<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>apel vladi rh &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/apel_vladi_rh/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:25:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>apel vladi rh &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Protiv normalizacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/protiv-normalizacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 02 Mar 2016 12:53:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_kulturnepolitike]]></category>
		<category><![CDATA[apel vladi rh]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Sergej Pristaš]]></category>
		<category><![CDATA[kulturne politike]]></category>
		<category><![CDATA[kulturnjaci2016]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo kulture]]></category>
		<category><![CDATA[paolo magelli]]></category>
		<category><![CDATA[Sabina Sabolović]]></category>
		<category><![CDATA[zlatko hasanbegović]]></category>
		<category><![CDATA[zoran ferić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=protiv-normalizacije</guid>

					<description><![CDATA["Hrvatska kultura nije ono što tek treba izmisliti već ono što je već ovdje. Ovo je borba za nešto puno više i puno važnije od sredstava za naš rad", istaknuto je na tribini kulturnjaka.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Matija Mrakovčić</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Protestna tribina inicijative <a href="http://www.kulturnjaci2016.org/" target="_blank" rel="noopener">Kulturnjaci 2016</a> okupila je nekoliko stotina kulturnih radnika i zainteresiranih građana u Novinarskom domu. Iako manja, tribina koju su neprofitni mediji <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/ne-mogu-nas-ugusiti" target="_blank" rel="noopener">organizirali</a> povodom ukidanja Stručnog povjerenstva i neistina koje su počele kolati javnim prostorom o njihovom financiranju, sa&nbsp;</span><span style="line-height: 20.8px;">sličnim je povodom okupila brojnu zainteresiranu javnost &#8211; l</span><span style="line-height: 20.8px;">ik i (ne)djelo&nbsp;</span><span style="line-height: 20.8px;">ministra kulture <strong>Zlatka Hasanbegovića</strong></span><span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;uspjeli su tako dvaput ispuniti HND.</span></p>
<p>Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture do sada je potpisalo 3000 kulturnjaka i preko 1200 građana i podržavatelja iz inozemstva. Predstavnici inicijative predali su 5. veljače apel Predsjedniku Vlade, a nakon javnih reakcija ministra kulture, 17. veljače poslan je i zahtjev za sastanak na koji se Predsjednik Vlade do danas nije oglasio.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Pored niza neistina o svojoj političkoj prošlosti, dokazano opovrgnutih tvrdnji da nije pripadao Hrvatskom oslobodilačkom pokretu i da su inkriminirajuće fotografije montaža, ministar Hasanbegović u svom se očitovanju nije nedvosmisleno ogradio od ustaškog režima niti je javnosti dokazao da je &#8216;uvjereni antifašist&#8217;. Niz njegovih istupa proteklih godina, među kojima je i onaj iz 2012. godine gdje pad ustaškog režima 1945. proglašava &#8216;najvećom nacionalnom tragedijom i porazom&#8217;, svjedoče da nije riječ o mladalačkom posrtanju, već o dvadesetogodišnjem kontinuitetu ekstremističkih političkih stavova i djelovanja.&nbsp;<span style="line-height: 20.8px;">Stoga je njegovo imenovanje na visoku državnu funkciju nepomirljivo s temeljnim ustavnim vrednotama Republike Hrvatske. Osim toga, vrijeđanjem onih koji misle drugačije i neosnovanim diskreditiranjem velikog dijela hrvatskih umjetnika i kulturnih djelatnika, potvrđuje da ne bi smio biti na čelu ministarstva koje treba poticati dijalog, slobodu i pluralizam kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te omogućiti razvoj cjelokupnog kulturnog polja&#8221;, glasila je najava protestne tribine.</span></p>
