<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Art Explora &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/art_explora/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Mon, 22 Jun 2026 16:33:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Art Explora &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Europska nagrada Art Explora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/nagrada/europska-nagrada-art-explora-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 22 Jun 2026 16:32:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[neprofitni sektor]]></category>
		<category><![CDATA[organizacije u kulturi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=84193</guid>

					<description><![CDATA[Fondacija Art Explora raspisuje nagradni natječaj namijenjen međunarnodnim organizacijama u polju kulture.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Fondacija <a href="https://www.artexplora.org/en/the-foundation">Art Explora</a> raspisuje natječaj otvoren svim europskim neprofitnim kulturnim organizacijama s ciljem poticanja dijaloga između umjetnosti i javnosti na lokalnoj i međunarodnoj razini. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Organizacije se mogu prijaviti za jednu od tri kategorija na temelju godišnjeg proračuna u fiskalnoj 2025. godini. Prvu kategoriju čine organizacije s godišnjim proračunom do 200 000 eura, drugu od 200 000 do milijun eura, a treću organizacije s proračunom većim od milijun eura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fondacija Art Explora odabranim projektima će dodijeliti tri nagrade u vrijednosti od 30, 40 i 50 000 eura, posebnu nagradu žirija u vrijednsti od 30 000 eura i jednu nagradu javnosti u vrijednosti od 30 000 eura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kandidati mogu predočiti novi ili postojeći projekt s novom dimenzijom, a cilj je potaknuti eksperimentiranje u sklopu razvoja novih praksi i sudjelovanja javnosti. Dozvoljena je samo jedna prijava po organizaciji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o prijavi i <a href="https://drive.google.com/file/d/1aAVEL4xdpwgmGg-wBxtlMXN7LuUZrbQ1/view">uvjetima</a> natječaja pronađite <a href="https://artexplora.awardsplatform.com/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se vrše putem<em> online</em> obrasca <strong>do 26. lipnja</strong> u ponoć.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Cilj nasilja je proizvesti slabog i šutljivog protivnika</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/cilj-nasilja-je-proizvesti-slabog-i-sutljivog-protivnika/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 May 2026 14:13:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[apoteka]]></category>
		<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[Branka Benčić]]></category>
		<category><![CDATA[inventar zemlje]]></category>
		<category><![CDATA[Libanon]]></category>
		<category><![CDATA[mmsu]]></category>
		<category><![CDATA[Nathalie Harb]]></category>
		<category><![CDATA[Youmna Saba]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=83508</guid>

					<description><![CDATA[Umjetnica Nathalie Harb govori o radu "Inventar zemlje", arhiviranju razaranja u Libanonu te o mogućnosti govora o nasilju bez njegova reproduciranja.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Nathalie Harb</strong> multidisciplinarna je umjetnica i dizajnerica koja djeluje između Pariza i Bejruta, a u svom radu promišlja javni prostor iz perspektive ljudi koji žive i rade u gradovima pogođenim sukobima. Kroz javne intervencije i prostorne instalacije bavi se pitanjima dobrobiti, prostorne pravde te pojmovima doma i skloništa, nastojeći otvarati alternative i drugačije mogućnosti zajedničkog života u urbanim i ruralnim kontekstima Europe, Latinske Amerike i Bliskog istoka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prošle je godine sudjelovala u rezidencijalnom programu <em>Kamov</em> Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (<a href="https://mmsu.hr">MMSU</a>) u Rijeci, gdje je u organizaciji MMSU-a i <a href="https://www.artexplora.org/en/the-foundation">Fondacije Art Explora</a> predstavila projekt <em>Land Inventory / Inventar zemlje</em>. Riječ je o imerzivnoj multimedijalnoj instalaciji nastaloj u suradnji s <strong>Youmnom Sabom</strong>. Kroz pažljivo uređen inventar slika, opisa, informacija, vijesti te terenskih i zvučnih snimki s područja Libanona najteže pogođenih sukobima, rad istražuje što ostaje, što se mijenja te kojim dijelovma libanonske prirodne i kulturne baštine prijeti nestanak, uključujući floru, faunu, znamenitosti i domove.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz izložbu <em>Inventar zemlje</em>, koja je trenutačno postavljena u galeriji <a href="https://www.apotekapsu.hr/hr/">Apoteka</a> u Vodnjanu, Nathalie Harb je zapisala: “Protekla godina djeluje istovremeno i daleko i blizu, a oblikovao ju je genocid u Palestini, rat u Libanonu, neofašizam Trumpove vlasti koji je poništio desetljeća napretka”. Izložba <em>Inventar zemlje</em> ostaje otvorena do petka, 22. svibnja, a tim povodom razgovarali smo s Nathalie Harb.</p>



