Avangarda u sjeni Jalte. Umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.– 1989.  prikazuje zbivanja na likovnoj sceni Bugarske, Čehoslovačke, Njemačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i bivše Jugoslavije. Autor pritom poseban naglasak stavlja na odnos između umjetničke proizvodnje i političkih zbivanja, fokusirajući se u prvom dijelu knjige na poetičke izbore koje zbog njihova otpora dominantnom ideološkom kodu soc-realizma, odnosno eksperimentalnog karaktera i angažiranog odnosa prema socijalnoj  stvarnosti, danas obilježavamo pojmom avangarde. Analizirajući i objašnjavajući poslijeratne manifestacije nadrealizma u Češkoj, Poljskoj i Mađarskoj, neo-konstruktivizam u Hrvatskoj (EXAT 51) i Mađarskoj, Piotr Piotrowski tako ispituje evoluciju modernizma u srednjoeuropskom kulturnom prostoru, te prirodu i putove i metode njegova otklona od staljinističke projekcije socijalno (ideološki) funkcionalne umjetnosti. Iz poslijeratnih iskustava izrastaju i neo-avangarde s kraja 60-ih i početka 70-ih godina: body art, konceptualna i umjetnost performansa, koje dodatno zaoštravaju kritički odnos prema dominantnom političkom diskursu, nagovještavajući njegov potpuni rasap početkom 80-ih. Knjiga završava opisom kraja komunističke vlasti, čija postupna erozija, praćena jačanjem konzumerizma i političkog pragmatizma te stalnim konfliktom s avangardnim, kritičkim oblicima umjetničke prakse čini svojevrsnu “crvenu nit” ove studije.

Riječ je o izdanju koje će zbog obilja slabije poznate likovne građe, biti jednako zanimljivo povjesničarima umjetnosti, likovnim kritičarima, studentima, a zahvaljujući i popularnom načinu pripovijedanja te naglašeno kontekstualnom pristupu odabranoj temi i puno široj kulturnoj javnosti. Njegova posebna vrijednost – s aspekta hrvatske kulture – leži u činjenici da je riječ o studiji srednjoeuropskog autora, koji puno bolje poznaje i kvalitetnije interpretira specifičnosti naše poslijeratne umjetnosti. Odbacujući izrazito selektivne, kanonske principe zapadnoeuropske povijesti umjetnosti Piotrowski uvjerljivo, nizom konkretnih primjera, objašnjava  najupečatljivije, prijelomno važne trenutke u njezinoj recentnoj povijesti te je argumentirano i vrlo precizno  pozicionira u kontekst internacionalne likovne scene promatranoga razdoblja.  

Opremljena s preko 220 ilustracija od kojih mnoge donose djela nepoznata ne samo zapadnim, nego i čitateljima iz naše sredine, knjiga Piotra Piotrowskog Avangarda u sjeni Jalte. Umjetnost Srednjoistočne Europe  u razdoblju 1945.– 1989. prikaz je likovne produkcije nastale u vremenu i prostoru koji je od  ključnog značenja za tkanje suvremene europske kulture.  

Piotr Piotrowski je profesor ordinarius odjela za modernu i suvremenu umjetnost Odsjeka za  povijest umjetnosti Sveučilišta “Adam Mickiewicz” u Poznanju i gostujući profesor Instituta za  umjetnost i vizualnu povijest pri Sveučilištu Humboldt u Berlinu (2011.–2012.). Njegovo područje interesa je povijest, politika i teorija umjetnosti te socijalna i politička povijest moderne i suvremene umjetnosti. Bio je dugogodišnji direktor Instituta za povijest umjetnosti pri Sveučilištu “Adam Mickiewicz” u Poznanju (1999.–2008.), ravnatelj Nacionalnog muzeja u  Varšavi (2009.–2010.), predsjedavao međunarodnim projektom EAM (Network for European Avant-Garde and Modernism Studies; 2009.–2010.) te bio ko-urednik (s W. Suchockijem) časopisa “Artium Quaestiones” (1997.–2009.). Kao gostujući profesor radio je na Sveučilištu u Varšavi (2011.), Sveučilištu Stony Brook u New Yorku (2007.), Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu (2003.) i pri Centru za kustoske studije na  Bard College u SAD-u (2001.). Sudionik je nekolicine međunarodnih znanstvenih projekata. Autor je i suradnik  brojnih knjiga, kataloga izložbi, tematskih brojeva časopisa te je dosad objavio oko 300 članaka i eseja.  

Knjigu u nakladi Instituta za povijest umjetnosti uredila je Ljiljana Kolešnik, a prevela Barbara Kryżan – Stanojević. Predstavljanje knjige održat će se u petak, 27. siječnja u 17 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (prizemlje kod No Galerije). O knjizi će govoriti Piotr Piotrowski, Ljiljana Kolešnik, Milan Pelc i Ješa Denegri.

Na fotografiji: Grupa EXAT ’51 – Aleksandar Srnec, Ivan Picelj, Vlado Kristl i Božidar Rašica

 

Piotr Piotrowski je profesor ordinarius odjela za modernu i suvremenu umjetnost Odsjeka za  povijest umjetnosti Sveučilišta “Adam Mickiewicz” u Poznanju i gostujući profesor Instituta za  umjetnost i vizualnu povijest pri Sveučilištu Humboldt u Berlinu (2011.–2012.). Njegovo područje interesa je povijest, politika i teorija umjetnosti te socijalna i politička povijest moderne i suvremene umjetnosti. Bio je dugogodišnji direktor Instituta za povijest umjetnosti pri Sveučilištu “Adam Mickiewicz” u Poznanju (1999.–2008.), ravnatelj Nacionalnog muzeja u  Varšavi (2009.–2010.), predsjedavao međunarodnim projektom EAM (Network for European Avant-Garde and Modernism Studies; 2009.–2010.) te bio ko-urednik (s W. Suchockijem) časopisa “Artium Quaestiones” (1997.–2009.). Kao gostujući profesor radio je na Sveučilištu u Varšavi (2011.), Sveučilištu Stony Brook u New Yorku (2007.), Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu (2003.) i pri Centru za kustoske studije na  Bard College u SAD-u (2001.). Sudionik je nekolicine međunarodnih znanstvenih projekata. Autor je i suradnik  brojnih knjiga, kataloga izložbi, tematskih brojeva časopisa te je dosad objavio oko 300 članaka i eseja.  

Knjiga izlazi u nakladi Instituta za povijest umjetnosti, uredila ju je Ljiljana Kolešnik, a prevela Barbara Kryżan – Stanojević.

Izvor: IPU / Na fotografiji: Grupa EXAT ’51 – Aleksandar Srnec, Ivan Picelj, Vlado Kristl i Božidar Rašica