Dimitrije Dimitrijević kantautorsko je ime Dimitrija Simovića (vokala i basista grupe Igralom). Simović s kantautorskim radom započinje 2017. godine, kada je s Ivanom Grobenskim snimio EP izdanja Južno i Ponestaće. Na tim albumima “nalaze se ideje koje su se kroz godine i više od 80 koncerata razvijale i nadograđivale u suradnji s više od dvadeset renomiranih glazbenika regionalne scene”, istaknuto je u najavi.

Dimitrije će na koncertu u Dubrovniku nastupiti s ekipom glazbenika koju čine Sara Renar, Leo Beslać i Vedran Peternel, a na sceni im se pridružuje i Ivica Glunčić (Embassy 516). 

Ulaznice u pretprodaji koštaju osam, a na dan koncerta deset eura.

Serija radova Nevidljivosti “nastaje kao nastavak višegodišnjeg rada na projektima Joie de vivre, Iconophilia, Iconophilia glow i Catch eye (2016.–2023.), a temelji se na intervencijama na privatnim analognim fotografijama koje su digitalno segmentirane, kolažirane i obrađene do točke preoblikovanja. Za razliku od prethodnog ciklusa Joie de vivre, u kojem su prisutni figurativni i citatni elementi, ovdje se gradi apstraktniji, unutarnji vizualni ritam, oblikovan kroz zasićene tonove i prijelaze koji evociraju slikarsku gestu.

Upotrebom digitalnih alata, Turčić svjesno reducira informacije unutar slike, briše razliku između figure i pozadine, te aktivira pogled koji više nije usmjeren na ono što prepoznaje, već na ono što izmiče. Slojevitom obradom autorica postiže efekte slične lazurnim nanosima boje, pri čemu radovi ne funkcioniraju kao dokumenti, već kao zatvoreni prostori zamišljanja, bez naslova, bez lokacije i bez potvrde”, istaknula je Helena Puhara, autorica popratnog teksta.

Ksenija Turčić rodila se u Zagrebu 1963. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Završila je Corso Superiore di Arte Visiva u organizaciji Fondazione Antonio Ratti, pod vodstvom Josepha Kosutha, u Comu 1995. Djeluje kao slikarica, multimedijalna umjetnica, autorica umjetničkih instalacija, video-instalacija i urbanih intervencija.

Rezidencije će se istovremeno održati u Dubrovniku, Budimpešti i Lidicama, u razdoblju od 14. rujna do 13. listopada 2026. godine. Program European Solidarity Residency tijekom 2025. i 2026. osigurava 20 potpuno financiranih rezidencijalnih boravaka. Partneri programa su Lidice Art Collection – Památník Lidice, Pro Progressione i Art radionica Lazareti.

Program uključuje smještaj, putne troškove, coworking prostor, mentorsku podršku i honorar u iznosu od 1.500 eura, uz pokrivene troškove putovanja unutar Europske unije te besplatno članstvo u ESR Commonsu. Kroz ESR Commons svi prijavitelji_ce — neovisno o tome budu li odabrani — dobivaju pristup predavanjima uživo, Q&A susretima i rastućoj online biblioteci resursa.

Prijaviti se mogu kustosi_ce i kulturni_e profesionalci_ke na početku karijere koji žive u zemljama programa Creative Europe, uključujući prijavitelje_ice s djecom ili invaliditetom, kao i osobe pogođene ratom.

Prijave se vrše učlanjenjem na ESR Commons platformu i ispunjavanjem pripadajućeg obrasca. Osim toga, potrebno je poslati životopis i motivacijsko pismo (do 500 riječi). Slanje portfolija nije obavezno, a prijave u audio ili video formatu su dobrodošle. Više detalja o prijavi pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 13. svibnja.

Japanski umjetnik i istraživač Okumura govorit će o konceptualnoj umjetnosti 60-ih godina prošlog stoljeća kroz prizmu intuicije, odnosno djelovanja koje je utemeljeno na jednostavnim pravilima. Kako piše u najavi predavanja, ovaj pogled rezonira s “načinom na koji je japanski filozof Kitaro Nishida razumio umjetnost kao krajnji oblik onoga što je smatrao ‘akcijskom intuicijom’.

Ovo predavanje označava kulminaciju Okumurine tjedan dana duge rezidencije u Dubrovniku, tijekom koje je istraživao tu povezanost uz Jadransko more, slično kao što je Nishida produbio svoje razmišljanje uz Japansko more”.

Yuki Okumura (rođen 1978., Aomori) istražuje intuitivnu koncepciju i proceduralnu izvedbu samouke, slučajno orijentirane jednostavne radnje kao način rada koji omogućuje svakome da prevede ne samo uvjete i kontekste lokacije, već i vlastitu osobnost i biografiju u ovdje i sada.

Riječ je o izložbi slika i ciklusu koji se, riječima Anite Ruso Brečić, nalazi između “svjesnog i nesvjesnog, između potrebe za formom i njezina stalnog uslojavanja. U tom prostoru napetosti nastaje slika — kao trag procesa, kao zapis stanja, kao pokušaj da se ono neizrecivo ipak zadrži na površini. U konačnici, slikarski svemir Lene Kramarić funkcionira poput otvorenog teksta: promatrač ga ne čita linearno, nego ga nastanjuje, vraća mu se i u njemu prepoznaje vlastite lomove i uzdizanja”.

Izložba ostaje otvorena do 3. svibnja.

Više detalja pronađite ovdje.