<p>O razlozima potpisivanja apela za njegovu smjenu te su večeri, 1. ožujka, govorili mnogi.</p>
<p>Kazališni redatelj <strong>Paolo Magelli</strong> poručio je da kulturu ne može njegovati čovjek koji pripada &#8220;kulturi užasa&#8221; i koji ne razumije da je Europa, takva kakva jest i sa svim svojim nedostacima, rođena na temeljima antifašizma i da antifašizam nije ideologija nego skup nedvojbenih vrijednosti koje nitko ne smije staviti pod upitnik. Magelli je spomenuo <strong>Orhana Pamuka</strong> i <strong>Elfride Jelinek</strong> kao umjetnike ugrožene u svojim zemljama te predložio pretvaranje Zagreba u &#8220;permanentni međunarodni forum za slobodu, da pomognemo Europi, jer ovo nije samo hrvatski problem&#8221;.</p>
<p>Književnica <strong>Ivana Simić Bodrožić</strong> podsjetila je na prve izjave ministra Hasanbegovića o tome da će samo ministarstvo definirati što je nacionalna kultura, umjesto da zna da kultura i umjetnost ne nastaju ministarskim dekretima, dok on kao ministar &#8220;postoji&#8221; da bi služio (odakle i naziv <em>ministar</em>) kulturi i onima koji kulturu stvaraju. Također, govoreći o promjeni Zakona o muzejima, istaknuo je da se protiv njegove izmjene pobunila cijela struka, uzimajući to kao argument da zakon nije dobar. Što ćemo, dakle, s činjenicom da je nekoliko tisuća kulturnih radnika ustalo protiv ministra kulture? &#8220;Kad bi slijedio svoju vlastitu logiku, ne bi ostao dugo na toj poziciji&#8221;, zaključila je Simić Bodrožić.&nbsp;</p>
<p>Kustos Muzeja suvremene umjetnosti <strong>Tihomir Milovac</strong> istaknuo je da ministar ne poznaje svoju kulturnu povijest i da ga ona ne zanima. &#8220;Naziva ju novom nacionalnom paradigmom i u novom kontrarevolucionarnom duhu ispoljava stav koji kaže da odsada više neće biti isto. No, što ćemo s povijesti u proteklih sedamdeset ili pedeset godina? Što ćemo s <strong>Piceljom, Rašicom, Srnecom, Bernardijem</strong>, to su ljudi koji su se od 1948, u najteže vrijeme, borili za individualizam i slobode, za pravo izražavanja, za apstraktnu umjetnost. Sjetit ćemo se <strong>Ede Murtića, Jagode Buić, Vojina Bakića</strong>&#8230; Radi se o imenima koja su vertikale slobode. Grupe&nbsp;<strong>Gorgona </strong>i<strong> Nove tendencije</strong>&nbsp;internacionalizirale su našu kulturu do samog vrha. Hrvatska i Zagreb u to vrijeme bili su na neki način centar svijeta. Jednostavno, ne mogu se pomiriti s tim da ministar određuje što jest, a što nije povijest&#8221;. Zaključio je da totalitarizam nije samo u sistemima, već i u ljudima.</p>
<p>&#8220;Razlog zbog kojeg sam potpisao ovaj apel formulirao je puno bolje i puno prije mene <strong>Ivan Goran Kovačić</strong>&#8220;, rekao je pisac<strong> Zoran Ferić</strong> te pročitao prvi dio njegove <a href="http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kova4.htm" target="_blank" rel="noopener"><em>Jame</em></a>. Krajem 1942. godine, zajedno s <strong>Vladimirom Nazorom</strong>, Kovačić se priključio partizanima. Nije prestajao pisati ni tijekom borbi. Ubijen je 12. srpnja u blizini Foče, a mjesto njegova groba dan-danas nije poznato.</p>
