zajedništvo i mir.

Navedenu aktivnost će pratiti poruka mons. Mate Uzinića koja završava stihovima Arsena Dedića, a nakon prosvjeda svi su pozvani na festival Fališ koji se održava u Šibeniku. Sudionici_e prosvjeda mogu se parkirati kod Tommyja ili na parkingu škole.

Više detalja pronađite ovdje.

U ime organizatora prosvjeda u javnosti je najčešće istupao Nediljko Genda, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Benkovac, koji je u medijskim obraćanjima i tijekom samih okupljanja više puta tvrdio da festivalski program uključuje djela koja vrijeđaju Domovinski rat i hrvatske branitelje, uključujući optužbe o navodnom prikazivanju branitelja kao ratnih zločinaca. Te su izjave, bez dodatne provjere ili kontekstualizacije prenošene u brojnim medijima, uključujući i središnje dnevnike nacionalnih televizija, a onda i na društvenim mrežama (1, 2, 3, 4, 5). Gendine interpretacije pritom se oslanjaju na pogrešne identifikacije autora i umjetničkih djela, od kojih neka uopće nisu bila dijelom festivalskog programa.

U svom obraćanju okupljenima na prosvjedu održanom u ponedjeljak, 25. kolovoza, koje je na Facebooku uživo prenosio portal Zadarski.hr, Nediljko Genda iznosi sljedeću tvrdnju:

“Oliver Frljić sa svojim suradnicima misli prikazivati takve filmove, prikazivati i osuđivati hrvatske branitelje kao ratne zločince (…) Radi se recimo u ovom konkretnom slučaju, treba se odraditi istraga o nekom četniku koji je ležao uz leš ženske osobe u Bijeljini u Republici Srpskoj.”

U izjavi za Dnevnik Nove TV dodao je da organizatori žele prikazati “još jednu scenu četnika koji je bio u Bijeljini u Republici Srpskoj, navodno je ležao uz leš žene hrvatske nacionalnosti i taj lik je sada DJ negdje u Beogradu”.

U ovim izjavama izneseno je više činjenično netočnih informacija. Oliver Frljić nije autor nijednog filma prikazanog na festivalu Nosi se, niti je sudjelovao u oblikovanju njegova programa. Film na koji se Genda referira nije djelo Olivera Frljića i ne prikazuje navodnu scenu s četnikom i ženom hrvatske nacionalnosti. 

Riječ je o doku-igranom filmu Dečko iz kraja umjetnice Jelene Jureše, trećem dijelu trilogije Afazija, koja se bavi politikama sjećanja i reprezentacijama povijesnih trauma. Film je inspiriran poznatom fotografijom ratnog fotoreportera Rona Haviva snimljenom u Bijeljini 1992. godine, na kojoj pripadnik Arkanovih Tigrova nogom udara tijelo Ajše Šabanović, žene koju su prethodno ubile srpske paravojne snage. Fotografija je nakon rata korištena kao dokazni materijal pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, a muškarac na njoj identificiran je kao Srđan Golubović, poznat i pod imenom DJ Max. 

Film Jelene Jureše ni tu fotografiju ne prikazuje eksplicitno, već je interpretira kroz monolog novinarke Barbare Matejčić i koreografiju Ivane Jozić. Film se tematski ne dotiče Domovinskog rata niti uključuje hrvatske branitelje.

U daljnjem obraćanju Nediljko Genda izjavljuje:

“Ja ne ulazim u njihove predstave, ne zanima me, ali su sporne osobe koje imamo u jednom od filmova, vade hrvatsku zastavu, ženska osoba iz spolovila, i ruga se s hrvatskom državom koja je stvorena na temelju hrvatskih branitelja.”

Genda se ovdje referira na scenu iz predstave Naše nasilje i vaše nasilje prozivanog redatelja Olivera Frljića, no ta predstava nije bila dio programa festivala Nosi se.

Festival je trebao završiti Frljićevom predstavom Mrzim istinu koja tematizira redateljevu obiteljsku povijest i intimne dinamike, kako i navodi autor u programskoj knjižici: “Ova predstava nas vraća u vrijeme prije 24. aprila 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, njom se daje uvid i rastvaraju kompleksni unutarnji odnosi u toj obitelji.”

Mrzim istinu premijerno je izvedena u svibnju 2011. i danas se kontinuirano prikazuje u kazalištu &TD. Gostovala je na brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu te je postala jedna od najnagrađivanijih predstava suvremenog hrvatskog kazališta: bila je nominirana u sedam kategorija za Nagradu hrvatskog glumišta, koju je i osvojila u kategoriji predstave u cjelini. Uz to, ovjenčana je nagradama Gavellinih večeri, Marulićevih dana i drugih domaćih i međunarodnih kazališnih festivala.

U izjavi za medije koju prenosi Pixsell, Genda problematizira i dokumentarni film Mirotvorac, koji je trebao biti prikazan u ponedjeljak, 25. kolovoza:

“Evo danas je trebao biti film Mirotvorac, ali taj Vrdoljak koji je dobio nagrade, to je neosporno i ja to ne mogu demantirati (…) To je završena priča o Josipu Reihlu-Kiru, to je završena priča o njegovom ubojstvu, ali oni hoće prikazati u cijeloj priči da su Josipa Reihla-Kira ubili hrvatski branitelji, da su oni ratni zločinci.”