<div style="height:10px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Što za tebe znači postaviti ovaj rad usred eskalacije izraelske agresije i napada na Libanon? Jesi li mijenjala ili proširila rad <em>Inventar zemlje</em> otkad si ga prvi put izlagala?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi put smo ga pokazali 2024., upravo u vrijeme bombardiranja Libanona. Nakon primirja ponovno sam ga izložila u Institute of Ideas and Imagination u Parizu, bez izmjena. Zatim su nas pozvali na <em>Art Explora Festival</em>, a u tom se trenutku situacija u Gazi intenzivirala, iako se činilo da u stalnom protoku informacija ostaje u sjeni. Zato smo u rad dodali jedan slajd o Gazi. To je bilo prošlog ljeta, 2025. Kada je rat ponovno počeo, <strong>Branka Benčić</strong> pozvala me da ga još jednom izložim u suradnji s Apotekom.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathalie-Harb-Apoteka-DSCF0579-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83512"/><figcaption class="wp-element-caption">Otvorenje izložbe <em>Inventar zemlje</em> u Apoteci. FOTO: Matija Debeljuh</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Kada smo 2024. krenuli s ovim projektom, svrha mu je bila arhiviranje, bilježenje stvari suočenih s mogućim brisanjem. Ono čega smo se najviše bojali bila je okupacija juga Libanona. Sada, 2026., rat je ponovno počeo istim metodama: domicidom, bijelim fosforom, spaljenom zemljom. Bombardirano je i arheološko nalazište u Tiru. To su prepoznatljive strategije, napadi na povijesne lokalitete da bi se izbrisala povijest.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovoga puta odlučila sam ne ažurirati rad. Ažuriranje bi zahtijevalo potpuno novi istraživački proces, a informacije još uvijek nisu u potpunosti dostupne. No postojala je i namjerna dimenzija te odluke: htjela sam pokazati koliko je rad iz 2024. i dalje relevantan u 2026., kako se sve nastavlja, kako je vrijeme ciklično, a ne linearno, kako se ova agresija stalno ponavlja. Dakle, i samo ne-ažuriranje rada bio je svojevrstan <em>statement</em>.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathalie-Harb_Apoteka_DSCF0655-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83513"/><figcaption class="wp-element-caption">Otvorenje izložbe <em>Inventar zemlje</em> u Apoteci. FOTO: Matija Debeljuh</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Koja su ključna područja u Libanonu na koja si se fokusirala i kako ona odražavaju trenutačnu situaciju?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Trebam objasniti kako je sve počelo. Bila sam u Dubaiju, gdje su me pozvali da izložim rad <em>Urban Hive</em>, modularnu platformu postavljenu iznad parkiranih automobila kako bi se stvorio prostor za vrt, a koja je nastala iz oskudice zelenih površina u Libanonu. No u tom trenutku nisam mogla govoriti o ekološkim prednostima malog urbanog vrta dok su se u Gazi, Libanonu i Sudanu događali ekocid i razaranje. Činilo se apsurdnim govoriti o smanjenju zagađenja uz pomoć pet kvadrata zelenila dok industrija oružja proizvodi nemjerljive emisije. Zato sam pomislila: zašto ne pustiti da samo tlo odjekne? Zašto ne čuti zvuk zemlje? U tom je trenutku bilo iznimno teško uhvatiti taj zvuk, zemlja je bila pod bombardiranjem, a to nije bio zvuk koji smo željele. Kažem “mi” jer sam velik dio ovog rada napravila u bliskoj suradnji s Youmnom Sabom, glazbenicom, skladateljicom i umjetnicom zvuka.