Kako stoji u tekstu natječaja, “ovaj program je usmjeren na bavljenje sadržajnim elementima scenarija. Imenujući platformu po Zori Dirnbach, doajenki domaće scenaristike koja je, osim toga, radila i kao urednica i novinarka, te čiji je rad bio prožet snažnim antifašističkim duhom, ovim programom lokalnoj scenarističkoj sceni nastoji se omogućiti edukacija u polju ljudskih i radničkih prava, ženskih, LGBTIQ i prava drugih manjina, politika identiteta, feminizma, politika obrazovanja, socioekonomske nejednakosti i klimatske pravde”.

Cilj je odabranim autoricama i autorima omogućiti da svoje scenarije, koji se dotiču nekih od navedenih tema, razvijaju u suradnji s istaknutim humanističkim znanstvenicama, aktivistkinjama i istraživačicama koje su angažirane kao mentorice u sklopu programa, a to su Barbara Matejčić, Dora Levačić, Emina Bužinkić, Iva Marčetić, Maša Grdešić, Marija Brajdić Vuković te Petra Šarin.

Poziv je otvoren za sve članice i članove strukovnih udruga u polju scenaristike kao i studentice i studente dramaturgije i filmske režije umjetničkih akademija. Selekcijski žiri na temelju kvalitete scenarističkog predloška te kvalitete pisma motivacije, odabire dva autora odnosno autorice koji će sudjelovati u programu. Za sudjelovanje u programu bit će odabrana dva autora odnosno autorice koji će tijekom pet mjeseci trajanja programa od 15. lipnja do 15. studenog imati obvezu minimalno pet radnih susreta s mentoricom po vlastitom izboru.

Sudjelovanje u programu honorirano je stipendijom u ukupnom iznosu od 1500 eura bruto.

Za prijavu je potrebno ispuniti formular dostupan na web stranici programa, poslati scenoslijed, treatment ili scenarij, pismo motivacije za sudjelovanje u programu, uz obrazloženje odabira mentorice te plan istraživanja.

Rok za prijavu je 1. lipnja.

Kustosica izložbe Branka Benčić ističe kako se autorica bavi “pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jureše propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom društvu”. Izložba okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma i videoinstalacije.

Dan nakon otvorenja u petak, 14. studenog u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jureša, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i društvenom kontekstu.

Osim toga, u sklopu programa Zimske priče iz Benčića, 18. prosinca s početkom u 17 sati održava se javno vodstvo izložbom.

Jelena Jureša je vizualna umjetnica. Izlagala je na samostalnim i grupnim regionalnim i svjetskim izložbama. Boravila je na umjetničkim rezidencijama u Parizu, Hyde Park Art Centru u Chicagu, MQ21 u Beču, Rezidencija Kamov Rijeka. Doktorirala je na Sveučilištu u Ghentu i Konzervatoriju KASK gdje predaje. Rođena je u Novom Sadu (SFRJ), živi i radi u Ghentu.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.

“Uzrok smrti: Granica slušatelje_ice vodi duž takozvane Balkanske rute, stopama uglavnom izvaneuropskih migranata i migrantkinja koji su izgubili živote pokušavajući naći sigurno mjesto u Europskoj uniji”, stoji u najavnom tekstu. Oko njihovih smrti okupila se nevidljiva mreža ljudi, radeći sve ono što bi trebale institucije: traže nestale i mrtve, pokušavaju ih identificirati, prenijeti informacije njihovim obiteljima i dostojno im obilježiti mjesto počinka. Kroz ovu radio dramu slušatelji_ce se upoznaju sa sistemskim rasizmom, politikama smrti, tužnim pričama poginulih migranata i migrantkinja i obiteljima preminulih, koje tuguju tisućama kilometara daleko.

Barbara Matejčić slobodna je novinarka, istraživačica i audio autorica fokusirana na društvene teme i ljudska prava. Piše za medije u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađuje s Dokumentarnim programom Trećeg programa Hrvatskoga radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama te s umjetnicima, aktivistima i znanstvenicima. Za pisani istraživački rad o smrtima migranata s međunarodnim timom novinara dobitnica je European Press Prize (2024.) i nagrade Investigative Journalism for Europe (2024.).

Tijekom slušanja radio drame i razgovora s autoricom skupljat će se donacije za obitelji u Palestini koje će biti uplaćene i proslijeđene provjerenim kanalima. 

Više detalja o programu možete pronaći ovdje.

