<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Arwen Curry &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/arwen_curry/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 23 Feb 2024 15:26:29 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Arwen Curry &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Čarobni svjetovi Ursule Le Guin</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/carobni-svjetovi-ursule-le-guin/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Oct 2018 11:28:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[Arwen Curry]]></category>
		<category><![CDATA[feminizam]]></category>
		<category><![CDATA[Svjetovi Ursule K. Le Guin]]></category>
		<category><![CDATA[ursula le guin]]></category>
		<category><![CDATA[Vox feminae festival]]></category>
		<category><![CDATA[znanstvena fantastika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=carobni-svjetovi-ursule-le-guin</guid>

					<description><![CDATA[Dokumentarni film redateljice Arwen Curry koji portretira jednu od ikona znanstvene fantastike i američke književnosti 20. stoljeća otvorio je ovogodišnji Vox Feminae festival.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Svjetovi Ursule K. Le Guin</em> (<em>Worlds of Ursula K. Le Guin</em>), dokumentarni film redateljice <strong>Arwen Curry</strong> otvorio je ovogodišnji <em>12. Vox Feminae festival.</em> Povodom smrti ove sjajne autorice, šaroliki program ovogodišnjeg <em>Voxa</em> uključio je blok događaja posvećen njenom utjecaju na razvoj feminizma u znanstvenoj fantastici i književnosti općenito. Na panelu pod nazivom <em>Ursula K. Le Guin &amp; feminizam u znanstvenoj fantastici</em>, o ovoj temi raspravljale su književnica i teoretičarka <strong>Milena Benini</strong> i književnica <strong>Mihaela Marija Perković</strong>.</p>
<p>Kao scenaristica, redateljica i producentica, Curry je provela cijelo desetljeće radeći na biografskoj priči prije no što je film konačno završen 2017. godine. U razgovoru sa spisateljicom, ali i brojnim drugim popularnim autorima i autoricama SF-a na čiji rad je nemjerljivo utjecala, Curry plete narativ o <strong>Le Guininom</strong> životu, radu i karijeri koja je obilježila američku i svjetsku književnost 20. stoljeća. Kroz bogato ilustrirane primjere njenih popularnih djela kao što su <em>Čarobnjak Zemljomorja</em> i <em>Lijeva ruka tame</em>, film prikazuje autorski i ideološki razvoj spisateljice, a posredno se dotiče i američke povijesti 20. stoljeća, razvoja feminizma i utjecaja suvremenog kapitalizma na književnost.</p>
<p>Le Guin je rođena u kalifornijskoj obitelji antropologa i sama autorica ističe kako je rad njenog oca, društvo koje su okupljali njeni roditelji u obiteljskom domu i diskusije koje su ih okruživale, utjecalo na njenu imaginaciju i stvaranje čarobnih novih svjetova. Posebno ističe poznanstvo i suradnju njenog oca i jednog od posljednjih tada živućih pripadnika kalifornijskog naroda Yahi, poznatog pod imenom <strong>Ishi</strong>. Ishijeva životna tragedija, usko vezana uz rad njenih roditelja, pokazala joj je svu brutalnost američke kolonizacije, ali i prekrasne elemente tradicije prvih naroda Amerike koji su često bili polazište njenih fantastičnih priča. Benini je na panelu opisala kako &#8220;njene knjige liče na antropološke studije, ali ipak su romani&#8221;.</p>
<p>Feminističke teme i narativi važan su dio Le Guininog spisateljskog rada. Godine 1969. objavila je knjigu <em>Lijeva ruka tame</em> čija je radnja smještena u bezrodnom društvu udaljenog, zaleđenog planeta. Jedna od glavnih tema romana je utjecaj spola i roda na kulturu i društvo i do danas ostaje jedno od najpoznatijih primjera propitivanja androginosti u znanstvenoj fantastici. Unatoč tome knjiga je kritizirana zato što je i ovaj put napisana iz muške perspektive, a osobu bez specifičnih rodnih obilježja oslovljava se sa zamjenicom <em>On</em>. Isto primjećuje i sama Le Guin, priznavši kako prije nije o tome razmišljala, ali da knjigu piše ponovno, vjerojatno bi ju napisala drugačije.</p>
<p>U početku, kao glavne protagoniste svojih priča Le Guin koristi isključivo muške likove. Djelomičan uzrok tome je SF kultura kojom u to vrijeme (pa i danas) dominiraju muškarci, a pisati o ženskim likovima, pogotovo za mlade autore i autorice, značilo bi teže probijanje do publike. &#8220;Književno polje općenito – što je jasno vidljivo i <a href="https://kulturpunkt.hr/?audio_podcast=o-seksizmu-i-kritici" target="_blank" rel="noopener">danas</a> – prvenstveno pripada muškarcima i ako u njemu želite &#8216;uspjeti&#8217; morate se ponašati i/ili djelovati kao muškarac. Kako bi bila priznata i prihvaćena u tom svijetu i sama Le Guin se nesvjesno oblačila i &#8216;držala&#8217; maskulino, a priče je donosila iz muške perspektive&#8221;, istaknule su na panelu Benini i Perković. Pod utjecajem drugog vala feminizma 1960-tih i 70-tih godina uviđa nedostatke svojih ranijih radova i isponova piše neke od popularnih likova, ovaj put iz promijenjene perspektive, što je, kako priznaje sama autorica, prilično naljutilo neke njene stare fanove.</p>
<p>Okosnica filma, pa i same Le Guinine karijere, pitanje je uspjeha neupitno talentirane autorice u području usko rezerviranom za muškarce, kao što je svijet SF-a. Ove teme na kratko su se dotakle i Benini i Perković, istaknuvši kako je i danas, unatoč brojnim radovima i utjecaju Ursule Le Guin, ali i drugih autorica, &#8220;kultura znanstvene fantastike&#8221; i dalje igralište kojim dominiraju muškarci. Osim popularne književnosti to uključuje i filmsku industriju, sve popularnije video igre, kao i vrlo elaboriranu <em>fandom</em> kulturu koja prati SF. U Hrvatskoj je, suprotno očekivanjima, svijet znanstvene fantastike puno otvoreniji autoricama i ženskoj publici. Tržište je premalo da bi bilo isključivo i žene ravnopravno, ili čak dominantno u njemu sudjeluju.</p>
<p>Ursula Le Guin umrla je u siječnju ove godine, u osamdeset devetoj godini života. Svojim bogatim opusom oblikovala je razvoj znanstvene fantastike i ostavila nemjerljiv utjecaj na novu generaciju autora i autorica. Osim kao ikona znanstvene fantastike i majstorica žanra, svi se sugovornici prikazanog dokumentarca kao i književna javnost, slažu da je Le Guin jedna od najvećih američkih književnica 20. stoljeća.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