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1333" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathali-Harb_Urban-HIve.jpeg" alt="" class="wp-image-83514"/><figcaption class="wp-element-caption">Nathalie Harb, <em>Urban Hives v.01</em>, Beirut Design Week 2018. FOTO: Marco Pinarelli</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Kontaktirala sam i tonske snimatelje iz filmske industrije. Na kraju svake filmske scene snima se ambijentalni referentni zvuk prostora. Zamolila sam <strong>Emmanuela Zoukija</strong> da podijeli sa mnom svoju arhivu zvukova iz četiri područja: s juga Libanona, iz Bejruta, Baalbeka i Tira – svih teško bombardiranih. Svako je mjesto imalo vlastiti karakter. Htjela sam obuhvatiti različite aspekte rata: ekocid, domicid, brisanje nasljeđa, ali i svakodnevnu teksturu nekog mjesta – njegove zvukove, mirise i život. Fokusiranje na konkretna mjesta bilo je i način da se suprotstavimo&nbsp;apstraktnosti vijesti, gdje nam rečenica poput “Bejrut je bombardiran” ne govori ništa o životima, spomenicima, životinjama i biljkama koje to uključuje. Ideja je bila umnožiti, kvantificirati, imenovati. I sami napadi slijedili su određeni obrazac: u Bejrutu su izravno gađali kuće, na jugu zemlju, a u Baalbeku i Tiru – kulturnu baštinu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako ovaj rad, u svom nastojanju da nasilje učini manje apstraktnim i da se za njega preuzme odgovornost, djeluje na zapadnu publiku, posebno s obzirom na suučesništvo Zapada?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Rad je prikazan u Rijeci, u Parizu te u Dubaiju, gdje vlada potpuna cenzura. U kontekstima u kojima nije moguće imenovati počinitelja, jednostavno imenujemo žrtvu nasilja – pokazujemo što se dogodilo, kome i čemu. Mislim da tako, zaobilazeći tabu, gledateljima otvaramo izravniji pristup radu. Ljudi su bili prilično potreseni. Neki su rekli da im je to omogućilo osobniji odnos prema zemlji, što je bilo važno, koliko god zadovoljstva u tome uopće možete pronaći u ovakvom radu. I dalje je bolan. Najradije biste da ga ne morate raditi.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">U isto vrijeme sam prestala objavljivati na društvenim mrežama. Više nisam mogla podnijeti način na koji se normaliziraju mrtva arapska tijela, svakim danom se granica onoga što se smatra prihvatljivom slikom pomicala malo dalje. Htjela sam ponuditi suprotno: ne smrt, nego život. Kako izgleda i zvuči, kakav je osjećaj biti na tim mjestima? Svoju praksu oduvijek sam gradila oko gesta brige i nježnosti, kao konkretnih urbanih, a ne sentimentalnih strategija. Pitanje je zato postalo: kako govoriti o ovom nasilju, a da ga ne reproduciraš? Kako vratiti dostojanstvo gubitku, biljkama, ljudima, kućama? Taj mekši pristup čini rad pristupačnijim, iako je neke ljude to uznemirilo. Slajd o Gazi prikazan u Rijeci, “genocid u Gazi briše jedan narod, jednu kulturu, jednu zemlju”, neke je ljude doista uznemirio, i to ne nužno na pravi način.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1333" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathalie-Harb_Rijeka.jpg" alt="" class="wp-image-83515"/><figcaption class="wp-element-caption">Nathalie Harb, <em>Inventar zemlje</em>, Art Explora, Rijeka 2025. FOTO: Petar Fabijan</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zašto si odabrala pristup nalik inventaru kako bi se bavila razaranjem i taktikama poput domicida?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ključno je pitanje bilo kako govoriti o nečemu što je zabranjeno, i kako to ipak učiniti opipljivim. Moj odgovor bio je kroz gomilanje i detalj. Ne samo kroz količinu, nego kroz preciznost, kroz imenovanje svake stvari pojedinačno. To proizlazi i iz mog scenografskog rada. Inače gradim prostore: radim s objektima, teksturama, površinama, fizičkom prisutnošću. Ovdje sam to morala obrnuti. Umjesto da gradim prostor, popisivala sam njegovo uništenje, sve što je izgubljeno ili gubi svoje mjesto u svijetu. Pobrajaš sve stvari, vraćaš im ime.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zvuk ima važno mjesto u tvom radu. Što te privuklo zvuku i kako mu pristupaš?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Sve je krenulo iz jednog konkretnog trenutka. Kao djeca ljeti smo išli na kampiranje i spavali u šatoru. Slušala sam roditelje kako razgovaraju ispred šatora, cvrčke, njihove prijatelje. Taj zvuk – slušati svijet kroz tkaninu šatora, znati da su ti roditelji sigurni i opušteni – za mene je postao zvuk mira i zaštite. Odrastanje u Libanonu značilo je i odrastanje uz zvuk bombi, ili uz priče o bombama, uz ratne vijesti. Sve je to ostalo u meni. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Zvuk je postao način na koji čitam okoliš. Svaki put kada radim na novom mjestu, promatram njegovu zvučnu sliku kao ulaz u razumijevanje tog mjesta: što ona otkriva o tome kako ljudi žive, čega se boje, kako su međusobno odvojeni. U našem posljednjem projektu u Agrigentu, u sklopu programa Prijestolnice kulture, shvatili smo da prisutnost Doline hramova stvara rascjep između različitih dijelova grada, fizičku i psihološku udaljenost koja proizvodi izolaciju i strah. Naš odgovor bio je dati ljudima mikrofon, pojačati njihove glasove i spojiti ih u zbor, čineći čujnom zajednicu koju je geografija držala razdvojenom.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathalie-Harb-Apoteka-DSCF0521-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83516"/><figcaption class="wp-element-caption">Nathalie Harb, <em>Inventar zemlje</em>, Vodnjan 2026. FOTO: Matija Debeljuh</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako se <em>Inventar zemlje</em> odnosi prema tvojoj široj praksi te kako se ona mijenjala posljednjih godina?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Inventar zemlje</em> koristi sasvim drugačiji jezik od ostatka mog rada. Dok su drugi projekti usmjereni na stvaranje prostora brige, skloništa i mogućnosti, mjesta okupljanja i promišljanja drukčijih sistema, ovaj rad prestaje biti prostor i postaje zapis nestajanja prostora. Jedini rad s kojim ga mogu povezati jest <em>billboard</em> koji sam napravila u Bejrutu nakon eksplozije 2020. Tada su gradski <em>billboardi</em> bili puni reklama za luksuzne nekretnine, 3D prikaza stanova u Grčkoj, “mira i bezbrižnosti” u Španjolskoj. Kao odgovor na to, reproducirala sam izvezeni crtež svoje spavaće sobe u Bejrutu, doma koji je također bio uništen u eksploziji. Postoji slična logika: jedna slika, jedna mapa, jedan arhiv. Drugi projekti bave se stvaranjem alternativa, mogućnosti unutar sistema nasilja i sukoba. Ovaj rad je zapis.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U uvodnom tekstu opisuješ život “između osobnih i globalnih vremenskih petlji” te kognitivnu disonancu nošenja s gubitkom i ratom dok istovremeno nastavljaš svakodnevni život u gradu na Zapadu. Možeš li reći nešto više o toj poziciji “između”?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">To je teška pozicija. Svemu svjedočim izdaleka, kao promatračica, a istovremeno sam osobno unutar svega toga. Život oko mene nastavlja se uz ono što mi se čini kao nasilna nesvjesnost. Nekad sam se pitala kako je Holokaust bio moguć, kako se svakodnevni život mogao normalno odvijati oko njega. Sada imam odgovor. Ljudi ili potpuno izbjegavaju tu temu, ili joj pristupaju kroz neku performativnu empatiju koja iscrpljuje. Na kraju stalno moram opravdavati, objašnjavati, uvjeravati. U jednom trenutku sam prestala. Ispod svega toga nalazi se osjećaj da si građanin drugog reda: da životi mog naroda u očima svijeta vrijede manje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Život na Zapadu znači da sam pošteđena fizičkog nasilja. Ali odrasla sam uz ratove. Postoje trenuci kada čujem neki iznenadni zvuk i dio mene još uvijek ne zna radi li se o dronu ili bombi. Teško se normalno probuditi, normalno otići na posao, ali moram, jer cilj ovog nasilja upravo jest proizvesti slabog i tihog protivnika. Zato ustajem, radim, pronalazim svoju zajednicu. Među libanonskim i arapskim narodom postoji razumijevanje koje ne treba objašnjavati. Svijest o tome da moji porezi dijelom financiraju oružje kojim ubijaju moj narod posebna je vrsta ludila. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U Francuskoj se raspravlja o zakonu Yadan, koji bi praktički kriminalizirao propalestinski govor, a one koji odbijaju glasati za njega optužuje se za antisemitizam. Moram paziti što govorim i biti oprezna s vlastitom vidljivošću. Ironija je u tome što sam otišla iz Libanona tražeći sigurnost. Europa i Zapad dugo su za sebe tvrdili da imaju moralnu nadmoć nad arapskim svijetom, a to se sada urušilo. Razočaranje je duboko. Ostao mi je osjećaj nepripadanja, ne samo kao Libanonki, nego kao nekome tko još uvijek vjeruje u prava, pravdu i ideju da sila ne određuje što je ispravno.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Čini mi se da svjedočimo i neobično prigušenim reakcijama na događaje koji bi donedavno djelovali nezamislivo, poput otvorene najave ratnog zločina odnosno izjave Donalda Trumpa o namjeri brisanja čitave civilizacije.