Uzrok smrti: Granica slušatelje_ice vodi duž takozvane Balkanske rute, stopama uglavnom izvaneuropskih migranata i migrantkinja koji su izgubili živote pokušavajući naći sigurno mjesto u Europskoj uniji. Autorica obilazi groblja na migrantskoj balkanskoj ruti i razgovara s aktivistima koji, za razliku od institucija koje su trome i nezainteresirane, pomažu obiteljima u pronalasku i identificiranju njihovih voljenih članova obitelji. U Bosni se susreće s Afganistancem čiji se rođak utopio u rijeci između Bosne i Hrvatske, nakon što je hrvatska policija pucala u gumeni čamac u kojem se nalazio i potopila ga. U Maroku razgovara s ocem mladića koji se utopio u rijeci u Hrvatskoj.

“Kroz radio dramu se upoznajemo sa sistemskim rasizmom, politikama smrti, tužnim pričama poginulih migranata i migrantkinja i obiteljima preminulih, koje tuguju tisućama kilometara daleko”, najavljuju organizatorice. 

Barbara Matejčić slobodna je novinarka, istraživačica i audio autorica fokusirana na društvene teme i ljudska prava. Piše za medije u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađuje s Dokumentarnim programom Trećeg programa Hrvatskoga radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama te s umjetnicima, aktivistima i znanstvenicima. Za pisani istraživački rad o smrtima migranata s međunarodnim timom novinara dobitnica je European Press Prize (2024.) i nagrade Investigative Journalism for Europe (2024.).

Tijekom slušanja radio drame i razgovora s autoricom prikupljat će se donacije za obitelji pogođene genocidom i gladi u Palestini.

“Rat i nasilje iskrivljenih percepcija stvarnosti koji nameću šovinizam, strah i jednoumlje produbljuje osjećaj beznađa. Pažljivo odabran sadržaj festivala izvedbenim djelima i razgovorima u formi Diskurzivnog releja želi doprinijeti nadi u solidarnost, nenasilje i pluralizam u atmosferi rata i zveckanja oružjem”, poručuju organizatori.

Festival se otvara u petak, 22. kolovoza, programom pod nazivom Lakrdija i psovanje rata. Na platou iza Gradske knjižnice nastupit će Trupa OvoOno s predstavom Ubu ovo ono, glazbeno-scenskom komedijom nastalom prema “neistinitom događaju”, dok će u večernjim satima na terasi pizzerije Pape koncert održati Damir Avdić, beskompromisni pjesnik i glazbenik čiji nastupi razotkrivaju društvene i političke laži.

U ponedjeljak, 25. kolovoza u 21 sat prikazuje se dokumentarni film Ivana Ramljaka Mirotvorac, a potom u Diskurzivnom releju raspravljaju Emir Imamović Pirke, Ramiz Huremagić i Marko Vučetić.

Četvrtak, 28. kolovoza donosi večer pod nazivom Rat upisan u tijelo. Program otvaraju Staša Aras i Sofija Kordić u razgovoru koji vodi Dunja Gusić. Slijedi projekcija kratkog filma Karle Crnčević Divlje cvijeće te doku-igranog filma Jelene Jureše Dečko iz kraja. Večer završava Diskurzivnim relejom u kojem Barbara Matejčić i Melita Vrsaljko razgovaraju o ratnoj fotografiji, društvenim krizama i ulozi novinarstva.

Festival zatvara predstava Mrzim istinu Teatra &td u režiji Olivera Frljića, koja će biti izvedena u subotu, 29. kolovoza u 21 sat. Nakon izvedbe uslijedit će završni Diskurzivni relej pod nazivom Istinom protiv nasilja!, u kojem sudjeluju Nataša Govedić, Marko Vučetić i ekipa predstave.

Svi programi su besplatni i otvoreni za publiku, uz mogućnost donacije. Festival organizira umjetnička organizacija Teatro VeRRdi iz Zadra u suradnji s udrugom Vlajter ego iz Benkovca.

Više informacija dostupno je na mrežnoj stranici te na društvenim mrežama organizatora.

U razgovoru s Ivicom Ivčevićem, jednim od suvlasnika Botaničara i bivšim stanarom zgrade u čijem se prizemlju nalazi, otkriva kako je prostor postao dio susjedstva u vremenima kada se ono raspadalo i iscjeljivalo. 

Autorica: Barbara Matejčić, buduća starija gospođa Donjeg grada
Oblikovanje zvuka: Magda Mas, studira upravo Oblikovanje zvuka na Akademiji dramske umjetnosti u Donjem gradu
Ilustratorica: Hana Tintor, misli i crta u Donjem gradu
Produkcija: Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva; na adresi donjeg Donjeg grada

U zgradi u kojoj uglavnom žive starije žene – nešto što bi mogla biti i njezina budućnost – saznala je povijest kuće i razgovarala sa susjedom Inom Krklec, vrlo aktivnom umirovljenom inspicijenticom kazališta Gavella, o zajedništvu koje je sve rjeđe i o tome kako je tragično da se, unatoč blizini, zapravo ne poznajemo.