Morski je glazbeni trio koji čine dubrovački glazbenici Nikša Selmani, Antonije Deranja i Ivica Simatović. Kako piše u najavi, “spojila ih je ljubav prema muzici, umjetnosti, filozofiji i znanosti”. Aktivno djeluju od 2024. godine, stvarajući autorski materijal. Njihova glazba nastaje na “razmeđi Mediterana i Balkana, a i onog s različitih strana”, kažu članovi benda.

C Stranu čine dubrovački glazbenici Srđan Obad (vokal, gitara), Vlaho Bonačić (bubnjevi), Lucijan Aleksić (bas) i Toni Butigan (klavijature). Bend je pokrenut s ciljem istraživanja slobodne kreativnosti, napominju članovi. Do sada su objavili niz singlova, a trenutno rade i na albumu.

Cijena ulaznice u pretprodaji iznosi šest eura, a na dan koncerta deset eura.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Sajam susjedstva pokrenut je kako bi se lokalna zajednica okupila u neformalnom okruženju, uz “smijeh, razgovor sa susjedima kreativcima, ugodnu glazbu, originalne i zanimljive rukotvorine”, poručuju organizatori_ce. Program je zamišljen kao prilika za razmjenu znanja, predstavljanje kreativnih radova i pronalazak ručno izrađenih darova za nadolazeće blagdane kako bi se izbjegla kupovina u velikim trgovačkim lancima.

Na sajmu se mogu nabaviti: ručno izrađeni nakit, pupice, vile i igračke, prirodne masti, tinkture, sapuni, ručno ubrani čajevi, radovi lokalnih umjetnika, unikatna keramika, ukrasi za bor od prirodnih materijala i reciklirane plastike i drugi predmeti.

Sajam se oba dana može posjetiti od 10 do 18 sati. Više detalja pronađite ovdje.

Bajsove vrpce radiofonijska je predstava, ujedno i posveta radu Zvonimira Bajsića, a sastavljena je od fragmenata njegovih dramskih tekstova i radiodramskih i dokumentarnih emisija. Osim toga, u drami su korišteni stihovi Jacquesa Préverta, kao i tekstovi Gustavea Flauberta i Milana Kundere.

Na Bajsovim vrpcama zabilježeni su “junaci njegovih drama, mali ljudi koji žele preko crte, koji u svojim stanovima i dvorištima traže i stvaraju prostore slobode i unutarnje pobune”, stoji u najavi. Neke od tema kojima se predstava bavi jest prijenos i povezivanje kazališta, u kojem posljednjih desetljeća dominira slika, i radija, postavljajući pitanje: “Možemo li tragati za kazalištem autentičnog zvuka?”

Zvonimir Bajsić je hrvatski književnik, redatelj i prevoditelj. Studirao je estetiku na Karlovom Univerzitetu u Pragu. Poznat je po svom osebujnom opusu dokumentarne radiodrame, tj. featurea i rada u tom mediju. U tom djelu opusa, Bajsić se udaljava od autorskog dramskog teksta, te ga piše dokumentarnim zvukom.

Više detalja pronađite ovdje.

Na susretu u petak rezidentica kustosica iz Odese Valeriia Nasedkina upoznat će publiku s praksama solidarnosti na ukrajinskoj umjetničkoj i kulturnoj sceni za vrijeme ruske agresije na Ukrajinu. Podijelit će primjere i pričati o projektima koji jačaju otpornost, potiču uzajamnu pomoć te očuvanje memorije u okolnostima svakodnevnog suočavanja s napadima i gubicima.

Tijekom susreta prikazat će se jedna epizoda projekta Ranjena kultura: Usmena povijest, koji je posvećen Nacionalnom muzeju likovnih umjetnosti u Odesi i njegovoj obnovi nakon što ga je 5. 11. 2023. oštetio ruski projektil. Cilj projekta Ranjena kultura je dokumentirati iskustva zaposlenika_ca ukrajinskih muzeja kroz usmeno kazivanje, te kreirati i diseminirati kratke informativne videozapise na ukrajinskim i međunarodnim platformama.

Valeriia Nasedkina kustosica je u Nacionalnom muzeju likovnih umjetnosti u Odesi, istraživačica i suosnivačica nomadskog projekta Biblioteka Kurin (Kurin Library).

Razgovor se može pratiti i putem Art radija L. Više detalja pronađite ovdje.

Tullio ovom izložbom predstavlja opus radova posvećen svakodnevici i prostoru. Izložbu čine slike u različitim tehnikama koje umjetnica koristi kako bi “transponirala” motive ljeta zabilježene u drugim medijima poput fotografije ili zvuka. Posebno mjesto u opusu ove umjetnice čini i posveta fosforesciranju, odnosno detaljima odsjaja mjesečine na morskoj površini.

“Izložba Posveta ljetu može se promatrati kao sveobuhvatan koncept koji na više razina uvezuje fragmente prostora i vremena u kojem jesmo, a za koje smo nerijetko slijepi. Obraća se univerzalnim govorom te je podložna uvijek novom čitanju, nadogradnji i neprestanom preslagivanju”, stoji u popratnom tekstu Lucije Vuković.

Dubravka Tullio Dubrovkinja je u četrdesetim godinama života. Po zanimanju je viša kustosica pedagoginja u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, a po zvanju akademska slikarica. Voli ljeto, more, čiope i naranče. Radovi joj se nalaze u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu. Izlagala je na više skupnih i vlastitih izložbi.

Više detalja pronađite ovdje.