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ono čemu svjedočimo je zastrašujuće, ne samo sami događaji nego i način na koji ih se tretira. Nedavno je Izrael na Libanon u manje od deset minuta bacio sto bombi. U kojem svijetu to nije teroristički čin? Ovi događaji stvaraju nove globalne standarde. Pobjeđuje zakon jačega. Više ne postoji moral kao zajednički okvir. <strong>Trump</strong> je užasan, ali izravan. Izrael djeluje tako kako djeluje jer ga nitko ne zaustavlja, i vlastiti moral postavlja kao univerzalni standard, nazivajući svoju vojsku “najmoralnijom vojskom na svijetu”, dok se zatvorenike siluje, a potom se čak glasa o tome je li to legalno. Ta nekažnjivost spušta se prema dolje. Ako to može činiti najmoćnija i najvidljivija država na svijetu, poruka je da to može bilo tko.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2000" height="1333" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathalie-Harb_Rijeka_PF_278.jpg" alt="" class="wp-image-83517"/><figcaption class="wp-element-caption">Nathalie Harb, <em>Inventar zemlje</em>, Art Explora, Rijeka 2025.</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Koji su izazovi rada u javnom prostoru, posebno u gradovima pogođenima sukobima?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Rad u javnom prostoru, gdje god da se nalazite, uvijek otvara pitanja nejednakosti i straha, samo različitih vrsta u različitim kontekstima. U Europi se uvijek postavlja pitanje kako se nositi s tzv. &#8220;antisocijalnim ponašanjem&#8221;, što je često samo šifra za prisutnost beskućnika. Ili radiš u zaštićenom, poluprivatnom prostoru, ili se s time suočavaš, a dominantna reakcija je strah. U Libanonu javni prostor doživljavam kao propusniji. Možda zato što ga poznajem, zato što se mogu povezati sa zajednicom, zato što različiti sudionici projekta – domaćini, aktivatori – već imaju odnos s tim okruženjem. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Ono što volim kod rada u javnom prostoru, unatoč izazovima, jest to što te prisiljava na pregovaranje na više razina, s gradom, njegovim dionicima, zajednicama. Kada radiš s pojmom sigurnog prostora i pravom na grad, to nužno proizvodi konflikt, a upravo ga to čini zanimljivim. To također otvara pitanje koje mi je sve složenije: što ti daje legitimitet da nešto radiš u određenom prostoru? Na to pitanje nema jednostavnog odgovora, i u ovom trenutku čini se teže nego ikad.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako nedavna ograničavanja prava na prosvjed i javno okupljanje diljem Europe mijenjaju tvoje razumijevanje odnosa između javnog i sigurnog prostora?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Javni prostor je oduvijek bio mjesto prijepora, a danas se sve više privatizira. Prostori koji izgledaju kao javni često zapravo pripadaju institucijama ili državnim investitorima. Čak je i sloboda govora u Europi ograničenija nego što se čini. Ponekad imam osjećaj da je u Libanonu veća nego ovdje. Ako javni prostor postane previše ograničen, pronaći ćemo druge prostore. Ali trenutno sam u poziciji svjedokinje, pokušavam razumjeti kamo idemo. Došla sam do točke u kojoj sam odlučila ne producirati radove. Još uvijek ne znam kako se odnositi prema ovom okruženju, a kamoli ga dovoditi u pitanje. Sve se događa prebrzo, pažnja je stalno okupirana i vrlo je malo vremena za promišljanje. Društvene mreže su također neka vrsta javnog prostora, ali nisam sigurna da one dovode u pitanje stvari više nego što ih normaliziraju. Možda mi je sada potrebnija refleksija nego reakcija.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1707" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/05/Nathalie-Harb-Apoteka-DSCF0543-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-83518"/><figcaption class="wp-element-caption">Otvorenje izložbe <em>Inventar zemlje</em> u Apoteci. FOTO: Matija Debeljuh</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><br><br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vila 31 – Art Explora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/vila-31-art-explora-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 May 2026 10:04:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[rezidencijalni program]]></category>
		<category><![CDATA[Tirana]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička rezidencija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=83355</guid>