<p>Moderatorica tribine, kustosica međunarodno priznatog kolektiva WHW &#8211; Što, kako i za koga? <strong>Sabina Sabolović</strong> upozorila je na opasnost od normalizacije ovakve situacije<span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;koju bi vrijeme moglo donijeti te na moguće posljedice Hasanbegovićeva djelovanja. S njom se složio dramaturg i profesor na Akademiji dramskih umjetnosti <strong>Goran</strong>&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.8px;">Sergej Pristaš</strong><span style="line-height: 20.8px;">.&nbsp;</span><span style="line-height: 20.8px;">&#8220;Krinka demokracije koja dopušta da ministar s ovakvim ideološkim stavovima bude na ovoj funkciji samo je zastor zagovora da se sve promijeni, da se zaustavi neki kontinuitet. Ideja stvaranja &#8216;nove kulturne paradigme&#8217; u kombinaciji s izjavom da je moral relativna kategorija zvuče iznimno opasno. U hrvatskoj se kulturi gradi već godinama, došli smo do nekih standarda, nije se gradilo isključivo odlukama ministarstva, radilo se tako da su svi umjetnici i svi kulturni djelatnici na tome radili i to hrvatsku kulturu čini danas vidljivom. Hrvatska kultura nije tek ono što treba izmisliti već ono što je već ovdje. Ovo je borba za nešto puno više i puno važnije od sredstava za naš rad&#8221;, istaknuo je.&nbsp;</span><span style="line-height: 20.8px;">Pristaš je uputio na sličnosti s događanjima u Mađarskoj: &#8220;Njima nije nebitna kultura, njima je bitno ukloniti ono što im je na putu iz kulture. Orban je prvo osnovao paralelnu Akademiju, pa smijenio sve ravnatelje svih javnih institucija i postavio svoje ljude, znajući da će na taj način kontrolirati ono što izlazi u javnost i s čim javnost ima dodira&#8221;, povezavši to s najavom zamjenice ministra </span><strong style="line-height: 20.8px;">Ane Lederer</strong><span style="line-height: 20.8px;"> da će se &#8220;pobrinuti za institucije kojima se nije bavilo svih ovih godina&#8221;.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Po završetku izlaganja uvodničera, mikrofon je prepušten zainteresiranim glasovima iz publike.&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.8px;">Senka Sedmak</strong><span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;smatra da je grupacija koja je iznjedrila i gurala Hasabegovića vrlo uporna i organizirana te &#8220;nam ne preostaje drugo nego da i mi budemo uporniji i organiziraniji. Sama sam sklona univerzalnosti i humanizmu pa su moji nacionalni osjećaji potisnuti možda u drugi plan, ali nisam ni prva ni najpametnija koja je rekla da moj nacionalni sram sada dolazi u prvi plan&#8221;.&nbsp;</span>Jedna je govornica prozvala<em> Vijenac</em> Matice hrvatske kao protuhrvatske novine, te spomenula istu ulogu HAZU-a i klera. Iz publike su stigli i pozivi na građanski neposluh te je postavljeno pitanje kako ovaj problem predstaviti onima kojima nije važan ili o njemu ne znaju ništa. Jedan je sudionik istaknuo kao veće probleme od ministra kulture &#8220;ilegalnu vladu, premijera izvučenog iz šešira, predsjednicu koja krši ustavne ovlasti&#8221;. Također, ova je situacija dovela do toga da se po medijima slobodno piše da je <strong>Ante Pavelić</strong> bio dobrotvor, a ustaški pokret ekumenski, te se zbacivanje tog sustava naziva režimskim prevratom.</p>
<p>Postavljeno je i pitanje vidljivosti i šireg dosega inicijative. Inicijativa nema svoj medij, kao što je svojedobno imao Radio 101, a lik i djelo Zlatka Hasanbegovića polako nestaju iz srednjestrujaških medija. To ne čudi s obzirom na činjenicu s kojom je javnost slabo upoznata, da su kultura i mediji pod ingerencijom istog ministarstva. Komercijalni mediji ostvaruju visoke profite zahvaljujući sniženju PDV-a, dotacijama iz Fonda za pluralizam i obavezom oglašavanja središnje države u lokalnim medijima. Javni medijski servisi, HRT i Hina, pod stalnim su napadima nove Vlade i očekuje se njihov preustroj, dok su neproftini, po kratkom postupku, autokratskom odlukom bez utemeljenja u zakonu, utišani i dodatno marginalizirani.</p>
<p>&#8220;Neće Europa skočiti da nas spasi, to možemo samo mi odavde, uz potporu. Ono što je dobro jest to da ova inicijativa po prvi put nije podijelila nezavisne i institucionalne, slobodne i zaposlene, lijeve i desne, već je na neki način spojila primarne zahtjeve koji se tiču toga kamo nas vodi ova politička situacija. Jedina je opcija ta da kontinuirano reagiramo i budemo proaktivni&#8221;, zaključio je Sergej Pristaš.</p>
