Arhitektura i naslijeđe – Kulturpunkt

Pričajmo o turizmu

nikolina — Fri, 20 Apr 2012 17:22:11 +0000

U DAZ-ovom programu U tinelu gostuju Dinko M. Milas i Dafne Berc. Pričat će o konceptima turizma zapadnog mediterana i fenomenima hrvatskog turizma te će obuhvatiti turistička naselja, hotele i individualizirane objekte, dotaknuti elitizam privatnog i zatvorenog turizma te pogledati u što se pretvorio legendarni zimmer frei.

Početak je u 19 sati, a više informacija možete saznati ovdje.

Arhitektura i naslijeđe IV

nikolina — Wed, 11 Apr 2012 15:07:46 +0000

Očuvanje kulturne baštine u Hrvatskoj ima ponosnu predaju koja je dulja no što ponekad mislimo i na javnim mjestima ističemo. Zanimljivo je da se ta predaja i na početku 21. stoljeća vezuje uz nacionalni identitet (što je legitimno, prirodno i pohvalno) no uz naizgled nevidljiv diskriminacijski duh, kojem početke vidimo u prvim danima Hrvatskog narodnog preporoda. Oblikovanje historiografije o ovom važnom kulturnom djelovanju, odnosno o pitanjima njegova nastanka i njegove današnje percepcije, još uvijek je otvorena tema za raspravu. U predavanju će stoga biti riječi o poznatim i manje poznatim protagonistima konzervatorske kulture u Hrvatskoj unutar današnjih granica, uzimajući u obzir 19-stoljetnu geopolitičku i administrativnu realnost. Cilj je ukazati na probleme prepoznavanja utemeljitelja nacionalne zaštite spomenika, preuzimanja konzervatorske etike i metodologije iz europskih zemalja i naše spremnosti na pripuštanje “stranaca” u nacionalnu konzervatorsku predaju.

Marko Špikić rođen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Od 1999. zaposlen je pri Odsjeku za povijest umjetnosti istoga fakulteta. Magistrirao 2003. temom Predstavljanje starina u spisima talijanskog humanizma prve polovice XV. stoljeća, a doktorirao 2007. temom Konzervatorsko djelovanje splitskog antikvara Francesca Carrare.

Glavno područje njegova interesa je povijest i teorija konzerviranja u Europi i Hrvatskoj od renesanse do danas. Kao autor i urednik objavio je šest knjiga. Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, od 2011. predsjednik hrvatskog odbora ICOMOS-a. Dobitnik je Godišnje nagrade Filozofskog fakulteta za 2009 – 2010. za knjigu Francesco Carrara, polihistor, antikvar i konzervator (1812 -1854).

Više informacija naći ćete ovdje.

Arhitektura i naslijeđe

nikolina — Tue, 27 Mar 2012 20:16:50 +0000

Lokacija za Gradski dom umjetnosti odabrana je anticipirajući razvoj grada i određeno da je na tako istaknutoj lokaciji potrebna reprezentativna arhitektura. Zbog toga je za izradu projekta paviljona čija je metalna konstrukcija preseljena iz Budimpešte odabran 1896. renomirani bečki atelje Fellner i Helmer. Gradnja je povjerena tvrtci Hönisberg i Deutsch, tada najvrsnijim izvođačima u Zagrebu.

Pročelja Umjetničkog paviljona ukrašena su arhitektonskom figuralnom plastikom koja slijedi zadanu programsku koncepciju i odaje namjenu zgrade. Na sjevernom i južnom timpanonu, u bočnim kutovima postavljeni su ležeći geniji umjetnosti arhitekture i skulpture sa pripadajućim atributima. Uz figuru arhitekta koji na jedno oko žmiri i procjenjuje urezani crtež građevine na ploči koju drži u desnoj ruci, a u lijevoj pisaljku, nalaze se odlomci klasičnih stupova s kapitelom.

Paviljon je najviše izgubio na izvornosti oblikovanja pročelja 1939. godine u radikalnoj purifikaciji kada su skinuti mnogi ukrasni elementi. Radove obnove krovova, kupole i svih pročelja organizirale su stručne službe Grada Zagreba od 2007. do 2011. Sveobuhvatnom obnovom Umjetničkom paviljonu je nakon četiri godine vraćen izgled kakav je imao kada je sagrađen 1898.

Predavač je Mladen Perušić, a početak u 19 sati.

Arhitektura i naslijeđe III

nikolina — Tue, 29 Nov 2011 15:11:46 +0000

Strategiju je pokrenulo Ministarstvo kulture, nadležno za zaštitu i očuvanje kulturne baštine. Na predavanju će se razmotriti i analizirati postojeći sustav zaštite i očuvanja kulturne baštine, te odnos prema dosadašnjem, održivom, korištenju baštine te utvrđivanje ciljeva, mjera i aktivnosti kako bi se kulturna baština i njezini potencijali uspješnije i učinkovitije koristili kao razvojni resurs, ali na načelima održivog razvoja.