					<description><![CDATA[Rezidencijalni program otvoren je za umjetnike i kolektive, istraživačice i kustosice, neovisno o dobi, s najmanje pet godina profesionalnog iskustva. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em>Tirana Art Residency – Vila 31 x Art Explora</em> tromjesečni je umjetnički rezidencijalni program koji organizira <a href="https://www.artexplora.org/en">Art Explora</a> u glavnom gradu Albanije, a koji će se održati 2027. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na natječaj se pozivaju međunarodni umjetnici_e koji su dio balkanske umjetničke scene. Na prijavu se posebno potiču umjetnici_e koji_e rade u polju vizualnih umjetnosti, izvedbenih umjetnosti, digitalne umjetnosti, kritike umjetnosti i kustosiranju, a područja istraživanja uključuju humanističke znanosti, društvene i ostale znanosti, tehnološke inovacije i ekologiju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tijekom procesa selekcije posebna će se pozornost posvetiti umjetnicima i istraživačima koji žive na Balkanu, ali će se u obzir uzeti sve nacionalnosti. Program je otvoren za umjetnike_ce i umjetničke kolektive, istraživače_ice i kustose_ice svih nacionalnosti, bez dobnog ograničenja. Prijavitelji_ce moraju dokazati najmanje pet godina profesionalnog rada te imati predstavljen svoj projekt ili istraživanje na međunarodnoj razini, kao i projektni prijedlog koji pokazuje povezanost s balkanskom regijom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svaki sudionik_ca imat će na raspolaganju smještaj, mjesečnu financijsku naknadu u iznosu od 800 eura, naknadu za umjetničku produkciju od 1.500 eura, te pokrivene troškove povratnog putovanja do Tirane.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se vrše <em>online</em>, a više informacija možete pronaći <a href="https://www.artexplora.org/en/residences-dartistes-tirana">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za slanje prijave je <strong>15. svibnja</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Art Explora – Cité des Arts residencies</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/art-explora-rezidencije-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Oct 2025 09:54:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[stipendija]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnički projekt]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=78625</guid>

					<description><![CDATA[Za rezidenciju u Francuskoj mogu se prijaviti umjetnici_e u područjima vizualnih, izvedbenih i digitalnih umjetnosti te društveno-humanistički istraživači_ce.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Međunarodna fondacija <a href="https://artexplora.org/en/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Art Explora</a> poziva na prijave za rezidenciju namijenjenu umjetnicima_ama i istraživačicama_ma s interesom za spoj znanosti, tehnologije i umjetnosti. Na prijavu se pozivaju umjetnici_e iz područja vizualnih, izvedbenih i digitalne umjetnosti te istraživači_ce iz područja humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi rezidencijalni ciklus u Parizu počinje u ožujku 2026. godine, a ugostit će samostalne kandidate_kinje različitih nacionalnih i dobnih skupina koji_e se prijavljuju za solo rezidenciju. U prvoj godini provedbe, predviđene su dvije vrste rezidencija. Solo program namijenjen je pojedinačnim umjetnicima i trajat će šest mjeseci, dok dualni program koji spaja umjetnike_ce i istraživače_ice traje tri mjeseca. Treći, posljednji program nedovezuje se na ranije pokrenutu rezidenciju u Tirani.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izabranim kandidatima_kinjama organizatori će dodijeliti stipendiju za troškove života i produkcije rada.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija potražite u <a href="https://cdn.prod.website-files.com/6107fc8664b5410e82635537/68c3d7fedce83cc3101540b8_Open%20call_2025_EN%20(1).pdf">punom tekstu</a> poziva. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za prijavu je<strong> 31. listopada.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vila 31 &#8211; Art Explora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/vila-31-art-explora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Helena Lepur]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 May 2025 07:49:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Albanija]]></category>
		<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[digitalna umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[društvene znanosti]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[humanističke znanosti]]></category>
		<category><![CDATA[kritika umjetnosti]]></category>
		<category><![CDATA[kustostvo]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička rezidencija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=74807</guid>