<p><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta&nbsp;</span><em style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Kultura participacije</em><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">&nbsp;koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kultura uvaljana u prašinu diktature</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/kultura-uvaljana-u-prasinu-diktature/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 29 Jan 2016 13:25:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_kulturnepolitike]]></category>
		<category><![CDATA[apel vladi rh]]></category>
		<category><![CDATA[kulturne politike]]></category>
		<category><![CDATA[kulturnjaci 2016]]></category>
		<category><![CDATA[tihomir orešković]]></category>
		<category><![CDATA[zlatko hasanbegović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kultura-uvaljana-u-prasinu-diktature</guid>

					<description><![CDATA[Prenosimo apel Vladi RH povodom imenovanja Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture koji je inicirala grupa radnika i radnica u kulturi.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pripremila: Matija Mrakovčić</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">&#8220;Mi, dolje potpisani, kulturne radnice i radnici, smatramo da svjedočimo trenutku u kojem je resor kulture ugrožen i ponižen odlukom nove Vlade RH da ga prepusti <strong>Zlatku Hasanbegoviću</strong>, znanstveniku potpune nekompetentnosti u upravljanju sustavom kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje, poznavanju mehanizama lokalnih i međunarodnih suradnji i korištenja europskih fondova za kulturu, te čovjeku krajnje neprihvatljivih reakcionarnih ideoloških stavova.</span></p>
<p>Smatramo da kulturu treba braniti od svake one ideologije koja na bilo koji način uspostavlja režim jednoumlja, ograničenosti, revizionizma i nacionalističkih koncepata kulturne politike i proizvodnje. Kultura lišena humanističkih načela i uvaljana u prašinu diktature, nije kultura slobode već samo medij političkog pragmatizma.</p>
<p>Kakvo povjerenje mogu imati kulturni djelatnici u novog ministra koji u svojim ranijim javnim istupima, između ostalog, Treći program Hrvatskog radija optužuje za &#8220;postmodernu neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta&#8221;?!?&nbsp;</p>
<p>Ovaj apel nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stava pojedinca, ovo je poziv da se digne glas protiv politike relativizacije i dvosmislenosti, ovo je podrška ideji kulture sačuvane od ideoloških zastranjenja, konzervativizma, nacionalizma, isključivosti i plemenskog tradicionalizma.&nbsp;</p>
<p>Ovaj apel sastavila je grupa građanki i građana, radnika i radnica u kulturi, umjetnica i umjetnika koja vjeruje da je za poziciju ministra kulture, kao i kulturu u cjelini, od vrijednih znanstvenih članaka i radova važnija sposobnost mišljenja šira od nacionalnog okvira, razumijevanje drugog i drugačijeg, uvažavanje antifašističkog naslijeđa, poimanje kulture i društva kao heterogenog spoja različitosti, otvorenosti jezika i dijaloga.&nbsp;</p>
<p>Zbog svega navedenog smatramo da Zlatko Hasanbegović ne može i ne smije biti ministar kulture i tražimo od predsjednika Vlade Republike Hrvatske, <strong>Tihomira Oreškovića</strong>, da poduzme odgovarajuće korake&#8221;.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko želite podržati ovaj javni apel, pošaljite svoje ime, prezime i zanimanje na adresu <a href="mailto:kulturnjaci2016@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">elektroničke pošte</a>. Po prikupljenim potpisima, javni apel će biti upućen premijeru Tihomiru Oreškoviću i medijima.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