Strategija sadrži smjernice i mjere kao okvir za konkretne razvojne projekte za održivo korištenje kulturne baštine. Tijekom predavanja biti će prezentirani i pojašnjena pitanja: što je kulturna baština, kako se uobičajeno dijeli prema vrstama, pravnom statusu i vlasništvu s težištem na dio Strategije koji se odnosi na materijalnu kulturnu baštinu – nepokretnu kulturnu baštinu.

Predavačica je Blanda Matica, ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture.

Početak je u 19 sati.

Arhitektura i naslijeđe – Dragodid

nikolina — Mon, 03 Oct 2011 14:36:22 +0000

U kolovozu 2002. godine u zabačenom selu Dragodid na otoku Visu desetak studenata arhitekture sa raznih strana svijeta provelo je tjedan dana bez struje i tekuće vode pomažući jednome barbi obnoviti kameni krov na kućici za tovara. Spoj lokalnog znanja i iskustva s novopridošlom energijom pokazao se kao dobitna kombinacija, ne samo u smislu obnove, nego i revitalizacije tradicijske baštine. Osvajanje europskog Oscara za kulturnu baštinu, nagrade Europa Nostra 2011, u mnogočemu predstavlja prijelomni trenutak za projekt, do sada baziran isključivo na volonterskom radu, pa i sredstvima samih organizatora i polaznika radionica. Na koji način će ova inicijativa mladih arhitekata, etnologa, muzeologa i pripadnika drugih zanimljivih struka odgovoriti na izazove širenja područja djelovanja, širenja članstva, profesionalizacije i medijske pažnje, možete sa članovima udruge Dragodid raspraviti na predavanju u DAZ-u.

Predavanje će biti održano u četvrtak, 6. listopada u 19 sati. Predavači su: Filip Šrajer, Miša Renić i Siniša Bodrožić.

Arhitektura i naslijeđe II

nikolina — Tue, 07 Jun 2011 16:33:13 +0000

Predavanje će održati Ivica Plavec s početkom u 19 sati.

Tvornica duhana Zagreb najbolje je očuvani objekt industrijske baštine u glavnom gradu Hrvatske. Izgradio ga je graditelj Rupert Melkus na prostoru koji je kao rubni dio grada prema planu izrađenom 1853 – 1854. godine.

Zgrada je oblikovana kao neorenesansna palača s pravilnim ritmom prozora. Pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro i postignut je dogovor Ministarstva kulture i vlasnika o suradnji, tj. smještanju Hrvatskog povijesnog muzeja u starom objektu, te gradnja nove pretežno uredske zgrade na mjestu naknadne dogradnje. Natječaj je raspisan početkom 2007. godine u organizaciji i provedbi Društva arhitekata grada Zagreba. Odlučeno je da se realizacija povjeri autorskom timu Ivica Plavec, Žanet Zdenković Gold i Ivan Zdenković.

U Hrvatskoj postoji relativno veliki broj spomenika industrijske baštine koji zbog društveno-ekonomskih promijena, atraktivnosti lokacija za investitore i nebrige društva propadaju. Kao model za spas takvih objekata, a ujedno i rješavanje prostornih problema određenih institucija nametnulo se smještanje muzejsko-galerijske djelatnosti u prostore bivših industrijskih objekata. Premda ovakvo rješenje djeluje kao dobitna kombinacija, ona zapravo sadrži cijeli spektar problema kojih su svjesni projektanti, ali i budući korisnici. Ovako kompleksni uvjeti postavljaju pred sastavljače programa, buduće korisnike i projektante velike zahtjeve kada se radi o projektiranju novog objekta, a prenamjenu i intervencije u definiranim spomenicima kulture gotovo nemogućima.

Sveučilište i grad

nikolina — Wed, 27 Apr 2011 17:24:58 +0000

Sveučilište u Zagrebu od svog osnutka aktivno sudjeluje u urbanističkom i arhitektonskom formiranju grada. Taj utjecaj posebno je vidljiv nakon preseljenja u današnju zgradu Rektorata 1882. godine i izgradnje niza fakulteta na zapadnom dijelu Zelene potkove i kontaktnim prostorima. Na poticaj rektora Alekse Bjeliša i prorektora za razvoj i prostorno planiranje Bojana Baletića, posljednjih godina pristupilo se izradi studija, projekata i radova na obnovi pojedinih sveučilišnih kompleksa i zgrada koji se prikazuju u ediciji Sveučilište i grad. Serija knjiga bavi se i prostornim razvojem Sveučilišta u Zagrebu i u gradovima u kojima ono djeluje. Svaka publikacija donosi pregled povijesnog razvoja sveučilišnog sadržaja na određenoj lokaciji, trenutno stanje korištenja lokacije i prijedloge budućeg razvoja. Od 2007. godine objavljene su četiri, a u pripremi je pet slijedećih knjiga. Urednik edicije Sveučilište i grad je Bojan Baletić.

Početak je u 18 sati, a više informacija možete pronaći ovdje.