					<description><![CDATA[Rezidencijalni program otvoren je za umjetnike i kolektive, istraživače i kustose, neovisno o dobi, s najmanje pet godina profesionalnog iskustva. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em>Tirana Art Residency – Vila 31 x Art Explora</em> tromjesečni je umjetnički rezidencijalni program koji organizira udruga <a href="https://www.artexplora.org/en">Art Explora</a> u glavnom gradu Albanije, a koji će se održati 2026. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Otvorena u siječnju 2025., rezidencija poziva međunarodne umjetnike_ce na razvijanje umjetničkog projekta u kontekstu Balkanske umjetničke scene. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Na prijavu se potiču umjetnici_e koji_e rade u polju vizualnih umjetnosti, izvedbenih umjetnosti, digitalne umjetnosti, kritike umjetnosti i kustosiranju, a područja istraživanja uključuju humanističke znanosti, društvene i ostale znanosti, tehnološke inovacije i ekologiju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Glavni cilj udruge Art Explora je promicanje pristupa umjetnosti i kulturi za sve, te ovaj program svake godine okupi do tridesetak umjetnika_ca i istraživača_ica. Sudionici su pozvani da izvode radionice za različite publike, kao što su nevladine organizacije, škole i grupe studenata umjetnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Tijekom procesa selekcije posebna će se pozornost posvetiti umjetnicima i istraživačima koji žive na Balkanu, ali će se u obzir uzeti sve nacionalnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Postoje ukupno tri rezidencijalne sesije: od siječnja do ožujka 2026, od svibnja do srpnja 2026 i od rujna do studenog 2026. godine. Svaki sudionik_ca imat će na raspolaganju smještaj, mjesečnu financijsku naknadu u iznosu od 800 eura, naknadu za umjetnički rad od 1.500 eura, te povratno putovanje do Tirane.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se vrše <a href="https://artexplora.plateformecandidature.com/auth/login"><em>online</em></a>, a više informacija možete pronaći <a href="https://artexplora.plateformecandidature.com/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za slanje prijave je <strong>30. svibnja</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Europska nagrada Art Explora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/nagrada/europska-nagrada-art-explora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Jun 2024 11:38:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[europska nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[neprofitne organizacije]]></category>
		<category><![CDATA[organizacije u kulturi]]></category>
		<category><![CDATA[razvoj publike]]></category>
		<category><![CDATA[udruge]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=65641</guid>

					<description><![CDATA[Fondacija Art Explora raspisuje nagradni natječaj namijenjen međunarnodnim organizacijama u polju kulture.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Fondacija <a href="https://www.artexplora.org/en/the-foundation">Art Explora</a> raspisuje natječaj otvoren svim europskim neprofitnim kulturnim organizacijama s ciljem poticanja dijaloga između umjetnosti i javnosti na lokalnoj i međunarodnoj razini. Europsku nagradu organizira Art Explora u partnerstvu s Akademijom likovnih umjetnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Organizacije se mogu prijaviti za jednu od tri kategorija na temelju godišnjeg proračuna u fiskalnoj 2023. godini. Prvu kategoriju čine organizacije s godišnjim proračunom do 500 000 eura, drugu od 500 000 do dva milijuna eura, a treću organizacije s proračunom većim od dva milijuna eura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fondacija Art Explora odabranim projektima će dodijeliti tri nagrade u vrijednosti od 50 000 eura, posebnu nagradu žirija u vrijednsti od 20 000 eura i jednu nagradu javnosti u vrijednosti od 10 000 eura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kandidati mogu predočiti novi ili postojeći projekt s novom dimenzijom, a cilj je potaknuti eksperimentiranje u sklopu razvoja novih praksi i sudjelovanja javnosti. Dozvoljena je samo jedna prijava po organizaciji, a kandidati moraju predstaviti cjelokupni predviđeni proračun projekta pri čemu alokacija od 50 000 € ne predstavlja više od 80% prikazanog proračuna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za više detalja o prijavi i natječaju možete se javiti <a href="mailto:prix@artexplora.org"><em>mailom</em></a> ili posjetiti <a href="https://www.artexplora.org/en/the-art-explora-academie-des-beaux-arts-european-award">stranicu</a> Fondacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se vrše putem<em> online</em> <a href="https://artexplora.awardsplatform.com/">obrasca</a> <strong>do 6. rujna.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Priznanje kulturi uključivanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/priznanje-kulturi-ukljucivanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Oct 2022 13:23:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[Art Explora]]></category>