Autorica: Barbara Matejčić, buduća starija gospođa Donjeg grada
Oblikovanje zvuka: Magda Mas, studira upravo Oblikovanje zvuka na Akademiji dramske umjetnosti u Donjem gradu
Ilustratorica: Hana Tintor, misli i crta u Donjem gradu
Produkcija: Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva; na adresi donjeg Donjeg grada

Mini audio serijal Donji Donji grad posvećen je dijelu južnog Donjeg grada i socijalnim vezama koje se stvaraju i raskidaju između novih i starih stanovnika. Serijal zalazi iza oštećenih fasada i osluškuje u kakvom su stanju susjedstva; jesu li postala povezanija, solidarnija i otpornija na buduće promjene i moguće katastrofe ili je tkivo zajedništva, već narušeno gentrifikacijom i odljevom stanovništva, dodatno oslabilo. 

Susjeda

U drugoj epizodi autorica preispituje život u susjedskoj anonimnosti. Nakon godina kurtoaznog pozdravljanja susjeda kojima nije znala imena, odlučila je pozvoniti im na vrata, predstaviti se i pitati kako su…

Potreseno susjedstvo

U trećoj epizodi audio serijala autorica se vraća na ožujak 2020., kada je potres u nekoliko sekundi promijenio život Donjeg grada. Dva mjeseca kasnije, po povratku u stan, promatrajući mrak i tišinu susjednih zgrada, činilo se kao da je susjedstvo nestalo.

Mali lokal

Četvrta epizoda serijala posvećena je prostoru koji je od malog kvartovskog dućana pretvoren u moderan, pomno uređen kafić. Mora li ta preobrazba uvijek značiti i gubitak za zajednicu?

Budne uši

U posljednjoj epizodi serijala vraćamo se zvuku. Osluškuje svemo ono što ispunjava svakodnevicu Donjeg grada – zvukove kojima se rado prepuštamo i one od kojih ne možemo pobjeći. Neki od njih postaju prostor sigurnosti, a neki izvor nemira…

Autorica: Barbara Matejčić, buduća starija gospođa Donjeg grada
Oblikovanje zvuka: Magda Mas, studira upravo Oblikovanje zvuka na Akademiji dramske umjetnosti u Donjem gradu
Ilustratorica: Hana Tintor, misli i crta u Donjem gradu
Produkcija: Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva; na adresi donjeg Donjeg grada

Nastao u produkciji Trećeg programa Hrvatskog radija, audio dokumentarac Uzrok smrti: Granica selektiran je za međunarodne festivale Prix Europa i Prix Italia, a dobitnik je i nagrade Marija Jurić Zagorka, Hrvatskog novinarskog društva za radijsko novinarstvo. Poslije slušanja predviđen je razgovor autorice s publikom.

Uzrok smrti: Granica slušatelje_ice vodi duž takozvane Balkanske rute, stopama uglavnom izvaneuropskih migranata_tica koji su umrli_e pokušavajući naći sigurno mjesto u Europskoj uniji. Oko njihovih smrti okupila se nevidljiva mreža ljudi, radeći sve ono što bi trebale institucije: traže nestale i mrtve, pokušavaju ih identificirati, prenijeti informacije njihovim obiteljima i dostojno im obilježiti mjesto počinka.

Barbara Matejčić slobodna je novinarka, istraživačica i audio autorica fokusirana na društvene teme i ljudska prava. Piše za medije u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađuje s Dokumentarnim programom Trećeg programa Hrvatskoga radija, s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama te s umjetnicima, aktivistima i znanstvenicima. Za pisani istraživački rad o smrtima migranata s međunarodnim timom novinara dobitnica je European Press Prize (2024.) i nagrade Investigative Journalism for Europe (2024.).

Razgovor će otvoriti pitanja o tome je li danas, uz stalnu proizvodnju sve površnijeg sadržaja, moguće izboriti se za kvalitetan kulturni i novinarski rad te koliko klasna nejednakost i dalje utječe na rad u ovim sektorima. Raspravljat će se o tome tjeraju li kulturne politike kulturu prema poduzetništvu i što to znači za njezin opstanak, kao i o tome kako regulirati ili barem pokušati utjecati na sustavnu potplaćenost kulturnih i medijskih radnica_ka. Na koncu, otvorit će se i pitanje solidarnosti te uloge strukovnih udruženja – rade li ona dovoljno za zaštitu prava zaposlenih u kulturi i novinarstvu?

Gošće tribine su spisateljice i novinarke Nora Verde i Barbara Matejčić, dok će razgovor moderirati spisateljica Monika Herceg.

Više o ovim temama možete pročitati i u intervjuu s Dijanom Matković.