U izjavi za Dnevnik Nove TV dodatno je ustvrdio da “žele prikazati hrvatske branitelje kao ratne zločince, uključujući generala Glavaša”.

Film, međutim, nije djelo Antuna Vrdoljaka, kako Genda sugerira, već dokumentarni film redatelja Ivana Ramljaka, koji kroz arhivske materijale i svjedočenja rekonstruira posljednje mjesece života Josipa Reihla-Kira, načelnika osječke policije koji je pokušavao spriječiti izbijanje sukoba između Hrvata i Srba. U službenom opisu filma ističe se kako su mnogi elementi njegova ubojstva i dalje nerazjašnjeni, a mogući nalogodavci nepoznati.

Film je osvojio Veliku zlatnu arenu za najbolji film na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu. U obrazloženju žirija naglašeno je kako film “nenametljivo, ali snažno progovara o vrijednosti izbora koji ne ostavljaju trag u novinskim naslovima, ali govore o ljudskosti”. 

Valja napomenuti i da je Branimir Glavaš, kojega Genda navodi kao primjer navodne neosnovane optužbe, 2023. godine nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu proglašen krivim i osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad osječkim Srbima počinjenog 1991. godine.

Zaključno, optužbe koje je Nediljko Genda iznio u kontekstu festivala Nosi se, a koje se odnose na navodno izrugivanje Domovinskog rata i vrijeđanje hrvatskih branitelja, činjenično su neutemeljene – zasnovane su na pogrešnim identifikacijama autora i djela, proizvoljnim interpretacijama i netočnim tvrdnjama o sadržaju kulturno-umjetničkog programa. Njihovo nekritičko prenošenje u medijima, bez potrebne provjere ili kontekstualizacije, pridonosi širenju netočnih i pojednostavljenih interpretacija festivalskog programa te stvaranju moralne panike i sužavanju prostora za slobodno izražavanje u kulturi.

Projekt se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja su autoričina i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

“Rat i nasilje iskrivljenih percepcija stvarnosti koji nameću šovinizam, strah i jednoumlje produbljuje osjećaj beznađa. Pažljivo odabran sadržaj festivala izvedbenim djelima i razgovorima u formi Diskurzivnog releja želi doprinijeti nadi u solidarnost, nenasilje i pluralizam u atmosferi rata i zveckanja oružjem”, poručuju organizatori.

Festival se otvara u petak, 22. kolovoza, programom pod nazivom Lakrdija i psovanje rata. Na platou iza Gradske knjižnice nastupit će Trupa OvoOno s predstavom Ubu ovo ono, glazbeno-scenskom komedijom nastalom prema “neistinitom događaju”, dok će u večernjim satima na terasi pizzerije Pape koncert održati Damir Avdić, beskompromisni pjesnik i glazbenik čiji nastupi razotkrivaju društvene i političke laži.

U ponedjeljak, 25. kolovoza u 21 sat prikazuje se dokumentarni film Ivana Ramljaka Mirotvorac, a potom u Diskurzivnom releju raspravljaju Emir Imamović Pirke, Ramiz Huremagić i Marko Vučetić.

Četvrtak, 28. kolovoza donosi večer pod nazivom Rat upisan u tijelo. Program otvaraju Staša Aras i Sofija Kordić u razgovoru koji vodi Dunja Gusić. Slijedi projekcija kratkog filma Karle Crnčević Divlje cvijeće te doku-igranog filma Jelene Jureše Dečko iz kraja. Večer završava Diskurzivnim relejom u kojem Barbara Matejčić i Melita Vrsaljko razgovaraju o ratnoj fotografiji, društvenim krizama i ulozi novinarstva.

Festival zatvara predstava Mrzim istinu Teatra &td u režiji Olivera Frljića, koja će biti izvedena u subotu, 29. kolovoza u 21 sat. Nakon izvedbe uslijedit će završni Diskurzivni relej pod nazivom Istinom protiv nasilja!, u kojem sudjeluju Nataša Govedić, Marko Vučetić i ekipa predstave.

Svi programi su besplatni i otvoreni za publiku, uz mogućnost donacije. Festival organizira umjetnička organizacija Teatro VeRRdi iz Zadra u suradnji s udrugom Vlajter ego iz Benkovca.

Više informacija dostupno je na mrežnoj stranici te na društvenim mrežama organizatora.

Udruga Vlajter-ego već 14 godina okuplja punk, rock i metal glazbenike_ce, a ove godine posebno ukazuje na eko katastrofu koja se odvijala u Benkovcu. Kako ističu organizatori_ce: “11 000 kubika opasnog plastičnog i medicinskog otpada je u dvije-tri godine zakopano na području grada Benkovca direktno u zemlju uzrokujući onečišćenje nezapamćenih razmjera jer je otpad razgradiv i prilikom razgradnje ispušta toksične čestice koje štete životinjama, prirodi i ljudima.”

Na festivalu će nastupiti Discharge, KRYN, Goblini, Mižerija, Starvation i Alergija. Popratni dio programa uključuju štandovi prijateljskih kolektiva poput Međunarodne platforme za nezavisni strip – Komikaze i glazbenog izdavača Slušaj najglasnije.

Više detalja pronađite ovdje.