		<category><![CDATA[Art radionica Lazareti]]></category>
		<category><![CDATA[participativna umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[sakupljač dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[Vizualne umjetnosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=priznanje-kulturi-ukljucivanja</guid>

					<description><![CDATA[<p>Izložba <em>Sakupljač Dubrovnik</em> Art radionice Lazareti uvrštena je u uži izbor za europsku nagradu <em>Art Explora</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Ivana Pejić</p>
<p><a href="http://www.arl.hr" target="_blank" rel="noopener">Art radionica Lazareti</a> i izložba<em> Sakupljač Dubrovnik</em> uvršteni su u uži izbor među 20 finalista za europsku nagradu <em>Art Explora – Académie des beaux-arts 2022&nbsp;</em>za projekte i organizacije koji potiču i razvijaju uključivanje publike u realizaciju svojih aktivnosti.</p>
<p>Nagrada podržava inovativne prakse koje se razvijaju diljem Europe, a predstavljaju iskorak u smislu pristupa, sudjelovanja i angažmana publike. Među šest nominiranih projekata koji &#8220;obnavljaju dijalog između umjetnosti i javnosti&#8221; nalazi se i projekt zajedničkog stvaranja izložbe osobnih predmeta koji je Art radionica Lazareti pokrenula 2020. godine. &nbsp;</p>
<p>&#8220;Izložba <em>Sakupljač Dubrovnik</em> zamišljena je kao postepena, kumulativna, gradnja odnosa između izložbenog prostora, donesenog predmeta, priče o njemu; kao i gradnja odnosa između donesenih predmeta i priča međusobno&#8221;, stoji u opisu projekta. Kao osnovnu i polaznu točku organizatori uzimaju ideju da se iz svakog osobnog predmeta može čitati ono zajedničko, a izložbu je također moguće vidjeti &#8220;kao zabavu, kao nostalgični izlet, kao nasumičnu zbirku predmeta, kao zbirku kratkih priča, kao montažni narativni niz, kao uspomenu&#8221;. Izložbeni postav uključuje razne osobne i svakodnevne predmete, suvenire, fotografije, novinske članke, gramofonske ploče i kasete, knjige, tehničke uređaje i razne druge dokumente vremena koji bilježe točke u vremenu razvoja grada i života njegovih stanovnika.&nbsp;</p>
<p><img decoding="async" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2022/10/sakupljac_dubrovnik_fb.jpeg" width="1200" height="900"></p>
<p>Akcija sakupljanja predmeta i kreiranje postava izložbe započeta je u ožujku 2020, da bi već u drugom tjednu organizatori morali prekinuti proces i odgoditi izložbu za vrijeme pogodnije prikupljanju fizičkih predmeta i okupljanju zajednice oko osobnih i kolektivnih uspomena. Dio aktivnosti ipak je nastavljen putem <a href="https://www.facebook.com/DubrovnikSakupljac" target="_blank" rel="noopener">društvenih mreža</a>, da bi u ljetnim mjesecima napokon uspjeli otvoriti prostor Lazareta i realizirati projekt u formatu u kojem je inicijalno i zamišljen.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na okolnosti koje su ideju uključivanja zajednice u kulturno-umjetnički projekt učinile još izazovnijom no što to inače je, priznanje koje donosi nominacija za nagradu <em>Art Explora</em> tim je vrednije i otvara mogućnost nastavka ovog projekta. Među finalistima tri će odabrane organizacije dobiti nagradu od 50 tisuća eura, a do 6. studenog može se glasati i za nagradu publike vrijednu 10 tisuća eura. Akciju i izložbu <em>Sakupljač Dubrovnik</em> Art radionice Lazareti možete podržati glasanjem na <a href="https://www.artexplora.org/en/the-art-explora-academie-des-beaux-arts-european-award?utm_source=arl+dbk+mailing+list&amp;utm_campaign=6387e58825-art+radionica+lazareti+art+workshop+lazareti_COPY_&amp;utm_medium=email&amp;utm_term=0_6e214f9210-6387e58825-398549213&amp;ct=t(EMAIL_CAMPAIGN_11_12_2018_15_14_COPY_03)%20%20%20%20Među%20finalistima%20tri%20će%20organizacije%20dobiti%20Art%20Explora%20nagradu%20od%20€50,000,%20a%20od%2027.10.%20do%206.11.%20može%20se%20glasati%20za%20nagradu%20publike%20od%20€10,000.%20" target="_blank" rel="noopener">ovoj poveznici</a>.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
